Zašto smo na jednom od posljednjih mjesta u svijetu kada je u pitanju zaštita prirodne baštine i bioraznolikosti i dokle su nas dovele interesne veze raznih lobija i politike, najbolje se može pokazati na sljedećem primjeru: Munika je prelijepo endemsko drvo naših planina, po kojem je Bosna i Hercegovina poznata u cijelom svijetu. Munika se u literaturi na engleskom jeziku zove i “bosanski bor”. Munika je još od vremena Austro-Ugarske bila strogo zaštićena vrsta u Bosni i Hercegovini. Od 2011. godine otkako Federacija BiH, gdje se nalaze najvažnija staništa munike, više nema Zakona o šumama, postaje potpuno nezaštićena vrsta.
Devastirane padine planina oko Mostara Brutalna sječa ovog rijetkog i plemenitog drveta, koja se već godinama događa po Prenju i Čvrsnici, a posljednjih tjedana je intenzivirana na Crnom Polju (Prenj), vjerojatno je jedan je od razloga zašto novog federalnog zakona o šumama nema ni na vidiku. Da je Edita Đapo, federalna ministrica okoliša i turizma, zaista radila svoj posao kao što se u ovim predizbornim danima tvrdi, munika je brzo i efikasno mogla biti zaštićena federalnim Zakonom o zaštiti prirode iz 2013. godine. Alternativna zaštita staništa munike bila bi formiranje nacionalnog parka “Prenj, Čvrnica, Čabulja, Vran”, koji bi uključio gotovo sva najvrjednija staništa. O čemu se ovdje radi pročitajte na stranici Mreže mira.