Nemačkom tržištu rada nedostaje gotovo 300.000 stručnjaka u oblasti informatike i tehnike. A potreba će nastaviti da raste, navodi u svom jesenjem izveštaju Institut nemačke privrede, prenosi Deutsche Welle.
Nemačkoj i dalje nedostaju stručnjaci u važnim oblastima. To proizilazi iz jesenjeg izveštaja Instituta nemačke privrede (IW). U takozvanim „MINT-zanimanjima“ (što je skraćenica za matematiku, informatiku, prirodne nauke i tehniku) trenutno nedostaje 285.000 stručnjaka. Od toga, 132.100 otpada na kvalifikovane radnike sa srednjoškolskom stručnom spremom, a 122.300 radnih mesta na stručnjake s visokom spremom, dakle po pravilu sa fakultetskom diplomom.
U poređenju s rekordnim brojem iz septembra 2018. godine, manjak stručnjaka na MINT-područjima je, istina, smanjen za oko 15,5 odsto, ali on je još uvek na četvrtom mestu najviših vrednosti za septembar od početka vođenja statistike.
Malo smanjenje potražnje za stručnjacima s MINT-područja autori studije objašnjavaju delimično i slabljenjem privrednog rasta u Nemačkoj. U studiji Instituta navode da se pad konjunkture oseća i po pitanju broja nepopunjenih radnih mesta i nezaposlenih u MINT-zanimanjima, „iako u iznenađujuće maloj meri“. Drugim rečima, nedostatak stručnjaka u tim oblastima i dalje je veliki.
Najveći nedostatak na energetskim i elektro-zanimanjima
Najveću potrebu za stručnom radnom snagom studija uočava na energetskom i elektro-području. Tu nedostaje oko 81.900 stručnjaka. Po tom pitanju ništa se neće promeniti ni srednjoročno, ni dugoročno. Potreba će se čak „veoma povećati“, navodi se u studiji. Istovremeno, može se očekivati da će idućih godina biti manje mladih koji završavaju obrazovanje za MINT-zanimanja. Zato su uslovi rada u tim oblastima i dalje dobri.
Prosečna mesečna plata (bruto) jednog stručnjaka sa fakultetskom diplomom i punim radnim vremenom na MINT-područjima iznosila je 2021. oko 5.900 evra, što je prosek za fakultetski obrazovane stručnjake. A stručnjaci sa fakultetskom diplomom na MINT-područjima osim toga mnogo češće su na vodećim pozicijama, nego drugi akademski obrazovani ljudi. Njihov procenat iznosi 35 odsto.
Faktor je i demografski razvoj
Autori studije vide rast potreba za stručnjacima. Za razvoj tehnologija i proizvoda koji bolje štite klimu u idućih pet godina posebno veliki značaj imaće IT-stručnjaci. Potreba za stručnjacima s MINT-zanimanjima raste svake godine i zbog demografskih razloga.
Trenutno svake godine oko 64.800 stručnjaka sa fakultetskom diplomom na MINT-područjima odlazi u penziju i ta radna mesta bi trebalo da budu popunjena. Za pet godina će se potreba povećati na 74.100 osoba svake godine. Kod MINT-stručnjaka sa srednjoškolskom stručnom spremom za pet godina će biti potrebno 272.000 radnika svake godine. Takozvana godišnja demografska potreba za nadoknadom stručnjaka s MINT-područja raste za 21.500 osoba.
Problematično je i očekivano smanjenje broja domaćih, nemačkih stručnjaka na MINT-područjima. Broj osoba koje su upisivale studije nekog od MINT-predmeta spao je sa 198.000 iz 2016, na 176.300 osoba u 2022. godini. Autori studije procenjuju da će se taj trend nastaviti.
Zabrinjava i činjenica da su znanja učenica i učenika u matematici osetno opala. To može negativno da se odrazi na broj potencijalnih polaznika studija nekog od MINT-predmeta.
Pridobiti više žena i doseljenika za MINT-zanimanja
Autori studije ne opisuju samo probleme, već predlažu i neka rešenja. Navode da je važno pridobiti više žena za zanimanja s MINT-područja. Za to bi bilo korisno stvoriti sistem povratnih informacija na školama, kako bi „devojke i mlade žene bolje prepoznale svoje sposobnosti na MINT-područjima“.
Osim toga, potrebno je iskoristiti i potencijale doseljavanja. U tu svrhu trebalo bi bolje koristiti mogućnosti koje pruža novi zakon o useljavanju stručnjaka tako što bi „birokratski procesi bili osetno ubrzani“. Da bi se postiglo bolje korišćenje useljavanja kroz obrazovni sistem, trebalo bi da budu pojačani kapaciteti i prošireni programi praćenja i finansijske podrške stručnjacima iz inostranstva.
Ali, i sistem obrazovanja morao bi da bude poboljšan, ukazuju autori studije. U tom smisli, onu predlažu jačanje obrazovanja u najranijem uzrastu, proširenje kvalitetne celodnevne ponude i stavljanje na raspolaganje finansijskih sredstava za individualnu podršku deci i omladini kroz „socijalni indeks“.