Majlinda Bregu preuzela je dužnost Generalne sekretarke Vijeća za regionalnu saradnju 1. januara 2019. godine. Bregu je bila ministrica evropskih integracija Albanije od 2007. do 2013. godine, a od 2005. do 2017. god. bila je poslanik u albanskom parlamentu. Sa Bregu razgovaramo o teškom zadatku koji je pred njom, imajući u vidu brojna otvorena pitanja u regionu, ali i o brojnim komparativnim prednostima regije i viziji budućnosti Zapadnog Balkana za koju će zalagati tokom naredne tri godine svog mandata.
BUKA: Imajući u vidu brojna otvorena pitanja u regionu, bilateralne sporove, koliko je težak Vaš zadatak? Da li je moguće ostvariti neki ekonomski napredak kao region bez rješavanja naših dugogodišnjih sukoba?
BREGU: Dozvolite mi da počnem citirajući Majku Terezu koja je rekla „Juče je prošlo, sutra još nije došlo. Imamo samo danas, hajde da počnemo“. Jedno je sigurno, region je odabrao Evropu i njegova predanost evropskom putu je neosporna. Evropska integracija Zapadnog Balkana znači korijenite promjene, što je u široj orijentaciji ka temeljnim evropskim vrijednostima imalo velikog uticaja. Želite li da navedem najnoviji primjer toga? Republika Sjeverna Makedonija, najnoviji član NATO saveza!
Podjele ipak postoje i ozbiljne su. Ponekad su pregovori za postizanje dogovora veoma teški i nemilosrdni. Ima tu ljutnje, ogorčenosti, ali i svijesti da smo zajedno jači, dok razjedinjeni propadamo. Međutim, ko kaže da je u Evropskoj uniji bilo lakše? Šezdesetih godina prošlog vijeka došlo je do ozbiljne krize „praznih stolica“ do koje je doveo De Gaulle, koji se osjećao više Francuzem nego Evropljaninom. Potom, sedamdesetih godina došlo je do napetosti između Francuske i Njemačke oko toga čija je valuta jača. Bilo je to vrijeme nepostojanja usklađenih ekonomskih politika. Da i ne pominjem druge krize, da ostavimo Bregzit po strani.
Dugogodišnji sukobi?! Program na kome radimo predstavlja zajedničko opredjeljenje svih lidera Zapadnog Balkana. Vrlo ozbiljno shvatam njihovu političku predanost u pogledu regionalne saradnje i onoga što građane zabrinjava. Bojazni građana u vezi s aktuelnom ekonomskom situacijom jasno su iskazane u svim dosadašnjim izdanjima Balkanskog barometra. 63% ispitanika izjavilo je da je nezadovoljno ekonomskim stanjem.
BUKA: Koliko su političari sa Balkana spremni da sarađuju i čine kompromise za dobrobit građana cijelog regiona? Kakvo je Vaše dosadašnje iskustvo?
BREGU: Tokom proteklih nešto više od mjesec dana od kada sam na čelu Vijeća za regionalnu saradnju, sastala sam se sa većinom lidera iz regiona i poruka koju sam od svih njih dobila je da su spremni i voljni da urade ono što je potrebno za napredak regionalne saradnje, za dobrobit njihovih građana. Zapadni Balkan je framgentirano tržište malih ekonomija koje se ne mogu same takmičiti na međunarodnom tržištu ili u bilo kojem drugom formatu. Prema tome, realnost udruživanja i zajedničkog rada je imperativ ovog regiona. U našem je zajedničkom interesu da napredujemo kao region i to jasno govori da smo potrebni jedni drugima. Što se tiče Vijeća za regionalnu saradnju, nastavljamo sa našim radom sa regionom i za region i naporno radimo kako bi već do ovog ljeta bilo konkretnih koristi za građane Zapadnog Balkana.
Novi regionalni sporazum o romingu ili „razgovarajte/surfujte više, platite manje“, kojim se 2021. godine ukidaju cijene rominga u šest ekonomija Zapadnog Balkana, kao i pregovori o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija u regionu za doktore medicine, stomatologe, arhitekte i građevinske inženjere su poodmakli u realizaciji. Očekujemo da će oba biti finalizirana u toku ljeta.
S druge strane, mogu slobodno reći da su ovo izazovna vremena i da su očekivanja velika. Svaki pregovori su priča o učinku i dijalogu, transformaciji, nadamo se, za pojedince, zajednice, ekonomije. Bez obzira na razlike, uvjerena sam da niko sebi ne može priuštiti neuspjeh.
BUKA: Jedan od najvećih problema u regionu je taj što ljudi odlaze iz svojih zemalja u potrazi za boljim životom. Kako se to može riješiti kroz regionalnu saradnju?
BREGU: Odliv mozgova, kako se to popularno naziva, odnosno visokokvalifikovane radne snage je zaista veliki problem svih ekonomija u regionu. I nisu više samo mladi, obrazovani ljudi ti koji odlaze. Počeli su da odlaze i ljudi svih obrazovnih i starosnih profila. U nedavno objavljenom istraživanju analitičko-istraživačkog centra Gallup o odlivu mozgova, Zapadni Balkan je najlošije rangiran u Evropi.
Nadam se da vlasti u regionu jasno razumiju razloge toga, ljudi traže lakši pristup zapošljavanju, bolje plate, fer tretman, manje korupcije, funkcioniranje vladavine prava, sve u svemu, uslove za kvalitetniji život. Znam da je to lako reći i nisam tu da držim pridike. Željela bih, s obzirom da sam i sama iz ovog regiona, da vidim drugačiju sliku i da napravimo konkretne hitne mjere da se suprostavimo tome.
BUKA: Vezano za ranije pitanje, šta će uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija značiti za doktore, stomatologe, inženjere i druge profesije u regionu, za njih lično, ali i za ekonomije?
BREGU: Prije svega, neće više biti dugotrajnih i skupih postupaka priznavanja, najprije za četiri profesije obuhvaćene ovim prvim sporazumom, a nadamo se da će se dobre prakse prenijeti na brojne druge prostupke priznavanja kvalifikacija. Priznavanje će postati jasno, transparentno, brže i usklađenije širom regiona.
Za pripadnike navedenih profesija u ovom slučaju to će značiti mnogo, ako ste, recimo, stomatolog koji je stekao kvalifikacije u Banjaluci možete konkurisati za posao u profesiji u Budvi ili Draču i tu nastaviti da se bavite svojom profesijom. Nema prepreka za slobodno profesionalno kretanje u potrazi za boljim uslovima. Od toga će godišnje imati koristi najmanje 600 pripadnika datih profesija.
Za ekonomije to bi značilo mnogo lakši pristup visokokvalifikovanoj radnoj snazi, koja popunjava upražnjena radna mjesta u sistemu na osnovu poštenog takmičenja vještina i znanja.
.jpg)
BUKA: Korupcija je možda uzrok svih problema u regionu. Da li se slažete? Koji je pristup Vijeća za regionalnu saradnju rješavanju ovog pitanja, posebno kada se radi o korupciji na najvišim nivoima vlasti?
BREGU: Korupcija je među tri glavne stvari koje najviše brinu ljude u regionu; naime, prema našem istraživanju Balkanski barometar, jedna trećina njih je takvog mišljenja. Korupcija sprječava razvoj društava i poštenu konkurenciju u svim sferama života. Nažalost, nijedna zemlja nije imuna na nju.
Usko sarađujemo sa Regionalnom inicijativom za borbu protiv korupcije na utvrđivanju problema i predlaganju rješenja. Bili smo, na primjer, uključeni u kampanju o zviždačima u regionu, čiji je cilj bio da se obezbijedi bolja zaštita onih koji glasno govore o ovoj društvenoj devijaciji. Nastavit ćemo sa takvim praksama, jer je iskorjenjivanje korupcije ključno da se ponovo zadobije povjerenje naših građana u institucije i vladavinu prava.
BUKA: Hajde da razgovaramo o nečemu pozitivnijem. Koje su komparativne prednosti regiona koje mogu biti pokretač ekonomskog razvoja?
BREGU: Da, pozitivne priče o našem regionu obično se ostavljaju po strani, jer probleme stavljamo u prvi plan. Srećom, postoje brojni primjeri kojima se možemo ponositi. Na primjer, da li ste znali da prosječan udio žena istraživača na Zapadnom Balkanu 47% što je mnogo bolje od svjetskog prosjeka od 28%? Mislim da je to sjajno i trebamo ga iskoristiti na najbolji način, i to ne samo u oblasti nauke. Žene u regionu imaju neiscrpan potencijal kojeg treba podstaći i iskoristiti, u poslovanju, politici, obrazovanju, nauci… trebamo osnažiti žene. Mladi i njihova kreativnost, njihov besprjekoran talenat u oblasti visoke tehnologije će biti naš prioritet od početka 2020. godine.
Pojavljuju se nova mala preduzeća, koja okupljaju mlade ljude sa novim idejama, koji se povezuju sa svojim vršnjacima u regionu i van njega.
Ovaj je region bogat raznolikostima, zajedničkim nasljeđem, talentovanim ljudima, prirodnim resursima i ljepotom. Njihovim kombinovanjem iskorištavamo naše prednosti radi ekonomske dobrobiti. Polako, ali sigurno ljudi to počinju shvatati i s vremena na vrijeme vidimo neke nove projekte koje su pokrenuli ljudi odavde, ili oni koji se vraćaju u region, u turizmu, poljoprivredi, istraživanjima, inovacijama, industriji.
To treba da postane trend, da se napravi novi, jedinstven brend našeg regiona.
BUKA: Koja je Vaša vizija regiona?
BREGU: Evropa! A Evropa je također stanje uma. To je moja vizija regiona. Ulaganje u evropsku budućnost Zapadnog Balkana je dobitna kombinacija koja je u našem zajedničkom evropskom interesu i to je jasno.
Znam da Zapadni Balkan treba raditi više i brže da bi nadmašio sam sebe i postao Zapadni Balkan koji upotpunjuje Evropu. Vrijeme je da se diskurs promijeni i sa datuma pridruživanja Evropskoj uniji preusmjeri na stvarnu demokratsku i ekonomsku transformaciju Zapadnog Balkana. Kroz unaprijeđivanje nacionalnih reformi i regionalne saradnje što će uticati na ekonomski razvoj regiona, govorimo jezikom jedinstva među građanima i to je recept je za bolji region.
Tu nas ja vidim. Prigrliti sve ono dobro što Evropska unija ima da ponudi i unijeti novu svježinu u njenu dinamiku.
Razgovarala Milica Plavšić