Nermin Nikšić za BUKU: Postoji visok stepen saglasnosti da se članovi Predsjedništva BiH biraju u Parlamentarnoj skupštini BiH

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u intervjuu za magazin Buka govorio je brojnim temama, među ostalim o povećanju minimalca u Federaciji, nedostatku novca za liječenje teško oboljelih pacijenata, izmjenama Izbornog zakona BiH, stabilnosti vladajuće koalicije. Nikšić smatra da se njegovu vladu kritikuje puno više od vlade u kojoj su sjedili kadrovi SDA, te da SDA i DF blokiraju čak i dobre zakone, što, kako kaže, SDP nikada nije radio.

BUKA: Gospodine Nikšiću, za početak ću Vas pitati o jednoj temi koja bi trebalo da bude prioritet svima nama. I medijima i političarima, a to je liječenje naših sugrađana. Hiljade ljudi u BiH nema besplatne lijekove jer Fond solidarnosti nema dovoljno novca. Rebalansom budžeta izdvojeno je 10 miliona KM za te svrhe, ali pacijenti kažu to nije ni dovoljno, a nije ni sistemsko rješenje. Možete li obećati da pacijenti oboljeli od najtežih bolesti više nikada neće razmišljati o tome hoće li imati besplatan lijek?

Vlada FBiH mora voditi brigu o svim građanima, a posebno o onima koji imaju ozbiljne zdravstvene probleme. Smatram kako smo to i pokazali u ovom vremenu koje je iza nas. U avgustu smo, na hitnoj sjednici Vlade, smo sredstva planirana za kupovinu službenih vozila preusmjerili za liječenje djece oboljele od cistične fibroze. Nedavnim rebalansom budžeta osigurali smo 10 miliona KM za Fond solidarnosti za potrebe finansiranja liječenja pacijenata s najtežim oboljenjima. Svjesni smo da su se ovi problemi gomilali u svim prethodnim godinama, te da niko, pa ni aktuelna Vlada nema čarobni štapić da ih riješi preko noći ili za par mjeseci. To što smo trenutno uradili i što smo osigurali sredstva za te pacijente do kraja godine, nije konačno rješenje. Za ovu godinu smo na taj način riješili probleme, ali smo se obavezali za narednu godinu tražiti sistemsko rješenje za ove i slične probleme. Na kraju, iako su godinama šutili na neki način mi je drago da su građani prepoznali našu želju da rješavamo probleme i od nas traže ono što nisu tražili od naših prethodnika. I to je dodatni motiv da damo sve od sebe da riješimo kako taj, tako i sva ostala otvorena pitanja. Svakako da ćemo za tako nešto trebati dodatni novac i vrijeme za provođenje odluka koje iziskuju određene procedure.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

BUKA: Mnogi su skeptici da će BiH napredovati na EU putu odnosno da ćemo do kraja godine započeti pregovarački proces. Kakve su Vaše informacije i očekivanja?

Previše vremena trošimo na raspravu o rokovima, koje proizvoljno postavljamo, kao i na brigu da li će ova vlast nešto uspjeti uraditi u narednih par mjeseci ili ne. Moram priznati da mi nisu jasna ta očekivanja da mi za par mjeseci nadoknadimo sve ono što prethodne vlasti nisu uradile za 8 godina. Pitanje nije da li ćemo otvoriti pregovore sa EU već da li će to biti sutra ili za par mjeseci. Postigli smo značajan napredak, što su prepoznali i međunarodni faktori. Na sjednici UN-a su se, nakon višegodišnjih kritika upućenih kompletnoj vlasti u BiH, mogle čuti pohvale i priznanja za bolje funkcionisanje vlasti i za provedene reforme. Slično smo mogli čuti i od predsjednice Evropske komisije tokom nedavne posjete BiH. Ako se podsjetimo na to kako su ranije izgledale posjete važnih zvaničnika EU, sjetit ćete se da su oni dolazili da kritikuju vladajuće strukture zbog zastoja u reformama, zbog blokada i podizanja nacionalnih tenzija. Ova posjeta je bila drugačija i ne samo da su pohvalili napredak već su nam obećali i pomoć, između ostalog i u vidu 6 milijardi eura predviđenih za zemlje Zapadnog Balkana. Uostalom, posljednji izvještaj o napretku je prema izjavama EU zvaničnika, najbolji do sada.

Ako me pitate da li sam zadovoljan tempom kojim provodimo reforme, moram reći da nisam i da bih volio da to ide brže kako bismo nadoknadili godine izgubljene u opstrukcijama i populizmu. Put koji smo izabrali nije lagan. Ovdje se puno lakše baviti ispraznim pričama i blokadama, nego razgovorom, kompromisom, i dogovaranjem raditi na napretku. Stavovi partnera iz međunarodne zajednice pokazuje da su prepoznali naše napore, a siguran sam da će svi građani imati korist od ostvarenih reformi. Nastavit ćemo tim putem uz nadu da će to ubuduće ići malo brže.

BUKA: Prilikom nedavne posjete predsjednice Evropske komisije Bosni i Hercegovini rečeno je kako EU ima 6 milijardi evra namijenjenih za Zapadni Balkan. Ne zna se koliko bi dobila BiH, ali postoje uslovi. Von der Leyen kaže da su uslovi reforme, a predsjedavajuća Savjeta ministara da je uslov ukidanje viznog režima za građane Kosova. Vjerujete li Vi zaista da je to uslov i poznavajući stavove predstavnika iz Republike Srpske, znači li to da ostajemo bez EU novca?

Kada smo pravili koaliciju s partnerima okupljenim oko HDZ-a i SNSD-a malo je bilo onih koji su vjerovali da ćemo uspjeti bilo šta dogovoriti. Zajedničkim radom i upornim insistiranjem na razgovoru, a ne blokadama i provokacijama, uspjeli smo dogovoriti prve zakone s liste EU prioriteta. Za par mjeseci smo ispunili neke od EU prioriteta i intenzivno radimo na usvajanju dodatnih zakona. Da bi javnosti bilo jasnije koliko je to težak posao, dovoljno je prisjetiti se da prethodna vlast za četiri godine nije uspjela skoro ništa dogovoriti po pitanju EU uvjeta. Ovdje želim naglasiti da te zakone ne donosimo samo da bismo ispunili zahtjeve EU već zato što ti zakoni osiguravaju stabilnost i prosperitet BiH. Kako smo krenuli sa reformama tako ćemo i nastaviti jer je to zajednički interes svih strana u pregovorima. Oko nekih zakona ćemo se lakše dogovoriti, a za neke će nam trebati više vremena i uvjeravanja. No, ne sumnjam da ćemo imati dovoljno argumenata, kvalitetnih projekata i stručnih ljudi za dobijanje novca iz fonda za Zapadni Balkan.

BUKA: Kako komentarišete Izvještaj visokog predstavnika o BiH, i da li će činjenica to što je Izvještaj negativan loše uticati na naš put u EU?

Izvještaj visokog predstavnika ne bih okarakterisao kao uopćeno negativan, pošto su navedeni i brojni pomaci. Negativan dio izvještaja se prvenstveno odnosi na politiku koju provodi Dodik i SNSD, njihove opstrukcije i provokacije. Mi na to ne možemo utjecati u velikoj mjeri, ali možemo razgovorom pokušati da ga urazumimo kako bi i pored toga pristao na reforme od kojih će korist imati svi građani BiH. Ne možemo mi njega niti promijeniti niti smijeniti, ali možemo drugačijim pristupom pokušati izvući maksimum. U tome smo do sada bili djelomično uspješni, a očekujemo da će ići još lakše i brže kada vremenom razvijemo odnos međusobnog povjerenja. Niti ćemo mu dati nešto što bi ugrozilo prava građana, naroda ili države niti ćemo od njega tražiti da on to uradi. Sve što radimo, radimo isključivo u interesu države i svakog pojedinca.

BUKA: Od političkih struktura iz Hrvatske stižu poruke da nema ništa od EU puta dok se ne riješi „hrvatsko pitanje“ odnosno legitimno predstavljanje. Kako to komentarišete?

SDP je najveća multietnička stranka u BiH. Za nas priča o legitimnom predstavljanju apsolutno nije tema. Naravno da to znaju i naši partneri, ali isto tako znaju da smo opredijeljeni tražiti rješenje u skladu s odlukama Suda za ljudska prava u Strazburu i Ustavnog suda u Bosni i Hercegovini. Što se tiče izbora članova Predsjedništva BiH svako od nas vidi to pitanje na svoj način, ali postoji visok stepen saglasnosti da bi se to pitanje moglo riješiti indirektno, izborom u Parlamentarnoj skupštini BiH. Naravno da se o tome još moraju voditi dodatni pregovori.

BUKA: Da li je koalicija na nivou Federacije stabilna? U Predstavničkom domu je gusto, a u nekim komisijama nemate većinu poput Komisije za izbor i imenovanje koja koči imenovanje novog predsjedavajućeg PD nakon što je Mirjana Marinković-Lepić dala ostavku. Hoće li mandat zakonodavne vlasti proći u oprstrukcijama i mislite li da će vlada na čijem ste čelu dočekati kraj mandata?

Za rebalans budžeta je glasalo 55 zastupnika, a većina je 50. Dosadašnje iskustvo je pokazalo kako se vlast u Federaciji teško mijenja, pa je prethodna vlada radili kompletan jedan mandat kao tzv tehnička. Mi ćemo sa svoje strane predano raditi na izvršavanju svojih programa i obećanja, a siguran sam kako će i građani uskoro osjetiti rezultate takvog rada. Opozicione stranke nas pokušavaju ucijeniti blokadama ali im to neće uspjeti. Naći ćemo legalan način da prevaziđemo sve njihove opstrukcije kako bismo mogli dalje biti u službi građana. U razvijenim demokratijama nakon uspostavljanja vlasti imate vladajuće stranke koje upravljaju državnom i opozicione stranke koje ukazuju na njihove propuste. Kod nas to nažalost nije slučaj jer su se neke stranke opredijelile za blokade, opstrukcije, napade i optužbe i to bez obzira da li su u vlasti ili u opoziciji. Dok su SDA i DF bile vladajuće stranke, zajedno sa HDZ-om i SNSD-om, njihov mandat su obilježile blokade i zastoji. Sada kada su SDA i DF u opoziciji ponovo su nastavili sa blokadama. SDP je za razliku od njih bila konstruktivna kada smo bili i u opoziciji. Mi smo glasali za sve zakone prethodne vlasti, koji su bili dobri za građane. Imali smo i mi mogućnost i prilike za blokade, ali smo znali da bismo time samo nanosili štetu građanima.

BUKA: Veterinari sa kojima smo razgovarali kažu da ih Ministarstvo poljoprivrede, Sektor za veterinarstvo sabotira sa pravilnikom o dodjeli područja djelovanja za koji imaju pravosnažne presude Kantonalnog suda u Tuzli za pet stanica da je pravilnik neustavan. Jeste li se bavili ovom temom i hoće li se ovaj saziv Vlade ponašati odgovornije prema ovim temama?

Naravno da se resorno ministarstvo mora baviti i ovom temom, a ukoliko ministar ocijeni da mu je potrebna pomoć vlade ili premijera on će je zatražiti i dobiti. Siguran sam kako problem nije nastao s aktuelnom ministrom ili vladom, ali kako sam to već ranije rekao od nas se očekuje da sve te probleme riješimo. I hoćemo, ali nije realno da se sve baš odjednom riješi.

BUKA: Kraljem ljeta entuzijastično je najavljena minimalna plata od 1. januara u iznosu od 1000KM, ali ekonomisti sa kojima su novinari Buke razgovarali te direktor Poreske uprave kažu da od toga nema ništa. Od trenutka kada se usvoje svi potrebni zakoni biće potrebni mjeseci za prilagodbu. Je li onda realnost da minimalac od 1. januara ipak neće biti 1000KM?

Zanimljivo je i meni čitati te komentare. Mnogi su govorili da je to neznatno povećanje i da to neće ništa značiti. Pa ako je tako, onda je najbolje i da ne povećavamo. Zar ne? Ovdje su ponovo u pitanju dvostruki aršini očekivanja od naših prethodnika i od nas. Njih nisu kritikovali kada ništa nisu radili, a nas kritikuju i kada radimo nešto što će neupitno imati veliki utjecaj na živote građana, razvoj privrede i osnaživanje države. Da li je zaista toliki problem kada će početi primjena, ako su do sada protraćene godine bez ikakvog napretka? Bez dileme, svako može imati svoj stav i slobodno ga iznositi, ali bi bilo dobro da to rade uz argumente. Za razliku od ekonomskih stručnjaka, direktor poreske uprave ima obavezu da provodi politiku vlade i da poštuje zakone koje parlament usvoji. Radimo koliko možemo, tempom koji je moguć i sigurno je da ćemo povećati minimalne plate na 1.000 KM, da ćemo smanjiti davanja na plate i još mnogo toga što će poboljšati položaj i radnika i poduzetnika, ali i države. Paralelno s ovim aktivnostima želimo uvesti apsolutnu fiskalizaciju u realnom vremenu što znači uvođenje reda i vladavine zakona. Smatram bitnim naglasiti da je BiH jedinstveno ekonomsko tržište i da dogovaram sa premijerom Viškovićem sinhronizirani početak primjene ovih zakona.

BUKA: U javnosti se mnogo govorilo o pismu dva ambasadora koja ste dobili a čija je tema prevashodno davanje koncesija za aerodrome. Hoće li se krenuti u taj proces i kako komentarišete navode Vaših političkih oponenata da odluke u Vaše ime donose ambasadori?

Kada bih reagovao na sve optužbe i navode svojih oponenata samo bih se time i bavio, pa tako ne bih imao vremena ni za šta drugo. Da li mislite da bi ambasadori pisali otvorena pisma da zaista donose odluke u moje ime? Zar ne bi bilo logično da mi uživo kažu šta da odlučim pa da ja to za njih provedem? Sve su to smiješne optužbe i ne bih trošio vrijeme na opravdavanje da nisam ničija marioneta. Zahvalan sam na podršci koju imamo od strane međunarodnih predstavnika, ali odluke donose Vlada i Parlament. Nikada nisam, niti ću pristati na bilo kakve nemoralne, a pogotovo ne nezakonite dogovore s bilo kim. Uostalom nakon prošlog mandata nije bilo nijedne odluke koju sam potpisao, a da je nisu preispitivali nadležni organi, najčešće se radilo o anonimnim prijavama. Mislite li da su imali ikakve indicije, a pogotovo dokaze o mom nezakonitom poslovanju da bi to prešutili i da bih ja danas bio ovdje?

BUKA: Građani Konjica, iz kojeg dolazite, mogli bi ostati bez usluga doktora u Domu zdravlja. Iako je to kantonalna nadležnost, može li Vlada Federacije tu pronaći rješenje? Takođe, klinički centri u svim kantonima su u lošem stanju. Onkološki pacijenti u Tuzli moraju do Sarajeva na radioterapiju, u Goraždu nedostaje specijalista. Mnoge od ovih problema ste zatekli od prošle vlasti. Imate li Vi rješenja?

Sve su to problemi koje smo zatekli, ali moram biti korektan pa reći, kako nisu generisani samo od prošle vlasti. Smatram da su to prije svega problemi koji nastaju zbog našeg komplikovanog ustavnopravnog uređenja. Naravno da postoji rješenje, ali koje trenutno niko neće tako da sagleda. Rješenje je u racionalizaciji organizacije zdravstvenog sistema u Federaciji, koje bi se ogledalo u gašenju kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, formiranju jednog fonda i u skladu s tim organizaciji svih nivoa zdravstvene zaštite. Nažalost, kod nas je to onda vrhunsko političko pitanje i radije ćemo životariti, kako je to sada slučaj, nego ozbiljno pristupiti sistemskom rješenju problema. Interesantno je kako to javno ne žele zagovarati ni sami zdravstveni radnici, iako u neformalnim razgovorima većina to priznaje kao jedino moguće rješenje. Tako je i pitanje Doma zdravlja u Konjicu. Kada bi neko i riješio njihova dugovanja, koja s kamatama iznose preko 20 miliona ili osnovni dug od nešto više od 10 miliona, oni bi opet za godinu dana imali dug od milion KM, jer jednostavno svakog mjesec im nedostaje preko 80.000 KM da bi servisirali svoje obaveze. Svaka pomoć koju bi im pružila federalna vlada, a nešto i hoćemo, nažalost ne rješava problem već samo produžava agoniju.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije