Fotografije koje svakodnevno gledamo na društvenim mrežama, bilo da ih prave influenseri ili obični turisti su postale najbolji promoter u svijetu turizma.
Pa tako, mlađe generacije, prve utiske o nekom gradu steknu upravo putem Instagrama ili Fejsbuka, i to kroz fotografije.
Da li će neko posjetiti neki grad, više se ne odlučuje na osnovu ponude turističkih agencija ili organizacija, već na osnovu dobrog selfija ili više njih.
A koliko taj potencijal koriste gradovi u BiH? Pa, reklo bi se malo ili nimalo!
Posebno je to vidljivo na primjeru Banjaluke, a zašto je to tako odlučili smo da provjerimo sa poznatim banjalučkim putopiscem i blogerom Robertom Dacešinom.
Obilazeći zajedno sa Robertom neke od najpoznatijih lokacija grada na Vrbasu pokušali smo saznati ima li Banjaluka potencijal da u budućnosti počne da igra na kartu selfi turizma.
Rezultat i nije bio ohrabrujući. Jer, na kraju naše turističe ture po Banjaluci, koja je navedena na sajtu Turističke organizacije grada, shvatili smo da najveći grad Republike Srpske i nije baš “selfičan”.
Pokušali smo kod Muzeja savremene umjetnosti…
Fotkali smo se i na Kastelu i pored Kastela…
Čak smo pokušali improvizovati i pronaći vidikovac u centru, ali to je tek bio promašaj…
Otišli smo do Ferhadije…Slikali se kod Hrama u centru
Sve u svemu, selfiji koje smo napravili pokazali su nam da Banjaluka i nije baš grad koji se može osloniti na ovakav vid turističke promocije koji trenutno privlači stotine hiljada turista širom svijeta na razne destinacije.
Ipak, to ne znači da Banjaluka nema šansu. Ona se krije izvan centra grada, a Robert nam je ispričao i kako bi se ona mogla iskoristiti.
Inače, ovo je velika prilika, posebno ako znamo da su najveći zaluđenici za dobrom fotografijom među turistima Kinezi, koji u posljednje vrijeme masovno dolaze u Evropu.
Zanimljivo je da u Srbiji većina kinsekih turista prvo pita “mogu li svuda da pravim selfije” ili “gdje mogu da naprvaim selfi”.
A tu svoju šansu može tražiti i Banjaluka koja bi uskoro trebala biti i direktno povezana sa Kinom avionskom linijom.
Sve su to mogućnosti koje bi se trebale iskoristiti, ali za to je potrebno dosta truda, rada i kreativnosti.
„Mi moramo prihvatiti da se vrijeme promijenilo. Taj vid promocije koji je bio prije 5 ili 10 godina više se ne može koristiti, a da bude uspješan. Problem je što se Banjaluka nije prilagodila današnjem turizmu“, priča nam Robert, koji smatra da su danas influenseri postali možda i najbolji način promocije za neki grad, posebno u sferi turizma.
„Robert kaže da su influenseri postali tako važan kanal u turizmu, jer kad neko želi da izabere mjesto za odmor ili neko novo mjesto koje će posjetiti on će pogledati šta se to nudi na Guglu, Instagramu, Fejsbuku… Sigurno je da je u turizmu ovo postala potreba, jer sve manje ljudi koristi neke stare izvore informisanja“, kaže Robert.
On je primjetio da Banjaluka generalno griješi što promoviše stvari koje nisu baš bitne turistima.
„Ja da sam turista nikad ne bih došao da vidim Hram ili Ferhadiju. To je lijepo i super je što mi to imamo, ali to nije vau. Mi bi morali pronaći neke drugačije stvari, koje za nekog stranca su egzotične i koje bi ga privukle da dođe ovdje. Recimo, stranac bi se mnogo prije oduševio da ode u prirodu, na selo da pravi rakiju, da vidi kako izgleda slava i slično nego da ode na Kastel koji je kao i svaka druga tvrđava. Treba krenuti ka tom adrenalinskom momentu i pokrenuti neku vrstu promocije gastronomije i turizma na selu, ali sa pripremljenim sadržajima“, savjetuje Robert.
A da Banjaluka ima dosta mogućnosti da iskorači u ovoj sferi turizma pokazuju brojni primjeri. Kroz fotografije koje bi uz dobro targetiranje na mrežama donijele promociju grada postoji velika šansa da se privuku mnogobrojni turisti.
Najbolji primjer za to je kanjon Tijesno pored Banjaluke i „Drill and chill“ festival koji je napravio vrhunsku promociju Banjaluke na društvenim mrežama. Na stotine videa i fotografija koje su napravili posjetioci su oduševile mnoge, a jedan video se našao i na National geographicu.
I upravo je to način i prilika za Banjaluku.
„Banjaluka je evropski grad i ovo što imamo u centru nije za nikog nešto novo. Koliko god se mi ponosili Hramom, Kastelom ili Ferhadijom, to već ima negdje i veće i bolje i ljepše. I sigurno je da niko neće zbog toga doći. Mi moramo da se okrenemo u nekom pravcu adrenalinskog iskustva, zabave i hrane i ne fokusirati se na centar grada koji nije nešto specijalno“, kaže Rrobert i zaključuje da je Banjaluka lijep grad sa potencijalom, ali treba puno raditi da bi i turizam oživio.
„Treba nam konkretna i moderna strategija koja bi u nekom budućem periodu unijela mnoge izmjene. Važno je da brendiramo neke lokalne priče, a imamo ih mnogo.“