EU objavila mapu sa ‘crvenim tačkama’: BiH na kritičnom području

Crvena polja na karti predstavljaju upozorenje na naglu promjenu klime, upozorava Europska komisija.

Kao što se vidi iz objavljene mape koncentacija crvenih polja najgušća je na području Balkana.

Evropska komisija javlja da je 2022. godina bila druga najgora godina za šumske požare, te da je u u Evropskoj uniji izgorjelo gotovo 900.000 hektara zemlje – područje veličine Kipra. 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

A za samo 12 godina u šumskim požarima izgorjelo je 349.697 hektara ili 6,83% teritorije Bosne i Hercegovine!

Radi se o 709 šumskih požara koji su zabilježeni u našoj zemlji od 2007. do 2019. godine, pokazuju posljednji podaci Evropskog informacionog sistema za šumske požare (EFFIS).

Ovaj podatak objavila je Eko Akcija navodeći i da u BiH šumske požare gase slabo opremljeni i malobrojni vatrogasci, lokalno stanovništvo i dobrovoljci, te da naša zemlja i dalje nema niti jedan protivpožarni avion, niti ima bilo kakvih naznaka da će u skorije vrijeme biti kupljen.

Za BUKU dodaju da je alarmantno koliko se malo brine o bh šumama, jer pored požara tu je i nelegalna sječa i nepostojanje zakonske regulative.

“Hercegovačko-neretvljanski kanton uopšte nema zakon o šumama, a tu je sada bilo najviše požara. Takođe ni Federacija BiH  nema zakon o šumama, što je prosto nevjerovatno. Takođe naša  procjena je da se godišnje u Bosni i Hercegovini ukrade više od 1 miliona m3 šume”, ističu za BUKU u Eko akciji.

Navode i da je samo u požaru na Čabulji od 11. do 17. avgusta izgorjelo oko 1500 hektara.

I dok smo 2013. godine vrijedili za šumom najbogatiju zemalju jugoistočne Evrope, 43 posto teritorije BiH je bilo prekriveno šumama, danas je ovako nešto teško tvrditi jer se ovaj postotak šumskog bogatstva iz godine u godinu rapidno smanjuje.

Prekomjerna i neplanska sječa i šumski požari osnovni su faktori koji ugrožavaju šume, a pošumljavanja praktično i nema.Posljedice su dugoročne i dalekosežne po životnu sredinu i kvalitet života ljudi, neke već sada osjetimo – poplave, klizišta, jaki vjetrovi, gubitak biljnih i životinjskih vrsta, smanjenje proizvodnje kiseonika…

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije