Netflixova dokumentarna serija Pandemic: How To Prevent An Outbreak, koja je upozorila na (ne)spremnost čovječanstva za novu pandemiju i koja je mjesecima među najgledanijim sadržajima na toj medijskoj platformi, donijela je bioinženjeru Jacobu Glanvilleu veliku popularnost.
Glanville je osnivač kompanije Distributed Bio iz San Francisca, a njegova želja i predan rad da razvije lijek za novi tip korona virusa, ali i vakcinu za influencu i druge viruse, pokazala je na djelu njegov filantropski pristup životu.
Posebno je to značajno u trenutku kad je više od 2,5 miliona osoba zaraženo novim tipom korona virusa koji je dosad odnio više od 177.000 života i kad naučnici širom svijeta rade na razvijanju vakcine za Covid-19, a brojne države počinju s eksperimentalnim liječenjem plazmom ljudi koji su preboljeli korona virus.
Uzevši u obzir da razvoj vakcine zahtjeva mnogo vremena, a da je odnos zaraženih osoba i onih kojima su potrebna antitijela iz plazme prevelik, Glanville je shvatio da bi razvijanje sintetskih antitijela mogao biti efikasan lijek za Covid-19.
„Cilj mi je razvijanje lijekova za bolesti koje se mogu spriječiti, a koji do sada nisu razvijeni zbog nedostatka tehnologije ili sredstava. Moje kolege i ja želimo da svaki lijek bude dostupan svima. Dosad su lijekove proizvodile uglavnom velike kompanije kojima je profit visoko na listi prioriteta. Ne želim reći da su te kompanije loše, one zapošljavaju stotine hiljada ljudi i moraju zaraditi novac, a taj novac je teško zaraditi na lijekovima za bolesti od kojih uglavnom oboljevaju ljudi iz siromašnih zemalja.
Uvijek sam govorio da je nedostatak lijekova možda i najteža bolest sa kojom se ljudi iz siromašnih zemalja bore. Upravo zbog toga smo odlučili i osnovati firmu koja neće biti mainstream, firmu koja će imati stotinjak zaposlenih i koja će se finansirati isključivo od donacija i grantova čime bi se istraživanje i nauka stavili ispred profita organizacije. Ovakav biznis model može promijeniti farmaceutsku industriju nabolje“, kaže Glanville u razgovoru za Al Jazeeru.
- Na razvijanju vakcine za novi tip korona virusa rade mnogi i jasno je da taj proces zahtijeva vrijeme, no početkom aprila objavili ste da ste Vi i Vaš tim blizu pronalaska lijeka? Koliko dugo radite na razvijanju lijeka, o kakvom tretmanu je riječ i kada bismo mogli očekivati lijek za Covid-19?
Prema našim procjenama testiranje lijeka na ljudima mogli bi početi krajem augusta, a ako budemo imali dobre rezultate lijek bi bio dostupan krajem septembra ili početkom oktobra. Naše procjene su optimistične, jer ne pravimo vakcinu, već lijek za Covid-19. Nismo željeli fokusirati naš rad na razvoj vakcine, jer bi ona mogla biti dostupna tek sredinom ili krajem 2021. Osim toga, vakcinu ne možete dati ljudima koji su zaraženi, a da bi ona imala najbolji efekt morate biti dobrog zdravlja, što znači da neće biti toliko efikasna kod starijih ljudi i onih narušenog zdravlja. Mi pravimo lijek na bazi sintetskih antitijela koja bi se „zakačila“ na virus i učinila ga nepatogenim po organizam u kojem se nalazi. Velika prednost ovog tretmana je to što ga možete dati ljudima koji su zaraženi i ubrzati proces razvijanja lijeka. Ovaj tretman nije ništa novo, na ovaj način je procenat smrtnosti ebole smanjen sa 50 na šest posto, sličan je slučaj i sa bjesnilom. Vakcina je dobra stvar, ali mi nemamo vremena čekati na nju.
- Da li Vam je i koliko razvijanje vakcine za influencu pomoglo u radu za lijek za korona virus?
Influenca virus i korona virus su veoma različiti pa su tako i strategije u liječenju bolesti koje izazivaju različite. Ono što im je zajedničko, a što mi pokušavamo napraviti, jeste da se ovakvi virusi liječe antitijelima širokog spektra. Za influencu pokušavamo napraviti vakcinu koja će naučiti naš imuni sistem da proizvodi takva antitijela. Dobra stvar je to što ta antitijela prepoznaju dijelove virusa koji malo ili nimalo mutiraju, što znači da će vas jedna vakcina zaštiti od svih mutacija influence, što do sada nije bio slučaj. Za korona virus pokušavamo sintetski napraviti antitijela i kreirali smo antitijela koja mogu prepoznati korona virus, ali i SARS i MERS. Cilj nam je napraviti antitijela koja će biti efikasna ako virus mutira. Želimo imati jedan lijek za sve tipove korona virusa.
- Za vakcinu protiv influence dobili ste grant Fondacije Billa i Melinde Gates. Podržavaju li oni i razvijanje lijeka za korona virus i s kim ste do sada pregovarali?
Dubokog sam uvjerenja da država treba platiti razvoj i proizvodnju lijekova. Građani rade i plaćaju porez pa je logično da se država koja uzima porez brine o njihovom zdravlju. Upravo je ova kriza pokazala povezanost zdravlja ljudi i ekonomije. Dosad nam nije trebalo dodatno finansiranje, jer smo već radili slična istraživanja pa smo uz male izmjene i znanje koje imamo uspjeli napraviti antitijela. Naravno, da bi lijek bio dostupan svijetu potreban je novac. Zbog toga kucamo na vrata svima – od Fondacije Gates, preko vojske i vlade, do drugih svjetskih organizacija. Ukoliko nam niko od njih ne pomogne pokrenut ćemo crowdfunding kampanje. Zadnja opcija je da nađemo investitore, ali se nadam da do toga neće doći. Investitori uvijek žele ostvariti profit od lijeka, a to se kosi s našom idejom. Da bi se ova kriza riješila moramo imati lijek koji će biti jeftin i dostupan svima. Kako državne i klasne granice ne postoje za virus, tako ne smiju postojati ni za lijek.
- Blizu ste pronalaska lijeka, no jeste li ikada u životu pomislili da ćete biti direktno uključeni u proces „spašavanja svijeta“ od pandemije?
U ovom trenutku moj tim i ja se osjećamo iscrpljeno, napeto i nervozno, ali s druge strane smo optimistični i nadamo se najboljem. Čast mi je što sam dio ovog tima koji je u proteklih nekoliko mjeseci od nemogućeg učinio moguće. Imamo još mnogo posla, ali nećemo odustati, bez obzira na moguće prepreke. Dodatnu snagu nam daju kolege koje rado dijele svoja istraživanja.
Ostatak teksta pročitajte na Al Jazeera