Ovo je snimak odvoženja.
Četiri godine nakon požara u krugu Incela, koji je izazvao kontaminaciju jednom od najtoksičnijih supstanci na svijetu, te nakon niza afera i spore reakcije nadležnih, građani su ponovo zabrinuti zbog navodnog razvoženja kontaminirane zemlje te kršenja naredbi nadležnog inspektorata.
Prije nešto više od dvije sedmice, Centru za životnu sredinu se javilo više zabrinutih građana iz naselja Bistrica, Čokorskih polja, Zelenog Vira, te Lauša. Oni su izrazili zabrinutost zbog deponovanja zemlje u njihovim naseljima, za koju su iz nezvaničnih izvora dobili navode da se radi o zemlji iz kruga Incela, sa lokaliteta pogođenog požarom u kojem je došlo do zagađenja piralenom.
“Mi smo ove dojave shvatili ozbiljno, ali nismo mogli izaći u javnost sa informacijama budući da nismo mogli utvrditi te navode. Nekoliko dana nakon dojave, priča je ipak dospjela u javnost, kada su iz Banjalučkog Odjeljenja za inspekcijske poslove i komunalnu policiju za portal Capital.ba izjavili da nije došlo do izmještanja kontaminiranog zemljišta iz kruga Incela. Par dana nakon toga međutim, na portalu Gerila je objavljen snimak kopanja, te tovarenja i odvoženja zemlje iz neposredne blizine lokaliteta požara”, izjavio je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.
Zbog svih navedenih činjenica, a ponajprije zbog enormne toksičnosti piralena, te zbog veoma sporog, višegodišnjeg, procesa zbrinjavanja istog, u Centru za životnu sredinu su se odlučili da podnesu krivičnu prijavu protiv NN lica.
“Koliko smo upoznati, cijeli ovaj dio Incela je bio zapečaćen od strane inspekcije, a odvoz zemlje i njen tretman bi morao biti obavljen tek nakon završenog tendera za odabir izvođača. Pored toga, zasigurno bi bio predviđen drugačiji način prevoza, sa vozilom opremljenim za odvoz zemlje zagađene toksičnom materijom. U slučaju koji smo vidjeli zemlju odvozi obični kamion, a tovar nije pokriven ni najobičnijom ceradom, dok se jasno vide tragovi točkova po zonama koje su okarakterisane kao veoma kontaminirane u Dekontinom dokumentu koji propisuje mjere remedijacije” dodao je Kalaba, te skrenuo pažnju da se ovdje radi o zakazivanju niza institucija koje su trebale da vode brigu o zdravlju i sigurnosti Banjalučana:
“Životna sredina nije jedina oblast u kojoj svjedočimo neuređenosti našeg društva i izloženosti običnog čovjeka opasnostima od kojih ih institucije ne brane. Problemi su toliko česti da je među nama zaživjela izreka – bilo je i većih problema, pa ih nismo riješili. Nažalost, veličina ovog problema i potencijalni broj zahvaćenih ovim zagađenjem teško može biti veći”.
Centar za životnu sredinu od nadležnog tužilaštva očekuje ozbiljan i metodičan pristup po podnesenoj krivičnoj prijavi, te otvaranje istrage i sveobuhvatnu reakciju koja će u konačnici dovesti do spriječavanja ilegalnog razvoženja zagađene zemlje u zone koje nisu predviđene za tretman iste, sve u cilju očuvanja zdravlja i dobrobiti građana ovih naselja, ali i šire okoline.