Drago Lukenda, predsjednik APEOR javio se portalu BUKA da bi reagovao na tekst o malim hidrolektranama
Imajući u vidu da ste investitor malih hidroelektrana, koje je Vaše mišljenje o njima?
Male hidroelektrane predstavljaju najstariji vid iskorištavanja obnovljivih izvora energije kako u svijetu tako i u BiH. Prva hidroelektrana u BiH izgrađena je 1894. godine u Jajcu i u to vrijeme bila je najveća hidroelektrana u jugoistočnoj Evropi.
Moj stav po pitanju malih hidroelektrana je pozitivan i smatram da one nose dosta pozitivnih efekata, kako za lokalnu zajednicu tako i za Federaciju BiH. Činjenica, koja se vješto skriva od javnosti je da se u Federaciji BiH male hidroelektrane grade na principu DBOT (Design-Build-Operate-Transfer; Projektovanje-Izgradnja-Upravljanje-Transfer), koji podrazumjeva da se nakon isteka koncesionog perioda (po trenutno važećim zakonima, koncesije se dodjeljuju na 30 godina) postrojenja i oprema malih hidroelektrana u potpuno funkcionalnom stanju bez finansijske naknade predaju davaocu koncesije u vlasništvo. Na ovaj način Federacija BiH , kao i kantoni kad daju koncesije, bi u narednom periodu mogla bez uloženih sredstava, postati vlasnik elektroenergetskih objekata vrijednosti preko 400 mil. KM.
Kako biste odgovorili na ukazivanje aktivista kada je u pitanju uništavanje prirode od strane malih hidroelektrana?
Sva postrojenja malih hidroelektrana se grade u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, koji uređuju oblast izgradnje malih hidroelektrana i moj osobni stav kao i stav udruženja APEOR po tom pitanju je isključiv i jasan. Ukoliko pojedini aktivisti imaju materijalne dokaze da je izgradnjom malih hidroelektrana narušena ili uništena priroda suprotno pozitivnim zakonskim odredbama, otvoreno ih pozivam da se obrate nadležnim organima koji su zaduženi za provođenje zakona. Također po ovom pitanju nejasno mi je ponašanje aktivista koji uporno odbijaju da izvijeste i angažiraju nadležne institucije kako bi se eventualni problemi riješili, nego populističkim izjavama i negativnom medijskom kampanjom, koja obiluje dezinformacijama i neistinama, nastoje prikazati investitore u izgradnju malih hidroelektrana u negativnom svjetlu što oni ni u kom slučaju ne zaslužuju. Ovdje se postavlja pitanje, ko je ovlašten da daje profesionalnu i stručnu ocjenu da li je priroda uništena izgradnjom postrojenja malih hidroelektrana, nadležne institucije kojima je to u opisu poslova ili određeni aktivisti upitne stručnosti, koji koriste trenutnu situaciju za ostvarivanje osobnih interesa ili interesa pojedinih grupa koje ih financiraju i koriste u promoviranju svojih interesa.
Je li opravdano uništavati prirodi zbog izgradnje malih hidroelektrana?
Uništavanje prirode za bilo koje namjene ni u kom slučaju ne podupirem, bilo da se radi o izgradnji puteva, stambenih naselja ili malih hidroelektrana. Takođe stav udruženja APEOR je da se sva prirodna bogatstva moraju koristiti u skladu sa principima održivog razvoja, što podrazumijeva razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjice, ne dovodeći u pitanje sposobnost budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe. Dobro je poznato da je proces izgradnje malih hidroelektrana javan (svi nivoi vlasti, pa tako i lokalna zajednica putem javnih rasprava su uključeni u procese izdavanja određenih dozvola) i dugoročan ( u prosjeku od ideje do realizacije je potrebno 5 do 8 godina) tokom kojeg su investitori dužni osigurati niz dozvola kojima su striktno zakonski definirani svi parametri izgradnje postrojenja malih hidroelektrana kako bi se minimalizirao uticaj na prirodno okruženje.
Da li je moguće da se male hidroelektrane grade sa manjim uticajem na rijeke imajući u vidu da mnoge rijeke zbog koristi malih hidroelektrana završe u cijevima?
Kao što sam naprijed naveo, sve male hidroelektrane moraju se graditi u skladu sa pozitivnim zakonskim odredbama koji uređuju oblast izgradnje malih hidroelektrana u Federaciji BiH a koje su u skladu sa pozitivnom zakonskom regulativom koja je na snazi u razvijenim EU zemljama. Tako je, između ostalog propisana i količina vode koja se može i smije koristiti za proizvodnju električne energije u postrojenjima malih hidroelektrana kao i količina vode koja se zakonski mora „propuštati“ da bi se očuvalo prirodno okruženje, što se može provjeriti s obzirom da po obavezama iz dozvola koje reguliraju ovu problematiku. Svaki proizvodni objekat male hidroelektrane mora imati mjerače proticaja koji u stvarnom vremenu prikazuju vrijednosti . Ove podatke možete provjeriti kod nadležnih institucija. Nisu međutim rijetki slučajevi da „aktivisti“ koriste prirodno stanje suhog korita na rijeci, snimaju i obmanjuju javnost da je to posljedica izgradnje malih hidroelektrana. U tom slučaju i ne obraćaju se nadležnim inspekcijama, jer nemaju pravnog osnova, već koriste plaćene svoje novinare iz pojedinih portala.
Da bi Vama i široj javnosti preciznije objasnio proceduru izgradnje postrojenja malih hidroelektrana u Federaciji BiH u nastavku dajem pojednostavljenu šemu potrebnih dozvola i saglasnosti, koju je nakon dugogodišnjeg rada na terenu USAID pripremio, kako bi na transparentan i nepristrasan način zainteresovanim stranama detaljno prikazao proces.
Veliki je obim dokumentacije koju je po važećim zakonima u Federaciji BiH investitor dužan da osigura, kako bi mogao da pristupi izgradnji postrojenja male hidroelektrane. Također u postupku ishodovanja okolišne dozvole, organizuju se javne rasprave za zainteresovane strane kako bi zajednički definirali parametri u cilju minimaliziranja negativnih uticaja na prirodno okruženje zbog izgradnje postrojenja malih hidroelektrana.
Iz svega navedenog, jasno je da tvrdnje pojedinaca ili organizacija, kako se male hidroelektrane grade bez reda i zakona, nemaju uporište u istini, nego su isključivo bazirane na dezinformacijama u cilju ostvarivanja interesa uskog kruga ljudi.
Imate li neki profesionalni kodeks unutar udruženja u okviru kojeg djelujete kojim bi se spriječila pojava suhih korita i uništavanja života u rijekama?
Napominjem, sva postrojenja malih hidroelektrana se moraju graditi i koristiti u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima koji tu oblast uređuju i moj osobni stav kao i stav udruženja APEOR po tom pitanju je isključiv i jasan i tu nema diskusije. Također, pojedinačno, svaki naš član se zalaže za poštivanje i provedbu zakona i u skladu sa njima upravljaju postrojenjima malih hidroelektrana u vlasništvu.
Kakav je Vaš lični stav po ovom pitanju, mislim na pojavu suhih korita? Već ovog proljeća, uočeni su brojni primjeri suhih korita, postavlja se pitanje šta će tek biti tokom ljeta?
Ja osobno i udruženje APEOR, čiji sam predsjednik, se zalažemo za provedbu zakona i pravnu državu, pa samim time nam je neprihvatljiva eventualna pojava suhih riječnih korita koja je prouzrokovana neodgovornim upravljanjem postrojenjima malih hidroelektrana.
Međutim, prirodnu pojavu suhih korita, koja je posljedica dužih sušnih perioda a uzgred rečeno i vrlo česta pojava na našem podneblju, na koju ne možemo utjecati, neodgovorni pojedinci pokušavaju pripisati postrojenjima malih hidroelektrana, stvarajući dodatnu konfuziju savjesnim širenjem dezinformacija.
Ovu priliku koristim da u svoje osobno ime i kao predsjednik udruženja APEOR, javno pozovem sve pojedince i organizacije ukoliko posjeduju materijalne dokaze o nepoštovanju zakonskih odredbi u radu malih hidroelektrana, koje za posljedicu imaju suha riječna korita, da o istom hitno izvijeste nadležne organe, za što će imati punu podršku mene osobno i udruženja APEOR. Želim istaći da negativna kampanja koja se kontinuirano provodi protiv malih hidroelektrana bez trunke istine, nikako ne može biti od koristi široj zajednici, nego samo uskom krugu ljudi.
Možete li mi prokomentarisati štetu koja je nastala zbog male hidroelektrane u Mjesnoj zajednici Prokos u opštini Fojnica. Kada i kako će šteta biti nadoknađena. Kako spriječiti ove situacije?
Kompanija u čijem vlasništvu se nalazi pomenuto postrojenje mHE Mujakovići, nije član našeg Udruženja. I iz navedenog teksta, vidljivo je da se potvrđuju navodi o širenju dezinformacija kada je u pitanju rad postrojenja malih hidroelektrana, a što se ogleda u javnom iznošenju neistina čiji je jedini i isključiv cilj prikazivanje malih hidroelektrana u negativnom kontekstu. Po saznanjima sa kojima raspolažem, o uzrocima i odgovornosti za nastalu štetu provedeno je ili se treba provesti stručno vještačenje koje će utvrditi okolnosti nastanka štete. O detaljima možete direktno kontaktirati kompaniju u čijem vlasništvu je mHE Mujakovići ili nadležnu Elektrodistribuciju na tom području.
Moj osobni stav kao i stav udruženje APOER, je da odgovornost i finansijsku nadoknadu za štetu treba da snosi strana koja je za istu odgovorna. To je jedino moralno i ispravno.
Kao i u radu svih postrojenja tako i u radu postrojenja malih hidroelektrana, postoji određeni procenat vjerovatnoće nastanka štetnih događaja koji su nepredvidivi i kao takve vrlo teško ih je spriječiti. U cilju ograničavanja mogućnosti nastanka štetnog događaja, savjetujem kontinuirano i stručno održavanje postrojenja uz puno poštovanje propisa koji se tiču izgradnje i upravljanja postrojenjima malih hidroelektrana.
Da li su investitori MHE Bjelava kod Foče i MHE Hotovlje kod Kalinovika, koji su započeli gradnju bez potrebniih dozvola članovi Vašeg udruženja. Ako jesu, da li razmatrate disciplinske mjere koje bi sankcionisali ovakvo ponašanje?
Udruženje APEOR, iako je registrovano u namjeri da djeluje na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, trenutno okuplja samo proizvođače iz Federacije BiH, pošto kolege iz Republike Srpske imaju svoje udruženje, obzirom da nam zakoni iz ove oblasti nisu isti. S obzirom na to, ne raspolažem sa konkretnim informacija o izgradnji pomenute dvije mHE. Navedeni investitori nisu članovi udruženja APEOR.
Kako sam više puta naveo naše udruženje se zalaže za provođenje zakona i pravnu državu, svako odstupanje od toga oštro osuđujemo, a sve koji imaju više informacija o eventualnim nepravilnostima, javno pozivamo da o istom obavijeste nadležne institucije, koje su po službenoj dužnosti obavezne da ovakve slučajeve procesuiraju. Nemamo nikakve informacije dali se radi o izgradnji ili pripremi terena za izgradnju.
Možete li prokomentarisati izgradnju ove male hidroelektrane pored dvorišta. Nadomak kuće porodice Hodžić u Kaćunima, naselju pored mjesta Busovača u centralnoj Bosni, uskoro će biti izgrađena mini hidroelektrana. Je li to korektno prema tim ljudima koji žive u toj kući?
Kao što je navedeno u tekstu, investitor je osigurao zakonom propisane dozvole, prilikom kojih je između ostalog, bio dužan i da održi javne rasprave, na kojim su sve zainteresovane strane imale priliku diskutovati i iznijeti eventualne primjedbe na ponuđeno projektno rješenje mHE. Shodno opravdanosti primjedbi na ponuđeno projektno rješenje mHE nadležne institucije bile su dužne da ih razmotre i po istim postupe.
Nemam detaljnijih informacija, ali jasno je da je investitor ispoštovao propisanu zakonsku proceduru, te a su mu nadležne institucije SBK i opštine Busovača izdale sve neophodne, zakonom propisane, dozvole za izgradnju postrojenja mHE. Tek po kompletiranju propisanih dozvola investitor je pristupio izgradnji postrojenja mHE Kaćuni, čime je u potpunosti ispoštovao zakonsku proceduru, propisanu važećim zakonima u Federaciji BiH iz oblast izgradnje postrojenja malih hidroelektrana.
Na koji način nastoji održati ugled i čast udruženja i članova koji su vlasnici malih hidroeletrana imajući u vidu da ste stalno izloženi kritici javnosti i mještana? Kako se kao udruženje borite protiv spomenutih pojava, jer se u jednom trenutku mora reći dosta.
Udruženje APEOR je osnovano 2005. godine, u periodu kada je izgradnja energetskih postrojenja u privatnom vlasništvu u Bosni i Hercegovini bila u začecima. Predanim i stručnim radom tokom svih ovih godina, udruženje APOER je osiguralo ugled i čast pred institucijama i organizacijama, pred kojima štiti interese članova i promoviše intenzivnije iskorištavanje obnovljivih izvora energije, u skladu se EU praksom.
Svjedoci smo dugogodišnje negativne kampanje na teritoriji BiH usmjerene protiv malih hidroelektrana, koja je praćena raznoraznim dezinformacijama i nesitinama, plasiranih od pojedinaca i nekolicine NVO u cilju obmanjivanja javnosti sa dugoročnim posljedicama po širu društvenu zajednicu. Protiv ovakvih stvari vrlo teško se boriti, posebno imajući u vidu da za oponente ideja koje zastupa udruženje APEOR i ja osobno, imamo pojedince i organizacije koji su spremne na sve, pa i svjesno iznositi neistine u javnosti u cilju ostvarivanja osobnih interesa. Dodatni problem sa kojim se susrećemo, ogleda se i u ograničenom medijskom prostoru sa kojim raspolažemo, pošto je dugogodišnji medijski linč usmjeren protiv malih hidroelektrana, finansiran od nekoliko NVO, male hidroelektrane proglasio za državnog neprijatelja broj 1. Zato koristim priliku da istaknem vrlo bitne stvari, kada je riječ izgradnja i eksploatacija malih hidrolektrana i iskorištavanje obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, sa posebnim osvrtom na trenutno stanje u Federaciji BiH:
Proces dodjele koncesija za izgradnju malih hidroelektrana kao i sam proces izgradnje i eksploatacije, je javan i kao takav podložan kritikama javnosti. Sam proces dodjele koncesije strogo je zakonski definisan. Zakon o koncesijama Federacije BiH, jasno i nedvosmisleno propisuje procedure i kriterije za dodjelu koncesije u slučajevima kada je Federacija BiH nadležna, isto tako,svaki kanton svojim kantonalnim zakonima je uredio oblast dodjele koncesija, u slučajevima kada su oni nadležni. Sam proces izgradnje, u skladu sa zakonima koji regulišu oblast izgradnje malih hidroelektrana u Federaciji BiH, predstavljen na narednoj slici jasno pokazuje obaveze investitora, što između ostalog uključuje i obavezu provođenja javnih rasprava, kojima je za cilj predstaviti projekat lokalnoj zajednici i čuti njihovo mišljenje, te shodno istim pronaći optimalno rješenje, u skladu sa važećim zakonima, na obostrano zadovoljstvo. Nadalje ističemo da je rad svake male hidroelektrane u Federaciji BiH strogo zakonski regulisan, ja i udruženje APEOR se zalažemo za striktnu primjenu zakona, bez izuzetaka.
Dodjela koncesija za izgradnju i korištenje malih hidroelektrana u Federaciji BiH, se vrši na DBOT principu (Design-Build-Operate-Transfer; Projektovanje-Izgradnja-Upravljanje-Transfer), koji podrazumjeva da se nakon isteka koncesionog perioda, postrojenja i oprema malih hidroelektrana u potpuno funkcionalnom stanju bez naknade predaju davaocu koncesije u vlasništvo. Na ovaj način Federacija BiH i kantoni bi u narednom periodu mogli bez uloženih finansijskih sredstava dobiti u vlasništvo energetske objekte vrijedne preko 400 mil. KM. Napominjem da je ustaljena praksa investitora da konstantno pomažu i podržavaju razvoj lokalne zajednice na čijoj teritoriji posjeduju postrojenja uz puno uvažavanje zakonskih propisa, što je dodatan plus, posebno uzimajući u obzir da su postrojenja malih hidroelektrana locirana u ruralnim sredinama koje su slabo razvijene. Koliko mi je poznato do sada nije zabilježen ni jedan ozbiljan incident u radu malih hidroelektrana, što je vidljivo iz nalaza nadležnih inspekcijskih organa.
U Federaciji BiH privatni investitori, vlastitim kapitalom, do sada su izgradili 58 postrojenja malih hidroelektrana, za što je utrošeno preko 200 mil. KM. Na ime obaveza po osnovu PDV-a, investitori su u toku realizacije projekata, direktno u budžet uplatili oko 30 mil. KM. Prilikom izvođenja građevinskih radova na postrojenjima malih hidroelektrana, angažovane su lokalne građevinske firme i na taj način je sa cca. 130 mil. KM direktno potpomognut razvoj lokalnih sredina u kojima su se postrojenja gradila. Dosadašnjim investicijama u postrojenja malih hidroelektrana otvoreno je više od 100 radnih mjesta, koja se uglavnom odnose na zapošljavanje lokalnog stanovništva. Po osnovu zakonskih obeveza na ime koncesione i vodne naknade, poreza i doprinosa za plate, poreza na dobit, kantonalnih i opštinskih nameta, investitori godišnje u budžete na raznim nivoima vlasti u Federaciji BiH uplate preko 2,5 mil. KM. Na osnovu ovoga se jasno može zaključiti, da će investitori u toku trajanja koncesionog perioda u budžete uplatiti preko 75 mil KM, uz obavezu da nakon isteka koncesionog perioda, postrojenja vrijedna preko 200 mil. KM predaju u vlasništvo davaocu koncesije, bez finansijske nadoknade, u potpuno funkcionalnom stanju.
Postrojenja malih hidroelektrana moraju se graditi u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima koji ovu oblast uređuju i stav udruženja APEOR kao i moj osobni po tom pitanju je isključiv i jasan. Isto tako jasno je da ni jedna mala hidroelektrana nije izgrađena bez važećih, zakonom propisanih dozvola. Činjenica je da su sve razvijene zemlje svoj potencijal u malim hidroelektranama već odavno iskoristile u velikoj mjeri, pa tako je samo u Austriji izgrađeno preko 2.800 postrojenja malih hidroelektrana, što predstavlja preko 95% iskorištenosti potencijala, što je jasan pokazatelj da su ovakva postrojenja itekako moguća i potrebna. Poznato je da Federacija BiH raspolaže sa ogromnim prirodnim potencijalom za izgradnju malih hidroelektrana koji je relativno neiskorišten (iskorištenost je oko 20% od raspoloživog) usljed opstrukcija od strane pojedinaca i određenih organizacija. Pravilnim upravljanjem i jasnim zakonskim smjernicama, potencijal za izgradnju malih hidroelektrana može biti iskorišten za ekonomski razvoj uz puno uvažavanje principa održivog razvoja.
Na osnovu zakonske regulative usvojen je način podsticanja razvoja korištenja obnovljivih izvora koji je baziran na Feed in tariff .
Analizirajući trenutno važeće otkupne garantovane cijene za male hidroelektrane u Federaciji BiH te uzimajući u obzir da preko 90% izgrađenih objekata malih hidoelektrana u Federaciji BiH spada u kategorije mala i srednja postrojenja, vidljivo je da je prosječna garantovana cijena otkupa električne energije iz malih hidroelektrana 0,12KM/kWh, te je niža od prosječne cijene električne energije koje plaćaju krajnji potrošači u FBIH.
S obzirom da pojedina udruženja šire dezinformacije da je proizvođačima iz malih hidroelektrana u BIH tokom 2018. godini isplaćeno za električnu energiju oko 40 miliona KM, mi vam možemo dati tačne podatke za 2018. godinu za FBIH, koji su javni. Tokom 2018. godine za poticaj, malim hidroelektranama je isplaćeno oko 3,5 mil. KM iz sredstava prikupljenih od krajnjih potrošača, za oko 125.000.000kWh, što predstavlja 0,02KM/kWh, dok je ostatak prikupljenih sredstava utrošen za poticaj ostalih obnovljivih izvora energije.
Ne ispunjavanjem obaveza iz Ugovora o uspostavi Energetske zajednice i uporno ignorišući smjernice Europske unije po pitanju iskorištavanja obnovljivih izvora, kako nadležnih institucija države BiH tako i nadležnih institucija oba entiteta, dovest će do problema u poslovanju Elektroprivrednih preduzeća u Federaciji BiH, što će se u konačnici odraziti na drastično povećanje cijene električne energije, čiji će negativni finansijski učinci biti značajniji od trenutnih izdvajanja za podsticaj razvoja obnovljivih izvora energije putem naknade i u prosjeku iznosi oko 9 KM na godišnjem nivou po domaćinstvu. Bosna i Hercegovina na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj Uniji, se između ostalog obvezala, na provođenju energetske tranzicije, potpisivanjem Ugovora o osnivanju energetske zajednice i ratifikaciji Direktiva EU koje se odnose na iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Za Bosnu i Hercegovinu je utvrđen obavezujući cilj od 40% udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije. U skladu sa preuzetim obavezama Bosne i Hercegovine po osnovu iskorištavanja obnovljivih izvora energije, Federaciji BiH je pripala obaveza da do 2020 godine poveća proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora sa 36% na 41%. Jasno je da Bosna i Hercegovina neće ispuniti preuzete obaveze, usljed čega će se naći pod određenim sankcijama EU, čije negativne posljedice će snositi građani. Naime, u narednom periodu će se zemljama koje ne ispune preuzete obaveze po pitanju iskorištavanja obnovljivih izvora energije uvesti poseban Border Tax Carbon u iznosu od 20%, koji će se odnositi na prodaju električne energije i energetski intenzivnih proizvoda na međunarodnim tržištima, što će lančano dovesti do poskupljenja električne energije u Federaciji BiH.
Zanimljivo je da sva udruženja koja se navodno zalažu za zaštitu okoliša, svu svoju pažnju su usmjerili prema malim hidroelektranama, a ne na termoelektrane i ostale velike zagađivače okoliša.
Treba potcrtati da se zbog proizvodnje električne energije iz malih hidroelektrana na godišnjem nivou u FBIH u prosjeku smanji emisija CO2 za oko 110.000 tona.
Kao što sam naveo, male hidroelektrane se grade isključivo u rurlalnim sredinama. U pripremnim radovima tu se popravlja putna komunikacija, obnavlja distributivna mreža , kao i dovodi internet. Sve se čini radi potrebe projekta, ali i na dobrobit lokalnog stanovništva. Nažalost, aktivisti manipuliraju tim stanovništvom tvrdeći im da će ostati bez vode za piće, kao i bez imanja. Pored aktivista uključuju se ribolovna društva, kao zaštitnici (pa i vlasnici) voda. Mada je svima poznato da se voda za piće uzima iz samog izvora, a ne iz korita rijeke. Zakon o vodama je odredio na koji način se ista može uzeti iz vodotoka ili podzemlja. Iako investitori imaju dozvolu za uzimanje vode lokalno stanovništvo se obično ponaša kao izvršni državni organ, tvrdeći da tu dozvolu trebaju oni da daju investitoru. Pri tome isti , raznim kanalima i pumpama, bez ikakvih dozvola i plaćanja naknade za uzetu vodu prema Zakonu o vodama, uzimaju vodu iz rijeke. Mada lokalno stanovništvo nema dozvole nikada se nije desilo da je njima uskraćena voda od strane malih hidroelektrana.
Njima se, u principu, pridružuju razna ribolovna udruženja. Oni štite riblji fond na način da se pobrinu da svježa riba upadne u vrelo ulje njihovog tignja (tave) . U principu svake godine od općina i elektroprivrednih društava traže sredstva za poribljavanje korita (koji će kasnije izloviti)
Sukladno svemu navedenom, javno pozivam sve zainteresovane strane, kojima je interes razvoj i boljitak Bosne i Hercegovine, da zajednički radimo na iznalaženju rješenja, demistificiranju malih hidroelektrana, zasnovanom na činjenicama uz puno uvažavanje prirodnih i ekonomsko-socijalnih specifičnosti Federacije BiH i u skladu sa pozitivnom praksom razvijenih zemalja EU a na zadovoljstvo šire društvene zajednice.
U cilju objektivnog informisanja javnosti i suzbijanja širenja dezinformacija, te promocije korištenja obnovljivih izvora energije u Federaciji BiH, nadam se da ćete u cijelosti objaviti odgovore.