Konkretno, izvršene su izmjene u članu 39. u stavu 1. tako što je navedenom izmjenom propisano da nezaposlena lica pravo po osnovu nezaposlenosti ostvaruju na osnovu vremena provedenog u osiguranju od nezaposlenosti, a ne na osnovu dužine radnog staža kako je to do sada bilo definisano.
Takođe, izmjenama u t. e) i ž) istog stava smanjuje se period trajanja prava na novčanu naknadu licima koja su u osiguranju provela od 30 godina do navršenih 35 godina, sa sadašnjih 18 mjeseci na 15 mjeseci i za lica preko 35 godina, sa sadašnjih 24 mjeseca na 18 mjeseci.
Izvršena je izmjena u članu 47. stav 1. s ciljem ujednačavanja
terminologije i instituta u cijelom tekstu Zakona, jer je osnov za ostvarivanje
prava na novčanu naknadu vrijeme provedeno u osiguranju od nezaposlenosti, a ne
radni staž. U stavu 2. navedenog člana izvršena je izmjena visine iznosa najniže
novčane naknade na način da ovaj iznos ne može biti niži od 55% najniže plate u
Republici u odnosu na sadašnje rješenje od 80%.
“Ovom mjerom nastoji se destimulisati ostajanje na evidenciji nezaposlenih i pasivnost tražioca zaposlenja” obrazloženje je predlagača a što je izazvalo pravu buru među opozicionim poslanicima tokom skupštinskog zasjedanja.
Kako je obrazložio predlagač stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 112/19) kojima je stopa doprinosa po osnovu nezaposlenosti sa 0,8% smanjena na 0,6%, prihodi Zavoda za zapošljavanje su značajno smanjeni, a usljed izmjena i dopuna Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 94/19) kojima su značajno povećana prava nezaposlenih lica u vezi sa visinom i trajanjem ovih prava, došlo je do značajnog povećanja rashoda, što je dovelo u finansijskom smislu JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske u nepovoljnu situaciju i nemogućnost da obavlja svoju redovnu djelatnost.
“Zbog velikog disbalansa u prihodima i rashodima, u periodu od juna 2023. godine Zavod za zapošljavanje nije bio u mogućnosti isplaćivati bruto novčanu naknadu korisnicima prava na novčanu naknadu, čime je ugroženo ostvarivanje prava korisnika prava na novčanu naknadu i funkcionisanje Zavoda za zapošljavanje.
Sadašnji iznos najniže novčane naknade i vrijeme ostvarivanja ovog prava stimulišu pasivnost nezaposlenih lica i omogućavaju zloupotrebu od strane pojedinih poslodavaca, naročito u području gdje radnici ostvaruju pravo na najnižu platu” navedeno je.
Ovako će sada izgledati pomenuti zakon:
Član 37.
Pored prava iz člana 36. stav 1. ovog zakona, nezaposlenom
licu iz člana 4. ovog zakona pripada pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje
u trajanju do tri godine, računajući od dana podnošenja zahtjeva, ukoliko će sa
tim stažom osiguranja i vremenom provedenim u osiguranju steći uslove za starosnu
penziju koji se odnose na minimum staža osiguranja.
Član 39.
(1) Prava iz člana 36. stav 1. ovog zakona ostvaruju se
za period u zavisnosti od provedenog vremena
u osiguranju od nezaposlenosti:
a) do navršenih 12 mjeseci – mjesec dana,
b) od godinu dana do navršene dvije godine – dva mjeseca,
v) od dvije godine do navršenih pet godina – tri mjeseca,
g) od pet godina do navršenih deset godina – šest mjeseci,
d) od deset godina do navršenih 20 godina – devet mjeseci,
đ) od 20 godina do navršenih 30 godina – 12 mjeseci,
e) od 30 godina do navršenih 35 godina – 15 mjeseci,
ž) preko 35 godina – 18 mjeseca.
(2) Kod ponovnog ostvarivanja prava na novčanu naknadu
u staž osiguranja se uračunava samo staž osiguranja koji je nezaposleno lice ostvarilo
poslije primanja posljednje novčane naknade.
Član 47.
(1) Novčana naknada isplaćuje se:
a) za nezaposleno lice koje ima do 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti,
u iznosu 45% od prosječne plate koju je nezaposleno lice ostvarilo u posljednja
tri mjeseca rada,
b) za nezaposleno lice koje ima 15 i više godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti,
u iznosu 50% od prosječne plate koju je nezaposleno lice ostvarilo u posljednja
tri mjeseca rada.
(2) Iznos novčane naknade iz stava 1. ovog člana ne može
biti niži od 55% najniže plate u Republici,
niti viši od iznosa jedne prosječne plate nakon oporezivanja u Republici za prethodnu
godinu prema podacima Republičkog zavoda za statistiku objavljenim u „Službenom
glasniku Republike Srpske“, ukoliko je nezaposleno lice bilo zaposleno sa punim
radnim vremenom.
(3) Nezaposlenom licu koje je radilo sa nepunim radnim
vremenom novčana naknada iz stava 2. ovog člana određuje se u srazmjeri sa obimom
radnog vremena koje je imalo prije prestanka radnog odnosa.
(4) Novčana naknada isplaćuje se mjesečno.