foto BUKA
Nacrtom izmjena zakona o geološkim istraživanjima, koji će biti razmatran u nastavku 7. sjednice NSRS danas, ukida se zahtjev za saglasnošću lokalnih samouprava za odobravanje istraživanja na njihovoj teritoriji. Ovo je obrazloženo nedostatkom stručnih ljudi u opštinama koji bi donosili odluke o istraživanjima, a smatra se da bi prisustvo ove odredbe omogućilo lokalnim samoupravama neopravdano odbijanje istraživanja bez pravnog osnova.
Izmjene takođe eliminišu potrebu za mišljenjem nadležnog organa o procjeni uticaja na životnu sredinu i pribavljanje lokacijskih uslova za planirane radove u vezi s odobravanjem geoloških istraživanja. Razlog ovakvih izmjena je naglasak na privremenim istražnim radovima čiji je rezultat neizvjestan. Ukoliko se na odobrenom istražnom prostoru pronađu rezerve mineralne sirovine i dodijeli koncesija za eksploataciju, pravno lice koje dobije to pravo moraće poštovati propise iz oblasti uređenja prostora i zaštite životne sredine, uključujući i naknadno sprovođenje procjene uticaja na životnu sredinu.
Međutim, opozicija iz Republike Srpske izražava ozbiljne sumnje u prave motive ovih izmjena, tvrdeći da su usmjerene ka eksploataciji litijuma. Naglašavaju da se radi o jednostranom posmatranju problema rudarenja, pri čemu se ključne odluke donose centralizovano, bez uključivanja više institucija u proces odlučivanja. Opozicija se takođe protivi oduzimanju ingerencija opštinama i gradovima, ističući da je to drastična promjena s ciljem centralizacije moći i donošenja odluka od strane jedne osobe.
“Upravo u tom cilju centralizacije da jedan centar moći jedan čovjek o svemu odlučuje da se kod njega dolazi da se njemu daju novci a da on prodaje na taj način rudna bogatstva Republike Srpske koja su velika, ali većina građana od njih nema nikakve koristi”, izjavio je poslanik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.
Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke iznosi za BUKU značajne primjedbe na predložene izmjene zakona o geološkim istraživanjima.
Prema njegovim riječima, brisanje dodatnih uslova u članu 33, poput dokazivanja riješenih imovinsko-pravnih odnosa (notarski obrađen ugovor), mišljenja nadležnog organa o potrebi provođenja procjene uticaja na životnu sredinu te saglasnosti lokalne samouprave, nije opravdano. Skomorac naglašava da predložene izmjene umjesto poboljšanja postojećih odredbi zapravo imaju cilj značajno oslabiti kriterijume za odobravanje istraživanja, bilo da se radi o invazivnim ili neinvazivnim metodama.
Ocenjuje da su predložene izmjene usmjerene prema “pojednostavljenoj eksploataciji”, a ne istraživanju rudnog bogatstva. Ističe da takav pristup nije u skladu s važećim pravnim standardima koji garantuju neprikosnovenost prava svojine, prava na mirno uživanje posjeda, privatnog i porodičnog života, prava na zdravu životnu sredinu te prava na zaštitu zdravlja. Ove promjene takođe nisu u skladu s načelom održivog upravljanja javnim resursima.
Dodatno, Skomorac izražava zabrinutost oko povećanja količina mineralnih sirovina koje se mogu izuzeti. Posebno ukazuje na problem u vezi s “metalnim mineralnim sirovinama”, čija gornja granica za izuzimanje nije jasno definirana. Izražava potrebu za preciznim određivanjem gornje granice za izuzimanje “korisnih komponenti” metalnih mineralnih sirovina ili usklađivanjem s ograničenjem iz člana 33, stav 1. Također predlaže jasno propisivanje količine određene “korisne komponente” koja odgovara maksimalnoj dozvoljenoj količini od 10.000 m3 sirovine koja se može izuzeti radi istraživanja. Skomorac ističe da je važno voditi računa o ekološkim i pravnim aspektima kako bi se očuvala ravnoteža između ekonomske aktivnosti i zaštite životne sredine.
Ukoliko se zakon usvoji u predloženom obliku, eliminisaće se potreba za mišljenjem Ministarstva za prostorno uređenje o uticaju na životnu sredinu i dokazima o riješenim imovinsko-pravnim odnosima.
Takođe, povećava se količina mineralnih sirovina za istraživanje. Ipak, resorni ministar tvrdi da je ovo samo nacrt zakona koji će proći kroz stručnu raspravu, te da će se uzeti u obzir mišljenje javnosti prije nego što norma bude ponuđena Narodnoj skupštini na usvajanje. Opozicija, međutim, ostaje sumnjičava prema ovim uvjeravanjima, tvrdeći da ove izmjene imaju za cilj centralizaciju moći i donošenje ključnih odluka bez adekvatne participacije lokalnih zajednica.