Profesor genetike i bioinžinjeringa Damir Marjanović aktivan je na drušvenim mrežama i ne ustručava se kritikovati stvari koje ne funkcionišu u Bosni i Hercegovini. Od kada se cijeli svijet bori sa pandemijom, i većina njegovih postova odnosi se na odluke i mjere koje donose nadležne vlasti, ali i na naučna istraživanja vezana za koronavirus.
U intervjuu za BUKU kaže da je naša najveća greška što zvanične institucije u 90% slučajeva, uz časne izuzetke, djeluju instinktivno i post festum. Nažalost, dodaje, jako malo je planskih aktivnosti, a još manje predikcije i pripremanja za potencijalne buduće scenarije: “Na to smo više puta ukazivali još na proljeće i sugerirali da “ne čekamo” da se nešto desi, nego da “predviđamo” šta se može desiti i pripremimo sve moguće scenarije. Da smo to radili sada bi imali jasan model prediktivnoga testiranja, pripremljenje značajne kapacitete izolatorija, jasna uputstva, a ne samo šture 'naredbe sa obavezujućim preporukama', šta god to bilo, i pojedine institucije koje bi svojim autoritetom jasno vodile ovu krizu. Nažalost, kažem još jednom uz časne izuzetke, do sada, osim samoga početka krize, kada se brzo i efikasno reagovalo, većina aktivnosti se svodi na to, hajde da vidimo šta će neko drugi uraditi, pa da mi prepišemo. Na kraju, ljuti me nekonzistentnost odluka i aktivnosti koje dovode do toga da se pojedine fešte dozvoljavaju, a sugerira se, a možda i naređuje, da nastava na fakultetima ide online. Takvim djelovanjem stičete dojam da su svadbe i zabave stub našega društva, a ne obrazovne institucije."
Obzirom da je na prošlosedmičnoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo saopštena informacija da je Naučni savjet, čiji ste član, učestvovao u izradi akcionog plana Ministarstva zdravstva KS vezano za buduće „COVID mjere“, a da se to pokazalo netačno, kako na to gledate?
Od samog imenovanja, pa sve do danas, to Naučno tijelo je posmatrano kao neko nužno zlo. Naime, bivši ministar ga je imenovao pod pritiskom znanstvene i šire javnosti, obavio jedan uvodni sastanak i nikada se nije referirao niti na jedan dokument koji je to tijelo pripremilo. Sve aktivnosti koje smo realizirali su bile samoinicijativne i isključivo volonterske, zasnovane na profesionalnom entuzijazmu. Novi VD ministar je nakon pritiska skupštinskih zastupnika i zaključaka skupštine sazvao radni sastanak (o metodi “sazivanja” nekom drugom prilikom), na kojem je sudjelovala većina kolega. No, na tom sastanku, kako su mi kolege potvrdile, koji je bio više “upoznavajućeg karaktera” nije bilo nikakve riječi o izradi nekog dokumenta, niti su kolege, pa i moja malenkost, učestvovale u kreiranju nekog akcionog plana. Stoga me je iznenadila tvrdnja koja je došla iz Ministarstva u vidu usmenog odgovora da je Naučno vijeće bilo angažovano u izradi tog dokumenta. Nakon provjere sa kolegama i potvrde da niko od njih nije bio pozvan da u tome učestvuje, a kamoli učestvovao, to sam i objavio uz pojašnjenje da itekako stojimo na raspolaganju za takvo nešto. To se moralo reći, jer jednostavno ovaj znanstveni tim ima i previše iskustva i čine ga ljudi koji uistinu znaju svoj dio posla, pa jednostavno ne mogu dopustiti da budu samo neki privjesak kojim će neko mahati po potrebi.
Šta nam, sada već mjesecima nakon prvog slučaja pojave virusa korona, nauka sa sigurnošću može reći?
Što se tiče znanosti, stanje je tu poprilično jasno. Znanost u više pravaca napreduje, i to dobro. Vakcine su sve izvjesnije i više ne pričamo o godinama nego mjesecima do njihove upotrebe. Testiranja su sve šireg dijapazona, od PCR analiza, preko optimiziranih seroloških, pa sada u zadnje vrijeme i antigenskih, koji detektuju virusni protein. Ovi potonji su u fazi optimizacije i u kombinaciji sa PCR metodom mogli bi doći u fazu, ne samo da detektujemo prisustvo genetičkoga materijala, nego i da provjerimo da li se radi o nekim fragmentima ili pak vijabilnim česticama koje se dalje mogu prenositi. Terapije iz dana u dan su sve konkretnije. Modeli širenja virusa dobrim dijelom su ispitani i popraćeni jednostavnim mjerama koje mogu značajno utjecati na usporavanje širenja u ljudskoj populaciji. Ima razloga za optimizam. Znanost je tokom vremena dala veliki broj informacija, ali i dovoljno vremena da društvo osmisli modele funkcioniranja i suživota sa SARS CoV 2 virusom, pa čak i u ovoj osjetljivoj fazi nepostojanja vakcine i “rutinskog” terapijskog pristupa. Sada je jako bitno u medijskom prostoru iznositi objektivne činjenice, izbjegavati ekstreme sa obje strane koji uzrokuju ili psihozu i predimenzioniran strah sa jedne ili potpuno negiranje postojanja virusa sa druge strane. I jedno i drugo je podjednako opasno. Znam da se ponavljam, ali nije zgorega reći, jeste vrijeme za oprez, ali ne i za paniku!
Da li se u Bosni i Hercegovini vrši dovoljno testiranja, da li bi se ovdje morale desiti promjene?
Mislim da se u kvantitativnom smislu polako približavamo zadovoljavajućem broju testiranja, mada postoje nelogične oscilacije regionalnog ili vremenskog tipa, no u samoj strategiji testiranja ima mnogo toga što se može popraviti, jer smisao testiranja nije samo da detektujete pojedinca sa simptomima, nego da “uhvatite” pojedine izvore širenja zaraze, te napravite predikciju, a samim tim i prevenciju budućeg širenja. Testovi tome primarno i služe, i oni za sada pružaju veliku pomoć doktorima i svom medicinskom osoblju u obavljanju njihove prebitne uloge u ovim teškim vremenima. Ipak, koliko mogu primijetiti, značajno manje se testira u RS nego u Federaciji i nisam siguran šta je tome razlog.
Kao što ste i rekli, o virusu znamo puno više, znamo i koji lijekovi pomažu, kako se bolest manifestuje, ali dotaknimo se i propisanih mjera, koje su po vama učinkovite, šta možemo sami poduzeti kako bismo se zaštitili, pogotovu sada kada nam dolazi i gripa, ali i smog koji svake zime ugrožava živote velikog broja građana u BiH?
Ovakva pitanja su logična, ali nas tjeraju da ponavljamo nešto što je u proteklom periodu rečeno mnogo, pa čak i previše puta, a ponekada se čini da to previše nije ujedno i dovoljno! Spomenuli ste sezonu gripe i zagađenja. Većina mjera koje su preporučene, ako se poštuju, mogu dovesti do toga da i gripa ne bude tako prisutna u BiH. Širi se on na sličan način, pa će pojačana higijena, distanca, prozračne prostorije, veća vlažnost u prostorijama i maska prevenirati i njeno širenje. S druge strane, pojedine maske itekako štite od štetnih materija prisutnih u vazduhu, posebno u zimskim danima punim smoga. Pa hajde da unesemo malo optimizma i da kažemo da poštivanjem tih mjera možemo dovesti do toga da imamo čak smanjen broj oboljelih od gripe ili pak onih sa nekim drugim respiratornim oboljenima uzrokovanim zagađenjem. S druge strane, vakcinacija protiv gripe, te jačanje imuniteta zdravom prehranom i drugim zdravim navikama, su dobra preporuka za mirniju jesenju i zimsku sezonu. U ovom momentu mi, tačnije ljudi kao vrsta, svoju sudbinu držimo u svojim rukama I kako kažu u Bosni – do nas je!
U junu ste za Buku rekli da ćete ispitivati genetsku sklonost bh. građana za razvijanje različitog imunog odgovora na korona virus, šta se dešava sa ovim aktivnostima?
Tako je. Kolege su pripremile više projekata na tu temu i zatražile su potporu institucija za njihovu realizaciju. Sada je na svima nama da ubijedimo institucije da su u ovo vrijeme, iako su izbori na vratima, bitnije ovakve analize od predizbornog krpanja rupa na cestama, a to neće biti lako. S druge strane, kolege su već analizirale neke populacijske podatke za pojedine genske varijante i na osnovu toga napravile listu gena koje će ispitati. Koliko mi je poznato, rezultati tih analiza već su u procesu publikacije. Uzorci su već spremni, aparatura pripremljena i čekaju se sredstva da se ove preliminarne analize pretvore u ozbiljnije rezultate. Znanstvenici su spremni i čekaju kao zapete puške.