Predstavnici Republike Srpske i Srbije u ponedjeljak su u Foči ozvaničili početak gradnje hidroelektrane "Buk Bijela" na Drini. Ovaj projekat je investicija elektroprivreda Srbije i RS, a njegova vrijednost iznosi oko 220 miliona eura. Nakon izgradnje HE “Buk Bijela”, koja bi trebalo da traje pet godina, nizvodno od nje gradiće se i hidroelektrane “Foča” i “Paunci”.
Ipak, kako to obično biva u Bosni i Hercegovini, i ova investicija je podigla na noge političare i otvorila nove frontove.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković povodom postavljanja kamena temeljca za hidroelektranu Buk Bijela na Drini navela da BiH podržava međunarodne i regionalne projekte koji su urađeni u skladu sa zakonom i međunarodnim pravom
„Vlasti Republike Srbije moraju znati da ulaskom u projekt izgradnje hidroelektrane Buk Bijela, koji nema saglasnost države i koji se protivi odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine rizikuju, ne samo ekonomske štete, nego i ne doprinose dobrosusjedskim odnosima. BiH je spremna na sve investicije i zajedničke projekte koji su u interesu građana obje zemlje, ali samo uz poštivanje ustava, zakona i institucija države BiH. Pozivamo vlasti Republike Srbije da saradnju vrate u međudržavne okvire i u okvire deklariranih stavova o međusobnom poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta", navodi Turković.
Ona je dodala da vlasti RS već duže vrijeme odbijaju provoditi presude Ustavnog suda BiH i nastavljaju su s raspolaganjem državnom imovinom, odnosno potencijalima rijeke Drine.
"Želim vjerovati da Srbija ne podržava takve protivzakonite aktivnosti te da neće novac svojih poreskih obveznika ulagati u projekte kojima se krše zakoni i odluke Ustavnog suda", navodi Turković.
Premijerka Srbije Ana Brnabić, koja je položila kamen temeljac za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela kaže da u ovom projektu nema ništa sporno. Ona navodi da su pravnici sve pregledali, koncesije su i ranije dodjeljivane i nikada nije postojao problem.
“Mi smo direktni strani investitori. Posljednjih 20 godina na teritoriji BiH izdato je oko 280 različitih koncesija, te su sve te koncesije izdavali ili entiteti ili kantoni. Ukoliko bi se ispostavilo da je naša investicija problematična, to bi značilo da je i svih ovih 280 prethodnih investicija, takođe, problematično. Mislim da bi se tu ušlo u potpunu pravnu nesigurnost na nivou Bosne i Hercegovine, u stvari, kako i kada je moguće investirati, ko daje te dozvole. Mislim da bi to bilo izuzetno loše, a mi smo kao strani investitor nastupili u najboljoj mogućoj veri”, poručila je Ana Brnabić u Istočnom Sarajevu.
Radovan Višković premijer Republike Srpske dodaje da se sve radi na teritoriji entiteta, te je s toga ovaj projekat nije u nadležnosti nivoa BiH.
“Granica između Republike Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine nije Drina u Brodu na Drini, nego je to isključivo teritorija Republike Srpske i koncesija je u nadležnosti Komisije za koncesije Republike Srpske. Vlada Srbije nije imala potrebe da razgovara sa nekim drugim, izuzev Vlade Republike Srpske”.
Reagovali su odmah i iz OHR-a gdje podsjećaju da je u svojoj prethodnoj praksi Ustavni sud BiH utvrdio da se vode kao javna dobra smatraju državnom imovinom, a da to, kao i u slučaju susjednih i drugih država, uključuje i ‘kopnene vode’, te da bi odluke u vezi sa državnom imovinom trebale da se donose na nivou države BiH, s obzirom da država BiH ima isključivu nadležnost za odlučivanje o statusu državne imovine”, navode u OHR-u.
Napominju da se “pred Ustavnim sudom BiH nalazi zahtjev koji se odnosi za planiranu izgradnju tri hidroelektrane na rijeci Drini” i da to “treba uzeti kao relevantan faktor u nastavku gradnje Hidroelektrane “Buk Bijela” na rijeci Drini, uključujući aktivnosti planirane za danas – sve dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese odluku”.
Inače, na Ustavnom sudu BiH od decembra prošle godine nalazi se zahtjev 24 poslanika Parlamentarne skupštine BiH u kojoj traže očitovanje suda o odluci Vlade RS o utvrđivanju uslova za dodjelu koncesija za izgradnju i korištenje hidroelektrana na rijeci Drini, u opštini Foča. U apelaciji je navedeno kako odluke u vezi s državnom imovinom, poput rijeka na međunarodnim granicama, mogu biti donijete isključivo na nivou BiH.
Među potpisnicima je Adil Osmanović iz SDA koji smatra da se ništa nije moglo uraditi bez države BiH.
„Trebalo je otvoriti razgovore sa Vijećem ministara BiH, jer postoji državna Komisija za koncesije i na tom nivou napraviti sporazum i potpisati ga između BiH i Srbije. Obzirom na dosadašnje odluke Ustavnog suda BiH koji je jasno precizirao da su riječna voda i korita javna dobra i sastavni dio državne imovine. A državna imovina treba biti od koristi svim građanima BiH. Jedino se ovo moglo na državnom nivou riješti. Niko u Vijeću ministara, Parlamentarnoj skupštini ili Predsjedništvu ne bi imao ništa protiv ovakve investicije, ali samo da se napravi međudržavni dogovor i procenti raspodjele dobiti, ulaganja i svega ostalog. Ali, ovdje se željelo entitet Republika Srpska predstaviti kao državu koja može bez bilo kakvih komplikacija i saglasnosti državnih institucija praviti međudržavne sporazume sa Srbijom“, rekao je Osmanović za BUKU.
Lokacija HE Buk Bijela
Milan Baštinac, pomoćnik ministra RS za energetiku kaže da je sve čisto kad su u pitanju procedure za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela i da sva osporavanja imaju političku pozadinu.
„Sve je počelo sa apelacijom poslanika Parlamentarne skupštine BiH. To je jedan politički motivisan proces, jer je energetika po ustavu BiH isključivo u nadležnosti entiteta. Mi imamo zakone i Komisiju za koncesije RS, procedure i to je proces koji se ovdje dešava od rata. Sad je jedna od 100 koncesija koje je RS dodijelila iz oblasti energetike i rudarstva, ne računajuću koncesije drugih ministarstava, postala problematična jer je uključena Elektroprivreda Srbije. Zato se to osporava iako smo sve zamjerke do sad anulirali dokazujući da nivo BiH nema ni jednu ingerenciju nad ovim procesima, niti je ikad imao. Mi smo u procesu registracije zajedničke firme sa Elektroprivredom Srbije dobili pozitivno mišljenje Konkurencijskog vijeća BiH. Dobili smo čak i mišljenje od našeg člana Komisije za koncesije BiH da ovaj projekat ne dolazi pod ingerenciju ove Komisije. Dobili smo i mišljenje ministarstva ekonomskih odnosa i spoljne trgovine da taj projekat nije pod ingerencijom ovog ministarstva. Tako da, oni sad baziraju apelaciju na nekoj presudi Ustavnog suda koja se odnosila na riječna korista, vode, jezera, pitku vodu izvlačeći da je sve u RS i šume i vode i riječna korita i mineralne sirovine isključivo državna imovina i pod ingerencijom nivoa BiH. To znači da Republika Srpska po tom osnovu nema pravo da daje koncesiju ni za rudnike, ni za hidroelektranu, ni za šume…“, rekao je za BUKU Baštinac.
On navodi i da su se prihvate zahtjevi koji dolaze od dijela političara iz FBiH oni nemaju uporište u zakonima.
„Formalno, iako nije bila ni jedna situacija do sada, a podjeljeno par stotina koncesija, ako bi se vodili onim što traže iz FBiH, to bi trebalo da ide kroz Komisiju za koncesije i ministarstvo spoljne trgovine BiH. Ali, po Statutu Komisije za koncesije BiH oni su nadležni za projekte koji se dešavaju na međuentitetskim linijama i valjskim graniciama BiH. A mi smo dokazali da ovaj projekat nije na granici BiH, već unutar teritorije zemlje“, rekao je Baštinac i dodao da se ovdje ne radi o projektu koji direktno realizuju dvije vlade, već jedna firma čiji su osnivači dvije elektroprivrede, odnosno dva preduzeća.
„Ovaj projekat rade dva proizvodna preduzeća koja su formirala zajedničku firmu u omjeru 51 odsto Elektroprivreda Srbije, 49 odsto Elektroprivreda RS i to nije posao države ili entiteta“.
Baštinac navodi da su oni pregovarali za isti ovaj projekat sa njemačkom kompanijom prije 10 godina i tad nikom to nije smetalo. Kako navodi, čak su od RS tražili da uđu u taj posao iako je on bio nepovoljan.
„A sad kad imamo investitora sa mnogo povoljnijim uslovima za nas, to je postalo ogroman problem, jer je to preduzeće koje je u vlasništvu Srbije“, rekao je pomoćnik ministra energetike za BUKU.
Zamjenik predsjedavajućeg Komijie za koncesije BiH Milomir Amović navodi da su nekoliko puta razgovarali o tome sa predstavnicima Pravobranilaštva BiH, ali i unutar Komisije.
„Nisam pravnik po struci da ulazim u sve pravne radnje, ali što se tiče Koncesija i prava upravljanja sa naše strane, moram reći da rijeka Drina jeste međunarodna rijeka, jer čini granicu u nekim dijelovima i protiče kroz Crnu Goru i Srbiju. Ali, sama lokacija na kojoj se izvodi projekat je na teritoriji Republike Srpske i ona ima pravo da upravlja sa njim. Isčitavajući zakone i ingerencije Savjeta ministara došao sam do zaključka da bi problem bio ako su u sve uključene država Srbija i entitet Republika Srpska, odnsono vlade. A, ako su samo državna preduzeća, dvije elektroprivrede onda institucije i Komisija za koncesije BiH nemaju ništa sa tim. Tako da, samo ako su u pitanju vlade onda je potrebna saglasnost sa državnog nivoa“, objašnjava Amović za BUKU.
Na kraju, može se zaključiti da su svi donekle u pravu. Jer, prema presudi Ustavnog suda rijeke jesu državna imovina i ide u prilog stavovima jednih, zakoni koje imaju kantoni, entiteti i država BiH, a tiču se koncesija i ulaganja u elektro-energetski sektor su na strani drugih.
Inače, ako ste investitor koji želi uložiti novac u hidroelektrane, termoelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane ili neki drugi projekat koji ima veze sa energetikom, skoro u svakoj instituciji u čijem resoru je ova oblast će vas uputiti na vodič za investitore u elektroenergetski sektor u BiH.
Ovaj vodič je izradio USAID sa bh. stručnjacima iz oblasti elektroenergetike i predstavnicima vlasti i on detaljno opisuje koje su nadležnosti entiteta, kantona, države i šta investitori trebaju sve ispuniti i uraditi da bi mogli ulagati u ovakve projekte.
Prema navodima iz tog vodiča „za slučajeve izgradnje energetskih objekata, koncesija će se dodijeliti na nivou BiH u slučaju kada se koncesiono dobro nalazi na međudržavnoj granici, kao i kada se koncesiono dobro prostire na FBiH i RS.
U drugim slučajevima nadležni su kantoni i entiteti pa se pojašnjava da ako je u pitanju projekat koji nije na državnoj ili entitetskoj granici„za dodjelu koncesije za energetske objekte je nadležna Vlada Republike Srpske. Nadležni organ koji vodi postupak dodjele koncesije je Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske uzsaglasnost Komisije za koncesije RS.“
Kada je riječ o FBiH za dodjelu koncesije nadležne su federalne i kantonalne vlade, te resorna federalna i kantonalna ministarstva. Pored toga, na nivou FBiH i u pojedinim kantonima postoje i komisije za koncesije. Ove komisije nisu nadležne za dodjelu koncesije već imaju određenu ulogu u postupku, poput nadzora i praćenja postupka, praćenja rada koncesionara i drugo.
EKOLOŠKI UTICAJ
Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka kaže da su ovdje koncesione politike u sukobu i da do sada nije bila praksa da se traži saglasnost za koncesije unutar granica entiteta od državnog nivoa.
„Istina je da rijeka pripada državi, ali koncesije se dodijeljuju na nivou entiteta ili kantona, osim kad je riječ o državnoj granici. Tumačenje Vlade RS je takvo da oni polažu pravo na davanje koncesije. E sad, ovdje se radi o sukobu dva nivoa vlasti i neusaglašenosti zakona i odluka sudova“, rekao je za BUKU Bjelić koji smatra da je mnogo veći problem mogući ekološki i prekogranični uticaj izgradnje hidroelektrane.
On je rekao da izgradnjom planiranih hidroakumulacija na Drini prijeti potpuno uništenje skoro 30 kilometara toka, a građanima Foče i okoline predstavlja i prijetnju po zdravlje.
“Ne samo što su Tara i Drina dugi niz godina popularne za rafting i kajakarenje, one svojom ljepotom predstavljaju prave bisere Balkana. Shodno tome, potreba za očuvanjem rijeka za buduće generacije, upravo u netaknutom obliku kakve su nama date, ne smije se dovesti u pitanje”, kazao je Bjelić.