Iz Rekreativne zone Banjaluka rekli su da se počelo dešavati ono na šta su upozoravali. Naime, počelo je padati kamenje sa spomenika.
Više puta su apelovali na građane da se ne penju na spomenik, jer je to opasno.
Pozivaju nadležne institucije, počevši od Zavoda za zaštitu spomenika koji mora da pokrene konkretnu inicijativu (a ne građani) prema odgovornim institucijama kako bi se uradila potpuna zaštita ovog spomenika koji doslovno propada.
"Može se ovo sve i ignorisati, mogu građani i dalje da se penju, ali biće kasno kada nekome kamen padne na glavu, ili kada neko padne sa spomenika. Na našu inicijativu su postavljeni znakovi upozorenja oko spomenika koje mnogi građani ignorišu. Na našu inicijativu upozoravamo građane o opasnosti. Zar mi, kao obični građani, trebamo da radimo tuđi posao", kažu iz Rekreativne zone Banjaluka.
DETALJI O SPOMENIKU
Sadašnji spomenik, djelo akademskog vajara Antuna Augustinčića (Klanjec, 04.05.1900. – Zagreb, 10.05.1079. godine), podignut u znak sjećanja na nekoliko hiljada krajiških boraca koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu, svečano je otvoren/otkriven na Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine, 27. jula 1961. godine, iako je odluka o podizanju ovog spomenika donesena još 1953. godine. Autor spomenika je već 1948. godine počeo da radi na skicama. Maketa spomenika koju je izradio Augustinčić nalazi se u Klanjcu, u Hrvatskom Zagorju, u galeriji koja nosi ime ovog velikog vajara.
Arhitektonski gledano, objekat spada u složeni tip spomen-obilježja sa razigranim geometrijskim formama koje se stepenasto sužavaju prema vrhu stvarajući stilizovanu piramidalnu formu sa naglaskom na pročelni dio, čime je posebno naglašena dinamičnost forme. Na dinamiku forme utiče još i isticanje visine pročelja u odnosu na visinu začelja. Akcenat spomenika predstavlja lučno nadvijeno pročelje koje zajedno sa figurom mladića formira određeni vid portalne forme, čime je istaknut ulaz u unutrašnjost objekta u kojoj se nalazi zidna dekoracija. Spomenik je monumentalnih razmjera osmišljen na način da oblikom prati konfiguraciju terena. Brački kamen kojim je betonska konstrukcija spomenika obložena doprinosi stvaranju iluzije da je spomenik isklesani monolit, oduvijek na tom mjestu.
Zbog pojave kapilarne vlage brački kamen je već nakon nekoliko godina od izgradnje spomenika počeo propadati. Ova pojava negativno je uticala i na stanje unutrašnjosti objekta što je uzrok odlaganja izrade fresaka Ismeta Mujezinovića. Intervencije s ciljem otklanjanja ovog problema vršene su u više navrata, nekad obimnije, klesarske, nekad samo injektiranje reljefa.
Spomenik je danas u lošem stanju zbog neodržavanja i uticaja atmosferilija. Uočljiva su oštećenja kamenih obloga zidova i samih reljefa usljed dugotrajnog uticaja atmosferilija, što može dovesti do njihovog širenja i stvaranja deformacija.
Crteži na zidovima u unutrašnjosti spomenika su u izuzetno lošem stanju, u opasnosti od potpunog nestanka. Oštećenja su nastala usljed neodržavanja i intenzivnog uticaja kapilarne vlage, koja je vidljiva i na vanjskim fasadama objekta spomenika, i zahtjevaju preduzimanje hitnih mjera za njihovu konzervaciju i restauraciju. Usljed neodržavanja primjetna su oštećenja na prilaznom putu.
Pitanja o trenutnom stanju na samom spomeniku poslai smo i Gradskoj upravi, a odgopvore ćemo obajviti kad nam stignu.