Život na Zemlji kakav poznajemo neizbježno će se preobraziti klimatskim promjenama kada djeca rođena 2021. budu imala 30 godina ili čak i ranije, upozenje je iz UN-ovo izvještaja koji je objavljen nove godine.
U najnovijem i opsežnom izvještaju radne grupe Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) se navodi da bi zbog emisija štetnih plinova već u sljedećih deset godina mogli očekivati nove značajne poraste temperatura i nivoa mora.
Očekuje se da će narednih godina globalna temperatura doseći ili preći 1,5 stepen Celzijusov zagrijavanja.
Kako je utvrđeno u izvještaju, vlade moraju prepoloviti emisije do 2030. godine kako bi pružile najbolje šanse za ograničavanje porasta temperature na 1,5 stepen.
U izvještaju IPCC-ovog šestog ciklusa procjene pod naslovom "Klimatske promjene 2021: Osnova fizičke nauke", navodi se kako nema sumnje da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim aktivnostima.
U izvještaju se navodi da je gotovo cijelo zagrijavanje koje se dogodilo od predindustrijskog doba uzrokovano oslobađanjem plinova koji zadržavaju toplinu, poput ugljičnog dioksida i metana. Veći dio toga rezultat je spaljivanja fosilnih goriva – ugljena, nafte, drva i prirodnog plina.
EKSTREMI
U izvještaju od 3.000 stanica se navodi da je u posljednjoj deceniji arktički morski led na najnižem nivou od 1850. godine, te da je globalni porast nivoa mora od 1900. godine porastao najbrže u posljednjih 3.000 godina.
Očekuje se da će se ekspremne vremenske prilike, od oluja do toplotnih valova, pogoršati i postati učestalije.
Naučnici predviđaju da će nivo mora nastaviti rasti narednih stotina do hiljada godina. Oni predviđaju da će nivo mora na globalnom nivou porasti i do dva metra do 2100. godine, a do 2150. godine i do pet metara.
Gotovo sve zemlje potpisale su Pariski klimatski sporazum 2015. godine koji ima za cilj ograničiti globalno zagrijavanje na dva stepena Celzijusa, a idealno ne više od 1,5 stepeni Celzijusa do 2100. godine.
Autori izvještaja, njih više od 200 pogledali su pet scenarija i zaključili da će svijet preći prag od 1,5 stepeni poslije 2030. godine, što je znatno ranije nego što je to bilo u prethodnim predviđanjima.
Panel se sastoji od nezavisnih stručnjaka koje su vlade i organizacije predložile kako bi pružile najbolji mogući naučni konsenzus o klimatskim promjenama.
Ovaj izvještaj radne grupe IPCC-a "crveni je alarm za čovječanstvo".
STANJE U BIH
Veliki zagađivači, prije svega termoelektrane, najodgovorniji su za emisije štetnih gasova, te je iz tog razloga potrebno što prije početi sa dobro planiranim procesom dekarbonizacije.
Neophodne su hitne akcije kojima će se smanjiti emisije štetnih gasova u Bosni i Hercegovini, a time i značajno umanjiti posljedice klimatskih promjena. Jedna od akcija koje u BiH moraju početi što prije je odustajanje od prljave energije proizvedene iz uglja.
“Trenutno je više od 50% država Evropskog kontinenta odlučilo da prestane koristiti energiju iz uglja, što znači da su ozbiljno krenule u proces dekarbonizacije, dok BiH i dalje tom procesu pristupa bez prave strategije i plana. Ne samo to, već i dalje planira izgradnju novih blokova termoelektrana na ugalj, koji će se nedvojbeno pokazati kao neisplativi, a pritom i štetni po zdravlje i životnu sredinu. Ovako vlasti prave još jednu promašenu investiciju, čiji kredit će vraćati buduće generacije”, rekla je ranije Ivana Čulić iz Centra za životnu sredinu.
Najnoviji izvještaj Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP) pokazuje da se klimatski ciljevi ne mogu postići trenutnim obavezama i akcijama država te se od njih očekuje više.