Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BIH) u petak organizuju panel-diskusiju u Sarajevu. U posljednje vrijeme, svjedočimo pojavi novih trendova koji mijenjaju tradicionalni pristup novinarstvu, a koji se očituju, između ostalog, u pojavi novih medija i novih formi izvještavanja. Paralelno, pojavljuju se i novi oblici pritisaka na medije, koji prijete da značajno naruše i ovako loš položaj nezavisnog i profesionalnog novinarstva.
Veoma često, a usljed nedovoljno definisanog ili parcijalnog tumačenja zakonskog okvira koji s primjenjuje, prema medijima se upućuju zahtjevi koji se vezuju za uklanjanje sadržaja i objave razlčitih formi demantija koji prijete da ozbiljno ograniče slobodu izražavanja, te slobodu medija.
Ovim panelom BIRN BiH i CIN nastoje da otvore debatu o novim trendovima koji se stvaraju, te da zajednički razgovaraju o mogućem odgovoru koji će zaustaviti loše prakse. Na panelu će biti predstavljene i analize koje su uradili eminentni stručnjaci, Prof. Dr. Lejla Turčilo i Prof. Dr. Nedim Ademović, nakon čega će uslijediti diskusija.
Na temu nezavisnog novinarstva u BiH za BUKU razgovaramo sa sa Leilom Bičakčić, izvršnom direktoricom Centra za istraživačko novinarstvo.
Leila, kad govorimo o nezavisnom novinarstvu koliko savremeni trendovi u medijima utiču na takvu vrste novinarstva?
Savremena tehnologija unosi izmjene u sve segmente života i u sve profesije, pa u tom smislu novinarstvo nije iznimka. Međutim, neophodno je prihvatiti promjene kao tekovinu razvoja i naći način da se nove tehnologije prilagode standardima profesije. Nove forme komunikacije prema građanima dovele su do pojave novih formi novinarskog sadržaja, a novinari se susreću sa problemima koji do sad nisu bili prisutni. Ipak, mislim da nikad nije bilo lakše komunicirati sa publikom nego je sad, nove tehnologije su omogućile novinarima da direktno komuniciraju sa publikom i da reaguju na zahtjeve publike bez posrednika, što je nekad bilo nezamislivo. S druge strane, upravo je sloboda komuniciranja dovela do pojave medijskih sadržaja koji nisu urađeni u skladu sa profesionalnim standardima, koji nisu proizvod novinarskog rada, te imaju za cilj manipulaciju publikom u korist političkih i drugih ciljeva.
Novi trendovi u medijima donose nam brze informacije, što više informacija, svjedocimo smo dezinformacija i šerenja neistina i poluistina, kako se nezavisno novinarstvo može održati u takvim okolnostima?
Jedino s čim novinari mogu da “trguju” na medijskom tržištu su profesionalni standardi, i jedino će profesionalizam “spasiti” profesiju. Dakle, u borbi protiv lažnih vijesti, lažnih portala, dezinformacija i svih ostalih devijacija sa kojima se novinarstvo, ali i opšta populacija suočava, mogu biti samo profesionalni standardi. Nema odstupanja i nema ustupaka, bez obzira na brzi život koji nameče druge i drugačije standarde, novinari ne smiju pristati da rade svoj posao drugačije.
Koliko je važno održati slobodu nezavisnog novinarstva, odnosno pružiti novinarima tu slobodu da se objektivno bave važnim temama bez raznih pritisaka?
Bez objektivnog i slobodnog novinarstva nema novinarstva. Sve drugo, nije novinarstvo. Često ističem da su za postojeće stanje jednako krivi i novinari jer se za svoju slobodu nisu borili, ili se nisu borili solidarno. Lako je napasti pojedinca, ili izdvojenu grupu, ali ako imate profesionalno udruženje, ili profesionalnu zajednicu koja solidarno brani svoje kolege, na njih se ne može uticati. Novinari su, iz objektivnih ili subjektivnih razloga, pristali da prave ustupke – sa vlasnicima medija, sa urednicima, sa politikom, sa centrima moći – što je dovelo do potpunog urušavanja povjerenja u profesiju, koja danas, u očima javnosti, kotira skoro pa jednako nisko kao i politika. Sloboda izražavanja i sloboda medija su fundamentalna prava koja garantuje Ustav, i to niko ne osporava. Ali borba za profesionalno novinarstvo – i namjerno uporno insistiram na profesionalnom, a ne na nezavisnom novinarstvu – je onaj praktični aspekt koji svi živimo: da li mogu istraživati bilo koju temu bez straha od posljedica, da li ću izgubiti posao ili trpiti sankcije jer sam radila prilog ili priču o nekom lokalnom moćniku: to su individualne borbe koje svako od nas vodi svaki dan. I tako se postaje slobodan.
Šta sve u našim okolnostima, u BiH, utiče na nezavisno novinarstvo?
Kao i svuda u svijetu, finansijska neovisnost je ključna: pristup fondovima i sredstvima koa omogućavaju neometan rad, bez cenzure, što je u BiH teško pronaći. S druge strane, politički narativ koji dominantno dijeli ovo društvo po etničkim principu dodatno narušava prostor za slobodno djelovanje novinara. Šta god da radite, protiv nekoga ste i taj spin prati i guši svaki iskorak novinarskog istraživanja. I na kraju, loš pravni okvir koji ne pruža zaštitu novinarima, čak i suprotno. Napadi na novinare rijetko budu procesuirani, online prijetnje se odbacuju kao neosnovane ili “mrtve” jer je počinioca , navodno, nemoguće pronaći, tužbe za klevetu, posebno kad ih pokreću politički eksponirane osobe, ozbiljno narušavaju ionako lošu finanijsku situaciju novinara i redakcija. U takvom ambijentu, postavlja se pitanje zašto biti novinar?
Ukazujete na problem slanja raznih demantija medijima, od medija se traži uklanjanje određenih sadržaja. Koliko ova praksa utiče na slobodu medija?
Na žalost, mišljenja sam da je ovo novi i vrlo opasan trend koji ozbiljno ugrožava slobodu medija. Upravo iz ovog razloga smo kolege iz BINa i mi iz CINa odlučili da napravimo okrugli sto, da otvorimo diskusiju na ovu temu, da za isti sto dovedemo i novinarske profesionalce i pravne stručnjake i da vidimo kako možemo zaustaviti ovaj trend prije nego se razbukta. Kako će izgledati novinarsko istraživanje ili izvještavanje ako se u svakom momentu može javiti osoba koja smatra da se sadržaj mora ukloniti sa portala, jer je pravosuđe obustavilo istragu, ili je prošao određeni vremenski period nakon izdržane kazne i pravosudni sistem smatra da je kazna odslužena? S druge strane, ako se zahtjevi za demnati, koji su svakako legitiman oblik osporavanja navoda u tekstu, pretvore u oblik “pričanja svoje strane priče” bez obzira što to nema veze sa objavljenom pričom ili prilogom, koja je svrha novinarskog rada? Ovaj okrugli sto je prilika da razgovaramo o prevenciji mogućih posljedica, u suprotnom ćemo doći u situaciju kad će medij postati samo platforma za postavljanje svoje verzije priče, dok se neko ne odluči da traži da se i to ukine. A sve po zakonu….
Koji još drugi pritisci utiču na nezavisno novinarstvo i kako se boriti sa tim pritiscima?
Pritisaka je bezbroj, od napada i prijetnji, online prijetnji, zvaničnog tituliranja da “radimo za strane centre moći, podrivamo sistem, mrzimo ovaj ili onaj narod”. Realni pritisci su (ne)mogućnost objavljivanja tekstvova i priloga u mainstream medijima, bojkot u javnosti, marginaliziranje tema i spinovanje svih nalaza i istraživanja koji dolaze iz medija koji nisu dio političkog ili biznis krugova. Velika rečenica Mahatme Gandi “prvo te ignorišu, pa ti se smiju, onda se bore protiv tebe I na ti pobijediš” odlično oslikava način borbe koji je jedino moguć – hajde da se nadamo da smo sad u ovoj fazi “onda se bore protiv tebe” I da nam slijedi konačna pobjeda profesije.
U ovim okolnostima, kakva je prema Vama, budćnost nezavisnog novinarstva u BiH?
Ja želim da vjerujem da je budućnost bolja i sretnija od ovog sadašnjeg vremena – i za novinarstvo, i za državu Bosnu i Hercegovinu, i za društvo u cjelini. Mlađe generacije koje sad stasavaju imaju moguđnost da svoje znanje usavršavaju u svijetu i da naučena znanja donose u BiH, donoseći sa sobom iskustva daleko razvijenijih zemalja. To je prilika za razvoj novih prisupa novinarstvu, saradnji sa IT i drugim sektorima koji će omogućiti lakši pristup kvalitetnim informacijama. S druge strane, povezivanje sa kolegama iz drugih zemalja omogućuje i razmjenu informacija, ali i usvajanje novih pristupa novinarskom zanatu, koji do sad nismo primjenjivali u BiH. Mislim da prostora za slobodno novinarstvo ima, samo se moramo osloboditi stega tradicionalnih formi i prihvatiti nove ogućnosti koje su svuda oko nas. Uz pridržavanje postulate profesije, sve se može uraditi.