Zajednička sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske trebala bi biti organizirana u prvom kvartalu naredne godine, kao i zajednički privredni forum hrvatskih i bh. privrednika kako bi se definirali pravci daljnje saradnje.
Potvrđeno je to nakon današnjeg susreta delegacija Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske predvođenih predsjedavajućim Vijeća ministara Zoranom Tegeltijom i premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem.
Na pres-konferenciji nakon sastanka ponovili su stavove da dvije zemlje imaju dobre bilateralne odnose u političkom i ekonomskom smislu, a najavljeno je i da će Hrvatska nastaviti podržavati integracijske procese BiH.
Hrvatska je jedna od tri najznačajnija vanjskotrgovinska partnera, a pad razmjene u 2020. godini već je nadoknađen u prvih 10 mjeseci ove godine i ona bi trebala biti na nivou većem od dvije milijarde eura.
Sagovornici su podsjetili na nedavno otvaranje mosta Svilaj na rijeci Savi, kao i na činjenicu da bi most u Gradišci koji također povezuje dvije zemlje trebao biti završen uskoro, a najavljeno i da će se uskoro krenuti u rekonstrukciju mosta u Brčkom, ali u planu je i izgradnja potpuno novog graničnog prijelaza kako bi se on izmjestio iz grada.
Tegeltija i Plenković istaknuli su važnost završetka Koridora V-c te najavili da Hrvatska čini sve kako bi se s južne strane osiguralo alternativno snabdijevanjem gasom budući da je taj gasovod na 60 kilometara od BiH. U BiH je u toku priprema dokumentacije za projektiranje tog toka.
Sagovornici su naveli da je namjera napraviti i takozvani zeleni koridor s Evropskom uniju što bi osiguralo da BiH bude prva zemlja zapadnog Balkana povezana na zeleni koridor EU preko Hrvatske.
Razgovarano je i o ilegalnim migracijama te je rečeno da će se raditi na osiguranju bolje saradnje između sigurnosnih agencija posebno između policija dvije zemlje, a ponovljeno je i da Hrvatska neće stavljati žicu na granicu s BiH.
– Imamo nekih otvorenih pitanja koja su dugo aktuelna. Neka od njih posljedica su prošlosti ili sukcesije, poput pitanja imovine bh. građana i firmi u Hrvatskoj i arbitražnog postupaka Termoelektrane Gacko, ali oni ne ugrožavaju međusobne odnose – smatra Tegeltija.
Ipak, tu je i pitanje Ugovora o granici koji još uvijek nije ratificiran ni u jednom parlamentu, kao i vrlo aktuelno pitanje izgradnje odlagališta za nuklearni i radioaktivni otpad u Trgovskoj gori u blizini BiH te je Tegeltija pozvao Hrvatsku da iznađe drugu lokaciju za taj objekat.
– Ovo pitanje izazvalo je strah građana u dolini rijeke Une. Postigli smo dogovore da će BiH učestvovati u ekspertskoj grupi za izgradnju tog objekta, ali pronalazak druge lokacije bilo bi najbolje rješenje jer je suviše napetosti. To je bolje nego da napravimo međusobno nepovjerenje – stava je Tegeltija.
Ponovljeno je i da su dvije zemlje pokazale kako treba susjedski sarađivati kada je bio u pitanju odgovor na pandemiju koronavirusa.
Plenković je još jednom ponovio da Hrvatska podržava odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, cjelovitost i suverenitet BiH na temelju dva entiteta, tri konstitutivna naroda i drugih naroda koji u njoj žive, te naglasio njihov interes za ravnopravnost Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda koji treba biti legitimno zastupljen u svim bh. institucijama
“Pratimo sa velikim pozornošću zbivanja u BiH. Zato sam i rekao da je ključna poruka o cjelovitosti BiH, o kvalitetnom funkcioniranju koncepcije jedan, dva, tri i funkcionalnost institiucija BiH. Od predsjedavajućeg Tegeltije čuli smo da se Vijeće ministara od lipnja sastalo četiri puta, mi u Hrvatskoj imamo sjednice jednom sedmično nekada i dva puta. Hrvatska ne želi da vidi bilo kakve separatističke i secesionističke tendencije u BiH, želimo da država dobro funkcionira. Isto tako želimo da se poštuje Dejtonski okvir Ustava koji je nastao u jako teškim uvjetima, koji je naravno u tom trenutku bio kompromis svih strana, Hrvatska i naš prvi predsjednik Franjo Tuđman su pomogli da se taj sporazum dogodi. Inzistiramo na okviru u kojem će i Hrvati, mada najmalobrojniji, biti kvalitetno zastupljeni u institucijama BiH.
Svi zajedno trebamo učiniti maksimalne napore da pomognemo da država funkcionira. Mostar koji je bio fusnota izabrao je i gradonačelnika i novo Gradsko vijeće, sada je to pozitivan primjer, sada kvalitetno funkcionira. Bio je jedna od konkretnih točaka u pregovorima bošnjačkih i hrvatskih političara o pronalaženju konsenzusa o izbornom zakonu.” kazao je Plenković.
O izjavama predjsednika Milanovića i relativiziranju genocida u Srebrenici.
“Što se tiče pitanja genocida u Srebrenici službeni stav Hrvatske nikada nije došao u pitanje. Po pitanju predsjednika Milanovića smatram da je uspio pojasniti šta je htio reći. Vidjeli ste neke njegove izjave gdje i on nije imao nikakve dileme o genocidu u Srebrenici. Kada sam bio zastupnik u EU parlamentu snažno sam i aktivno lobirao prema državama i prema parlamentarcima, da BiH 2016 .podnese zahtjev za članstvo. Imam osobni politički osjećaj identifikacije sa željom da pomognem tu želju i ambiciju. BiH i Hrvatska su upućene jedna na drugu kao malo koje zemlje. Ovo je snažan prijateljski posjet koji nije simbolička gesta koji nije nikakvo peglanje on je dio sustavnog dijaloga. Sljedeći korak, a to je sastanak Vijeća ministara BiH i Vlade RH u Hrvatskoj treba ove odnose odvesti na veću razinu. Vjerujte, snažnijeg, većeg prijatelja, odvjetnika, zagovarača EU, Bosna i Hercegovina nema. Ja tamo sjedim već šestu godinu i znam ko šta govori i ko šta podiže. Ja ću sa zadovoljstvom danas nakon ovih sastanka nazvati ministra vanjskih poslova koji je na Vijeću trenutno, državna tajnica je sutra, ja ću biti tamo, izvjestiti ću kolege o ovim razgovorima, njih sve to zanima. EU gleda na Hrvatsku kao na zemlju koja ipak ima veća znanja o situaciji ovdje nego drugi i kada to činite sa prijateljskim uvjerenjem onda je vaša poruka uvjerljivija., kazao je Plenković.
Plenković, koji je u prvoj službenoj posjeti Bosni i Hercegovini bio 28. i 29. oktobra 2016. godine, ovog se puta odazvao na poziv Tegeltije, a u nastavku posjete predviđen je susret s članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Fena