Singerovi roditelji su bili židovi koji su u Australiju emigrirali iz Beča 1938. godine kako bi izbjegli nacističke progone. Odrastajući u Melburnu, Singer je pohađao Scotch College i Univerzitet u Melburnu gdje je stekao titulu B.A. u filozofiji i istoriji (1967) i M.A. iz filozofije (1969). Godine 1969. stupio je na Univerzitet u Oksfordu. U Oksfordu se povezivao s vegetarijanskom studentskom grupom koja je imala odraza na njegove poglede na moralnost koji su doveli do usvajanja vegetarijanstva. Dok je bio na Oksfordu i tokom profesure na Univerzitetu u Njujorku 1973.-74., napisao je svoj najpoznatiji i najuticajniji rad, „Animal Liberation: New Ethics for Our Treatment of Animals „(1975).
Održavajući odnos s etičkim načelima iz spisa sedamdesetih godina, Singer je posvećivao mnogo vremena i truda društvenim i političkim uzrocima ; naročito životnim pravima, gladnim i siromašnima, kao i reproduktivnim pravima. Do devedesetih godina njegovo intelektualno liderstvo sve uspješnijeg pokreta za prava životinja i njegovi kontraverzni stavovi o nekim bioetičkim pitanjima učinili su ga jednim od najšire prepoznatih intelektualaca na svijetu.
Singerov rad u primijenjenoj etici i njegov politički aktivizam informirani su njegovim utilitarizmom, tradicijom etičke filozofije koja drži da su djela ispravna ili pogrešna, ovisno o tome u kojoj mjeri oni afirmišu sreću ili spriječavaju bol. U uticajnom ranom članku “Famine, Affluence, and Morality” (1972), koji je isprovociran katastrofalnim ciklonom u Bangladešu 1971. godine, odbacio je zajedničku predfilozofsku pretpostavku da je fizikalna blizina relevantni čimbenik pri određivanju nečije moralne obaveze prema drugima. Što se tiče pitanja o tome da li ljudi u bogatim zemljama imaju veću obavezu pomoći onima koji su blizu njih, prije nego da pridonose manjem broju gladnih u Bangladešu, napisao je: “Nema nikakve moralne razlike da li osoba kojoj mogu pomoći živi deset metara od mene ili je neko čije ime nikada neću znati, deset hiljada kilometara daleko. “Jedino važno pitanje, prema Singeru, jeste ; da li zlo, koje se može spriječiti ličnim doprinosom, nadmašuje moguće neugodnosti ili nevolje koje mogu biti uključene u doprinos – i za veliku većinu ljudi u bogatim društvima, odgovor je jasno da. Zanimljiva filozofska implikacija Singerovog glavnog argumenta bila je da je tradicionalna razlika između dužnosti i ljubavi – između akcija koje je neko dužan preduzimati i akcija koje bi bilo dobro raditi, a za koje se ne veže obaveza – bila je ozbiljno oslabljena, ako nije u potpunosti potkopana. Na utilitarističkim principima Singera koji se vjerovatno primjenjuju na ovaj slučaj, svaka radnja postaje dužnost ako će spriječiti bol više nego što ga uzrokuje, ili ukoliko izaziva više sreće nego što spriječava.
Publikacija „Animal Liberation“ 1975. uveliko je pridonijela rastu pokreta za prava životinja skrećući pažnju na rutinsko mučenje i zlostavljanje životinja u fabrikama i naučnim istraživanjima; istovremeno je razvijen značajan novi interes među etičarima o moralnom statusu životinja. Najvažniji filozofski doprinos knjige bio je Singerov prodoran pregled koncepta “specizma” ; ideje da bi pripadnost nekoj vrsti trebala biti relevantna za vlastiti moralni status. Suprotno, argumentirajući Singera, sva bića s interesima (sva bića koja su sposobna uživati ili patiti, široko tumačeno) zaslužuju da se ti interesi uzmu u obzir u bilo kojem moralnom odlučivanju koje ih pogađa. Specizam su opsežno istraživali etičari da bi na kraju postao česta tema u popularnim raspravama o pravima životinja na različitim forumima.
U brojnim knjigama i člancima objavljenim u osamdesetim i kasnije, Singer je nastavio razvijati vlastito stajalište o životinjskim pravima i drugim temama u primijenjenoj etičkoj i političkoj filozofiji – uključujući istraživanje matičnih ćelija, čedomorstvo, eutanaziju, globalne ekološke probleme i političke implikacije darvinizma – stavljajući ih u kontekst teorijskih zbivanja u utilitarizmu. Čak iako je njegova filozofska odbrana prava životinja stekla kredibilitet u akademskoj zajednici i šire, njegovi stavovi o drugim pitanjima izazvali su nove kontraverze.
Pored „Oslobođenja životinja“, mnoge Singerove knjige obrađuju praktičnu etiku, „The Life You Can Save: Acting Now to End World Poverty“ (2009), „One World: The Ethics of Globalization“ (2002), „A Darwinian Left: Politics, Evolution, and Cooperation“ (1999), „How Are We to Live?: Ethics in an Age of Self-Interest“ (1995), i „Rethinking Life and Death: The Collapse of Our Traditional Ethics“ (1994). Singer je takođe autor članka Enciklopedije Britanika o etici.
https://www.ted.com/talks/peter_singer_the_why_and_how_of_effective_altruism?language=sr
https://www.youtube.com/watch?v=UHzwqf_JkrA