Kada stranci posjete neku balkansku zemlju, obično nakon putovanja budu impresionirani gostoprimstvom i odličnom hranom. Na mnogim svjetskim turističkim sajtovima, hrana na Balkanu je česta tema. Evo kako našu kuhinju opisuju na blogu travel secrets mag, u jednom članku o gastronomskoj ponudi u zemljama bivše Jugoslavije.
Iako sve balkanske zemlje odlikuju prirodne ljepote i bogato kulturno-istorijsko nasleđe, ono po čemu su najpoznatije su njihova tradicionalna gostoprimljivost i odlična hrana.
Balkanska kuhinja je prirodno raznolika, a to je zato što je čitava regija iskusila toliko puno različitih uticaja kroz vijekove. Od starih Rimljana koji su počeli proizvodnju maslinovog ulja do Turaka osmanlija i na kraju italijanskih i njemačkih uticaja, sve se to može prepoznati u tradiconalnoj balkanskoj kuhinji. Svi ti uticaji su učinili balkansku kuhinju i gastronomske običaje sofisticiranijim.
JEDNOSTAVNA I UKUSNA JELA OD MESA
Balkanska hrana je jednostavna, ali će razgaliti vaš stomak i vaše srce. Meso je glavni sastojak: grilovano, pečeno ili dimljeno. U područjima gdje žive pretežno hrišćani, jede se uglavnom svinjetina, dok muslimani jedu govedinu. Postoji mnogo specijaliteta pod zajedničkim nazivom, kao što je „meso sa roštilja“ ili „meso sa skare“. Ti nazivi potiču od imena specifične vrste grila na kome se ove vrste mesa pripremaju.
Ćevapi
Najpopularniji je ćevap (dobio je naziv od turske riječi kebab) koji ima prilično čudnu geografiju. Nekoliko gradova se takmiči oko najboljeg balkanskog ćevapa.
U Leskovcu, gradu na jugu Srbije, tradicionalno se organizuje manifestacija posvećena mesu sa roštilja, gdje se priprem kao vrhunski gurmanski specijalitet. Poznat je „Leskovački voz“ – jelo od pet različitih vrsta mesa, specijalitet koji konobari nose jedan za drugim, što na neki način podsjeća na vagone, pa otuda i njegov naziv.
Gotovo svi restorani u Beogradu, a ima ih više od 2.500, na svom meniju nude ćevape. Služe ih na razne načine i pod različitim imenima, ali su svuda ukusni i kvalitetni.
U Sarajevu, prijestonici Bosne i Hercegovine, ćevapi se serviraju u somunu, sa velikom količinom sitno isjeckanog crnog luka i punom kašikom kajmaka, tradicionalnim mliječnim proizvodom. Restorani u Baščaršiji, starom gradskom bazaru koji potiče iz turskog doba, služe najbolje gurmanske specijalitete.
Banja Luka, glavni grad Republike Srpske na sjeveru Bosne i Hercegovine, ima svoju posebnu vrstu ćevapa uglavnom poznatu po njegovom obliku; nekoliko ćevapa sastavljeni su zajedno tako da formiraju male porcije mesa u obliku pravougaonika.
Pečenje
Još jedan tradicionalni balkanski specijalitet je pečenje. Nijedna balkanska svečanost nije kompletna bez pečene svinjetine, janjetine ili govedine. Prase, janje ili bik su začinjeni solju i peku se na ražnju cijeli, a zatim se sječu na male dijelove. Za razliku od pečenog mesa u drugim nacionalnim kuhinjama, na Balkanu se ova vrsta mesa često jede hladna, što je razumljivo, zato što nijedna dobra proslava ne traje manje od dva dana.
Prušt
Kada ste u Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori nemojte propustiti lokalnu dimljenu slaninu koja se naziva „pršuta – za koje kažu da je najbolje predjelo (pored sira i maslina) i da ide sa lokalnim crnim vinom.
VEGETARIJANSKA KUHINJA
Posni pasulj
Najautentičnije vegetarijansko balkansko jelo je pečeni pasulj. To je toliko uobičajeno i jednostavno jelo, da kada Srbi žele da kažu da je nešto lako, oni kažu „to je prosto kao pasulj“. Ovo jelo se pojavljuje pod nizom različitih imena u zavisnosti od zemlje, ali je suština ista: bijeli pasulj se kuva sa reznim lukom i onda se peče u rerni u keramičkoj posudi sa odgovarajućim začinima. Ono što mu daje upečatljiv ukus je crvena mlevena paprika.
Ajvar
Crvene paprike su glavni sastojak ajvara, popularnog jela prijatnog ukusa koje se jede kao prilog ili sos. Pored pečenih paprika, on može sadržati i plavi patlidžan ili bijeli luk i ljute papričice.
PITE I TIJESTA
Zatim, tu su i pite. Napravljene od delikatnog tankog tijesta poput papira, slojevito naređanog i filovanog različitim filovima, sa hrskavim krajevima i sočne unutra, one su tipičan balkanski doručak koji se upotpunjuje jogurtom ili kiselim mlijekom. Najčešće se filuju mljevenim mesom ili sirom. Takve pite se nazivaju „burek“.
Druge popularne varijante filova uključuju krompir, spanać, pečurke, kupus i bundevu. Takođe, pripramaju se i slatke pite koje se pune višnjama, jabukama, šljivama, orasima itd.
Vjerovatno najsofisticiranije od svih je brendirano slovenačko tijesto „prekmurska gibanca“, koja sadrži rikotu (bijeli neslani italijanski sir), jabuke, orahe, suvo grožđe i makovo sjeme.
Što se tiče tijesta, ne možemo da preskočimo makedonsku „pastrmajliju“. Pravljena kao okrugla pogača ili pita od mesa koja originalno potiče iz turske kuhinje, to je orijentalna alternativa pici, jednostavna, ali sočna i ukusna.
MLIJEČNI PROIZVODI
Planinski dijelovi Balkana prepoznatljivi su po ukusnim sirevima i drugim sličnim mliječnim proizvodima. Jedan od široko cenjenih sireva dolazi sa hrvatskog ostrva Pag, gdje se ovce hrane žalfijom, što mlijeku daje specifičan ukus.
Još jedan mliječni proizvod koji morate da probate je kajmak, kremaste strukture i blagog slankastog ukusa. On se koristi kao dodatni sastojak u mnogim balkanskim jelima, od kukuruzne kaše do grilovanog mesa.
KUHINJA NA PRIMORJU
Na jadranskoj obali u Crnoj gori i Hrvatskoj, stavlja se akcenat na lokalne sireve koje ljudi čuvaju u maslinovom ulju, često sa biljkama, što im daje delikatan ukus. Takođe, postoji puno odlične svježe morske hrane.
VINO I RAKIJA
Ako ste zainteresovani za slatka vina, obavezno probajte bermet, naročito cijenjen u sjevernoj vinskoj regiji Srbije na Fruškoj Gori. Ono ima specifičan ukus zbog potapanja 20 različitih vrsta biljaka i začina u njemu, a lokalne porodice recept za pripremu drže u tajnosti.
Međutim, nisu samo dobra vina dio ponude pića na Balkanu, već i tradicionalno jako piće poznato pod nazivom rakija, koje se pravi od raznih vrsta voća: grožđe, šljive, kruške, jabuke i dunje. Neke rijetke vrste uključuju maline i dudinje, ali pravi tradicionalni ukus rakije je od šljiva i grožđa.