Kada su se prvi put pojavili automobili farovi su bili isključivo za noćnu vožnju i da bi se osvetleo bar mali deo pute gde je vozilo prolazilo. To su prvo bili najprimitivniji farovi, koji su se s vremenom sve više i više razvijali. Izmenjali su oblike i dimenzije, a danas ne služe samo za osvetljenje puta nego i za signalizaciju.
Acetilenske lampe
Prvi farovi su bili vrsta acetilenske lampe, odnosno nije bilo strujnog pogona. Kod acetilenskih lampi dolazi do hemijskog procesa gde nastaje plamen bele boje, odnosno stvara se osvetljenje. Ono što je značajno za acetilenske lampe i te vrste farova je to što su oni bili otporni na vetar i kišu i zbog toga su se ugrađivali na tadašnje automobile. Naravno, govorimo o drugoj polovini 19. veka. Ovi farovi su više služili za obeležavanje vozila, a teško za osvetljavanje puta noću, tako da su se ljudi retko odlučivali za noćnu vožnju. Sledeći značajan korak je bio izum dinama, odnosno generatora. Postao je standard oko 1920. godine, a istovremeno su počeli da se razvijaju kočioni farovi na zadnjem delu automobila.
Električni farovi
Prva svetla i farovi sa žaruljama su bila predstavljena još 1880, ali im je trajnost bila jako kratka i nisu bili idealni za automobile. Tek od 1908. godine su električni farovi zauzeli mesto gde se, u neku ruku, i danas nalaze. Negde oko Drugog svetskog rata su uvedeni farovi slični današnjim, a nakon par godina su ubačeni i današnji pokazivači smera – tj. žmigavci. Od 1949. je standardizovano da se pozadi nalaze crvena svetla, narandžasta za pokazivače smera – žmigavce, a bela ili žura za farove koji se nalaze napred na automobilima. Kasnije su standardizivana i oborena (kratka) i duga svetla, kao i jačina za domet tokom magle.
Halogene sijalice i farovi
Halogeni farovi su do danas najpopularniji farovi na tržištu, iako se polako razvijaju i druge vrste. Ovi farovi sadrže u sebi volfram i malo količinu broma ili joda, što im omogućava jaču svetlost i dugotrajnost. Rade na visokim temperaturama i stvaraju svetlost jačeg efekta. Halogeni farovi su postali popularni tokom 1960ih godina u Evropi, a vremenom su postala učinkovitija a i menjali su svoje dimenzije i oblik onako kako su to dizajneri želeli.
Ksenon farovi
Električni luk koji proizvodi svetlo. Ima karakterističan plavkast sjaj. Mnogo su učinkovitije nego halogene, ali nisu stekle takvu popularnost nikada, iako su počele da se proizvode u 70im godinama prošlog veka, a kasnije su se i serijski ubacivale u automobile.
Budućnost farova – LED tehnologija
Sve se više koriste kod automobila, veoma su otporne, dugostrajne su, malih su dimenzija i veoma su lagane. Kod ovih tipova farova nema dodatne toplote, a koriste veoma malo energije kako bi radile. Što se tiče LED farova tu je i jedna novost – laser LED svetla u farovima. To će prvi uvesti Audi na svoj jedan model, kao pionir u ovome. Videćemo šta će od toga da bude, ali za sada stoji da je najmoderniji vid farova upravo ovaj sa LED diodama kao najsavremenijim vidom osvetljenja.