U našoj zemlji Bog ima ključnu ulogu u svakom obliku poslovanja, proizvodnje, zaštite itd…
Poljoprivreda je grana na koju se oslanja svaka zemlja, proizvodnja se najčešće obavlja pod otvorenim nebom, tako da je učešće obraćanja Bogu u ovoj proizvodnji najopipljivija, kao i obraćanje i moljenje Evropljanima i Rusima, s ciljem da moljenjem dobijemo trenutno rešenje.
Na više uzoraka u različitim krajevima naše zemlje, istraživanja su pokazala da zbog nestrpljenja, života od danas do sutra i ne baš preterane želje i volje za radom, ukoliko se molitve ne ispune, naš poljoprivrednik je sklon psovanju , proklinjanju i izricanja istorijskog NE ovim ključnim faktorima koji nam stavljaju hranu na sto.
Vekovni deficit u državnom budžeta je doveo do deficita u kvalitetu naučnih radnika, rezultat toga je zaostalost u tehničkom i tehnološkom napretku , njihovoj primeni u proizvodnji, tako da se proizvodnja oslanja na zastarele agrotehničke mere, mašine i Boga.
Pre nego startuje svoju poljoprivrenu mašinu svaki poljoprivrednik se prekrsti pa Bogu pomoli ,s obzirom na to da su mašine savremenice starca Foče, učestvovale u probijanju Solunskog fronta i svedočile pogibiju Save Kovačevića na Sutjesci, bez učešća Boga teško startuju, naročitu u hladnijim vremenskim uslovima ili uslovima povećane vlažnosti.
U toku obrađivanja poljoprivrednih površina kada mašine treba da podnesu intezivan i dugotrajan rad, poljoprivrednici se oslanjaju na neprestanu molitvu, poznatiju kao Isihazam ili Isusovu molitvu, kako bi mašine bile bez kvarova i imale radni učinak u kontinuitetu.
Budući da smo sisteme za navodnjavanje videli samo na televiziji, a retki u knjigama, retko kada je ovaj narod nešto čitao, obraćanje Bogu nakon setve se odnosi na optimizaciju sunčeve energije i kišu.
U ovom delu proizvodnje poljoprivrdnik se sa naročitom pažnjom, preciznošću i umerenošću obraća Bogu.
Ukoliko poljoprivrednik, pod dejstvom emocija i željom za što boljim prinosom, pretera u molitvi za kišu, padavine mogu biti obimne i dugotrajne. U takvim situacijama nastaje novi problem, rečna korita, kanali,nasipi i sistemi za odvodnjavanje nisu uređeni, shodno tome postoji bojazan da će nam poplave uništiti sav usev a bogami i gradove i delove države.
Situacija je slična kada je moljenje za intenzitet sunčevi svetlost na snazi. Težnja je u uspostavljanju optimalnog zračenja sunca, ukoliko se izađe van granica optimuma uglavnom nam propadne 90% useva zbog suše.
Polise osiguranja su dominantno prepuštene Svevišnjem, zašto davati pare internacionalnim osiguravajućim kućama kada mi imamo svoga Boga.
Istorija razvoja poljoprivrede evropskih zemalja pokazuje tedneciju drastičnog opadanja učešća Boga u ukupnoj poljoprivredi.
Razvoj svih grana u proizvodnji je omogućio stvaranje i kontrolisanje mikroklime, koja je nezavisna od makroklime, gotovo 100% kontrola uslova proizvodnje i kao rezultat ima intezivnu proizvodnju sa odličnim rezultatima. Zadavoljavaju se sopstvene potrebe, kao i potrebe drugih putem izvoza.
Benefiti ovakvog rada su višestruki, ispunjavaju se Božije zapovesti, izvozom hrane se ispunjava zapovest da je blagodarnija ruka koja daje nego ona koja prima, kontrolisanom mikroklimom je gotovo neutralisan uticaj vremenskih prilika na poljoprivrendu proizvodnju pa je opao stepen osuđivanja grešnika ukoliko su vremenske prilike neadekvatne.
Iz istog razloga je opao procenat psovanja Boga kod poljoprivrednih proizvođača i potrošača.
Najnovija istraživanja pokazuju da tendencija obraćanja Bogu na nivou pojedinca u razvijenim zemljama je usmerena na ličnom planu, jedini razlog zašto se emancipovan čovek obraćaju Bogu je želja da postane bolji čovek, kvalitetniji član društva i da razvije osećaj za zajednicu.