Plnirani
iznos šestomjesečne emisije trezorskih zapisa bio je deset miliona maraka, a
prihvaćena je ponuda od 11 miliona maraka po kamatnoj stopi od četiri posto.
Pored
pomenute aukcije trezorskih zapisa, Vlada je donijela i odluku o novoj emisiji
obveznica od 40 miliona KM po kamatnoj stopi od šest posto. Ta emisija se
očekuje narednih dana.
Podsjetimo,
Narodna skupština RS usvojila je krajem prošle godine odluke o dugoročnom i
kratkoročnom zaduženju u ovoj godini. Tako je planirano maksimalno dugoročno
zaduživanje za 2024. godinuu iznosu do 951.700.000 KM– na domaćem tržištu
141.700.000 KM i na međunarodnom tržištu 810.000.000 KM.
Kada
je riječ o maksimalan iznosu stanja kratkoročnog duga u 2024. godini isti ne
može biti veći od 337,85 miliona KM.
Napomenimo
i to da se Vlada RS prošle godine zadužila
17 puta, a ukupno je putem trezorskih zapisa i obveznica prikupila 785 miliona
maraka.
Kada
je riječ o stanju duga RS prema preliminarnim podacima na dan 31. oktobar
2023. godine situacija je sljedeća:
·
ukupan dug Republike Srpske koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi
6.176,6 milion KM, tj. 40,0% BDP-a,
·
javni dug koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 5.228,1 milion KM,
tj. 33,8% BDP-a.
Opozicioni
poslanici su više puta istakli kako se samo nastavlja trend gdje se uz indirektne poreze Vlada
najviše oslanja na zaduživanja, bez obzira na to što se svake godine kamatne
stope povećavaju. Upozoravaju da je, umjesto zaduženja, potrebno okretanje ka
investicijama koje će osigurati nove doprinose.
Smatra
to i ekonomista Zoran Pavlović, ali naglašava da to trebaju biti smislene i opravdane
investicije, a ne prevelike, neizvodive i neprofitabilne kakva je većina dosadašnjih
investicija Vlade.
Naime
on je još ranije za Buku rekao da je glavni
razlog teške ekonomske situacije upravo rastrošnost
političke elite na određenim projektima.
“Ako pogledate situaciju, 100 miliona KM raznoraznih
garancija je dato za Jahorinu, koja je u blokadi, 55 miliona maraka je dato za
neko skijalište kod Vlasenice, sada je tamo raskopana zemlja i to tako stoji.
Potpuno nelogične investicije su rađene, a investicije imaju svoju cijenu i one
će doći na naplatu kad-tad. Prvo, kako možete investirati na lokaciji za koju
ne znate koliko je palo snijega u zadnjih 10 godina i koliko je bilo snježnih
dana. Ulaganja i garancije koje daje vlada, to je sve prilično nesigurno sa
aspekta naplate. Pa, evo i situacija koja se pojavila sa IRB-om koji treba da
čisti svoje bilanse, pa su svoja potraživanja stavili na prodaju, što je još
jedan pokazatelj da je situacija složena i da nije sve tako divno i krasno kao
što se u javnosti predstavlja”, istakao je Pavlović.