Poštujem svaku državu koja ne štedi, kada su ulaganja u obrazovanje u pitanju. Svako normalan želi da mu djeca budu što obrazovanija, i spremnija da svoj život učini ispunjenim ali i bude na ponos državi u kojoj živi. A kada već država uradi sve kako bi što bolje i kvalitetnije obrazovala svoju djecu, spremna je i da im osigura zaposlenje… tako bi bar trebalo biti.
BiH se ne može pohvaliti ni jednim ni drugim, čak šta više, sposobna je samo pustiti mlade i kvalitetne ljude da je napuštaju i svo svoje znanje unovče po bijelom svijetu.
Kao što sam najavila u prethodnom blogu, danas ću pisati o obrazovnom sistemu Danske, koji me se posebno dojmio.
Pored svega što je je dobro u toj državi, još kažu da su im tamo djeca zaštićena „k'o Pančićeve omorike“! Jesu, jer jako puno ulažu u obrazovanje, posebno ono Osnovno! I to sam provjerila.
Razgovarala sam sa direktorom jedne od najmodernijih Osnovnih škola u Evropi-Ørestad Skole u Kopenhagenu, gospodinom Henrikom Carlsenom i dobila priliku da se iz prve ruke uvjerim u način rada i koncept nordijskog modela osnovnog obrazovanja. G-din Carlsen je pristao na razgovor neposredno nakon predstavljanja i moj prvi utisak je bio da, uprkos njegovoj poziciji u tako visoko rangiranoj školi, pristup jednom stranom novinaru nije nikako bio ”na visini” ili ”na razini” vec opušten i ”na zemlji”.
Kaže da je škola sagrađena prije 3 godine, tačnije 2012. i da školu pohađa oko 600 učenika, od 0. (predškolski uzrast) do 10. razreda, iako za sada najstariji učenici pohađaju tek 8. razred, budući da je škola toliko ”mlada”. Osim 0. razreda svi imaju ”osnovni tim” (base team) u kome se prati obavezni i zakonom propisani školski program (danski jezik, engleski jezik i matematika) dok ostatak vremena, škola u saradnji sa nastavnicima, pedagozima raznih smjerova i roditeljima (!) sama kreira nastavu na osnovu reforme školskog sistema iz 2014. godine. S obzirom da se ova škola nalazi u jednom od najmodernijih kvartova grada, gdje veliki broj stanovnika čine visokoobrazovani kadrovi iz cijelog svijeta, mnoga djeca govore jedan ili vise stranih jezika osim danskog. Radi se o 1/3 cjelokupnog broja učenika. To naravno postavlja i dodatne uslove za pedagoge koji osim engleskog, najčešeće govore francuski, španski ili njemacki jezik, uz poželjnu praksu van Danske, prije nego zatraže posao u ovoj školi.
Cilj novog sistema obrazovanja u Danskoj je stvoriti buduće ljude koji imaju osjećaj za estetiku i inovaciju, što je danas na danskom tržištu rada, vrlo traženo. Prema istrazivanju djeca koja rade ono što uče, to i zapamte, odnosno da sve što djeca uče, to i podkrijepe praktičnim radom. “Sustina ovog modela je da u svakom djetetu pronađemo ono što voli i za šta je sposobno i da to unaprijedimo, te nastavne metode prilagodimo svakom djetetu pojedinacno. To postižemo tako što je učenje kroz fizičku aktivnost primarno. Prioritet je da se djeca, osim svojih afiniteta, probude i za druge oblasti. To se radi jos u predškolskoj dobi, gdje se pokušava proširiti afinitet i u tome ih usmjeravati. Ne usmjeravati djecu samo u jednom pravcu, nego ih usmjeravati u širinu”, kaže gospodin Carlsen.
Škole u prirodi, odnosno izleti su dio redovne školske nastave u Danskoj. One su važne za socijalni život u školi i za solidarnost među đacima. Mnogi smatraju ove izlete najboljim trenucima školskog života a tu uče da zajedno kuhaju, pecaju, voze bicikl, igraju se i kupaju u moru, pale logorske vatre ili sami prave hranilišta za životinje. Sve to pod budnim okom nastavnika.
Prema zakonu o obrazovanju u Danskoj, školovanje djece je potpuno besplatno. Jedino što roditelji plaćaju (ukoliko to žele), jeste topli obrok djeteta u toku dana. Sve ostalo finansira država, odnosno komuna. Bitno je napomenuti da Orestad škola, koristi minimum 93% ekološli uzgojene hrane, bez šećera i ova škola je ambasador Kopenhagena u ishrani svojih đaka.
Uobičajeno je da djeca svakoga dana nose užinu sa sobom. U manjem broju škola se užina dobija u školi, a negdje ima kantina gdje se može kupiti jeftina hrana.
Vrlo je bitno napomenuti da hranu u kantinama uzgajaju sami. Svaki pedalj slobodnog prostora škole, pretvoren je u nešto korisno. Ova škola, konkretno, prostor velike terase, pretvorila je u mini baštu u kojoj đaci sade i siju povrće a zatim pripremaju u svojim školskim kuhinjama. Nabavljene su i solarne ploče, tako da škola koristi minimum električne energije za rasvjetu i zagrijavanje. Ništa se ovdje ne prepušta slučaju a djeci se daje odličan primjer kako da planski i vrlo pametno iskoriste sve što im priroda i društvo nude.
Starije generacije u BiH će se sigurno sjetiti predmeta-domaćinstvo, koje su nam, by the way, ukinuli, jer pametnjakovići/ministri obrazovanja, smatraju da djecu ne treba učiti osnovama lijepog ponašanja, kuhanja, pranja i sl. U Danskoj, oba pola uče da šiju, spravljaju hranu i upotrebljavaju alat. U najnižim razredima idu na plivanje i gimnastiku zajedno i nerijetko se već tada mogu naslutiti i budući sportisti. Djeca tamo imaju i seksualno obrazovanje, gdje uče o ljubavi, osjećajima i kako djeca dolaze na svijet. Naravno, kontracepcija je sastavni dio predmeta. Seksualno vaspitanje se ne nalazi na rasporedu časova. Nastavnik govori o tome kad to djeluje prirodno u odnosu na nastavu i učenike.
Na pitanje, kakva su pravila škole vezano za oblačenje, praktikovanja vjerskih običaja i sl., direktor Carlsen je odgovorio da je škola po pitanju oblačenja učenika vrlo liberalna ali dok god djeca ne oblače nešto što ne vrijeđa ostalu djecu, pravila nema. Učenici koji se oblače po religijskim pravilima (muslimanske djevojčice mogu nositi marame, takodje postoje odvojena kupatila, obroci bez svinjetine i sl.) ali su strogo zabranjena nacionalistička obilježja. Direktor Henrik je mišljenja da je praktikovanje religije pravo svih ljudi, pa tako i učenika škole i tu nema i ne smije biti nikakvih zabrana. Postoji posebno uređena soba za molitvu muslimanske djece, koja se redovno održava i uvijek je otvorena, mada se nikada nije koristila! I oni imaju problem sa djecom u pubertetu, posebno djevojčicama zbog oskudnog odijevanja, ali nakon ukazane kritike od strane nastavnika i direktora škole, problem se vrlo brzo riješi.
Sistem obrazovanja, nakon reformi je spoj edukativnog i obrazovnog segmenta, pri čemu su roditelji uključeni više nego u bilo kojem sistemu bivše YU. Fokus je virtualnom kontaktu. Škola ima dva home page-a, postoji i projekat koji zovu „virtuelno školsko dvorište“ koji uključuju i roditeljski intranet gdje se sve aktivnosti u školi dokumentuju i roditelji upoznavaju sa planom za svaku sedmicu. Time se poštuje vrijeme roditelja a u svakom momentu su informisani o dešavanjima u školi, ocjenama djeteta, njegovim ponašanjem i sl.
Nakon nastave, postoji produženi boravak gdje djeca borave nakon škole i to vrijeme se koristi za boravak u biblioteci, boravak u prirodi…sve po želji djeteta.
U Danskoj postoje i privatne osnovne škole i njihovi nastavni programi se ni po čemu ne razlikuju od državnih škola. Ta djeca nemaju veće predispozicije za upis u srednju školu od one koja su pohađala državnu Osnovnu školu. Razlika je jedino ta što u privatnim školama, djecu koja su problematična mogu biti izbačena iz škole, što u državnim školama nije slučaj. Ne postoji primjer djeteta koje je izbačeno iz bilo koje osnovne škole u Danskoj. Takvoj djeci se pomaže i daje šansa da školu završe bar sa osnovnim znanjem.
Na kraju… da povučem paralelu sa obrazovanjem u BiH?! Pitam se, ima li potrebe reći da je kod nas obrazovanje toliko mizerno da nam djeca završavaju škole sa minimalnim znanjem, da su silni predmeti totalno nepotrebni i zastarjeli, da je daleko od besplatnog i da ona stara-”najljepše je đačko doba” nema više tu vrijednost i težinu.
Neko će opet reći da kudim svoje a hvalim tuđe i da sam nekakava nacionalna kompleksašica, ali kad sam uporedila nasmijana lica đaka u Danskoj i namrštena i bezvoljna lica naših, shvatila sam da jesam kompleksašica. Maštam da će i naša djeca nekada biti zadovoljna, prvestveno sobom ali i svojim roditeljima i na kraju svojom zemljom.
I za to nam, ponavljam, trebaju promjene!
Kao što B. Franklin reče -”Investicija u znanje isplaćuje najbolje kamate.”