Izborno pravo bez odgovornosti

Iako imam dvojno državljanstvo, pa samim tim i izborno pravo kako u BiH tako i u Hrvatskoj nikad mi nije palo na pamet da se petljam u izborni proces u Hrvatskoj, državi u kojoj godišnje provedem maksimalno 20 dana. Pošto ne volim ni kada meni neko drugi bira predstavnike u vlasti, bilo bi licemjerno da ja to radim drugima, samo zato što imam pravo na to. Pa ako i izaberem lošiju opciju, nije ni bitno, jer ionako to neće imati nikakvog direktog utjecaja na mene. Nije fer prihvatiti samo pravo, bez ikakve odgovornosti.

Da Hrvati podjednako podržavaju oba predsjednička kandidata govori podatak da je Kolinda Grabar-Kitarović pobjedu nad Ivom Josipovićem ostvarila uz prednost od svega 1%. Ovako tijesan rezultat dokazuje da je svaki glas bitan što je dodatni razlog da glasači koji ne izlaze na izbore, jer smatraju da njihov glas ne može ništa promijeniti, preispitaju ispravnost te svoje odluke.

Neuporedivo veća podrška Grabar-Kitarović je stigla iz inozemstva gdje je u većini zemalja ta prednost iznosila više od 80%. Ova činjenica je uporište za tvrdnju da svoju pobjedu Grabar-Kitarović zahvaljuje upravo glasovima iz dijaspore, a što je ujedno i otvorilo rasprave o izbornom sistemu u Hrvatskoj.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Skoro pa 100% pobjeda Grabar-Kitarović u Bosni i Hercegovini ne bi trebala nikoga da iznenadi jer kandidati HDZ-a BiH tradicionalno dobijaju skoro pa apsolutnu većinu glasova iz BiH. Međutim to ne znači da svi Hrvati u BiH, a niti svi građani BiH, apsolutno podržavaju Grabar Kitarović. To samo znači da mali procent glasača, koji se odlučio da glasa za predsjednika susjedne države, podržava Grabar Kitarović. Najveći razlog za tako veliku podršku ipak leži u dobrim odnosima sestrinskih stranaka HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH, koji su uspjeli mobilizirati svoje birače i time doprinijeti izboru Grabar-Kitarović za predsjednicu RH.

Zanimljivo je pratiti opadanje interesa birača iz BiH za glasanje na hrvatskim izborima. I dok je broj birača iz BiH za na izborima za predsjednika RH 2009. godine bio 90.735, ove godine taj broj je 2015. opao na 17.281.

S obzirom na veliku podršku birača iz BiH Grabar-Kitarović postavlja se pitanje šta je to što bh. Hrvati očekuju od pobjede HDZ kandidata. Da li i u kojoj mjeri Predsjednica Hrvatske, zemlje članice Evropske unije, može pomoći poboljšanju položaja bh. Hrvata? Smatram da ta podrška, bez obzira na sva predizborna obećanja, može biti samo u vidu moralne podrške i lobiranja za bolji položaj bh. Hrvata te u vidu direktne pomoći pojedincima i udruženjima s hrvatskim predznakom. Sve ostalo bi bilo uplitanje u unutrašnju politiku jedne suverene države. Dakle, iluzorno je očekivati drastičnu promjenu u odnosima između BiH i Hrvatske i znatno poboljšanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Bh. Hrvati su na oktobarskim izborima u Bosni i Hercegovini izabrali svoje predstavnike u vlasti i jedino od njih mogu i moraju zahtijevati da zastupaju njihove nacionalne interese, ali i da im osiguraju bolje uvjete života, što je sigurno mnogo važnije. 

I zar nije malo licemjerno to da bh. Hrvati, koji se godinama bore protiv toga da im drugi biraju predstavnike u vlasti, izađu na izbore i građanima Republike Hrvatske izaberu predsjednika(cu)? #samopitam

 

Twitter: @lajfizbjutiful

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Pismo Druga Tita

Salaš

Ukrajinski otpor

Svi štampaju novac

Da li nama ima spasa

Primorani

Prinuda za mir

Najčitanije