Da li je realna priča o prosječnoj plati od 1000KM?

Sve češće u medijima čujemo priču o prosječnoj plati od 1000KM. Koliko je ta priča realana? Da li u Republici Srpskoj prosječna plata može dostići tu magičnu cifru i pod kojim uslovima? Odgovor je naravno da može ali ako…

Prije svega treba reći da je prosječna plata prema Zavodu za statistiku Republike Srpske trenutno 892 KM. Ali šta znači prosječna plata? To znači,  da se računaju sve plate koje se na mjesečnome nivou isplate u Republici Srpskoj. Tu spadaju i plate političara,bankara, direktora koje iznose i po 5000 KM ali i one plate od 400 KM radnika u prodavnici. Što bi se narodski reklo, ti meso ja kupus, prosječno jedemo sarmu. S druge strane, zabrinjavajući je podatak da je prosječna plata u realnom sektoru 600 KM. Što znači, ako se iz računice oduzmu plate koje se isplaćuju iz budžeta (plate političara, njihovih savjetnika sekretarica, zaposlenih u javnim preduzećima itd) dobije se iznosi  oko  600 KM.

Nameće se pitanje, kako doći do ovih 1000 KM o kojima naši političari govore? Prije svega, jako  je   licemjerno najavljivati 1000 KM prosječnu platu, ako se ne dese neke korjenite promjene vođenja ekonomske politike. Podatak tome je i dokument koji je izradilo ministarstvo finansija krajem prošle godine o budućim zaduživanjima republike gdje se dotiču i ostalih makroekonomskih parametara. Tako u koloni prosječna neto plata 2021 godine je predviđena projekcija da će plata biti 2,5% veća nego na početku 2019 godine. Svakako da tih 2,5% nije ni blizu dovoljno. Takođe, izvještaj Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu koji je objavljen 2.4.2019. godine, pridviđa rast BDPa u BiH u 2019 za 3,5 a u 2020 godini za 3,9 posto. Plate ne mogu znato više rasti od rasta BDPa. Ali ako bi one i rasle za po 4% trebalo bi nam 3 godine da dođeno do 1000 KM prosječne plate. Naravno, u taj rast je uračunata inflacija od 1,2% što znači da bi realni rast bio znatno niži. Ali šta bi trebalo da se uradi, da bi prosječna neto plata konkretno u RS ali i BiH bila 1000 KM?

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

PRVA STVAR. Treba podići minimalnu platu koja trenutno iznosi 425 KM. Mišljenja sam, da bi ona trebala da bude barem 650 KM ali tako što bi se kvartalno dizala za po 50KM, dok ne bi došla do 650 KM. Ovo kvartalno dizanje ili možda čak i polugodišnje predlažem jer bi bilo došlo do znatno više novca u opticaju, povećala bi se potrošnja. Da bi to imalo pozitivan efekat a ne rast inflacije, smatram da ne bi trebalo naglo podići „minimalac“ za 200KM, nego postepeno da se tržište navikne i apsorbuje novu novčanu masu. 

DRUGA STVAR.  Direktno sa  dizanjem minimalne plate  je nužno spuštanje poreza i doprinosa na platu. Trenutno oni iznose 62%. Što znači, ako je vaša neto plata 1000 KM, poslodavac mora u budžet da uplati jos 620KM. Što je ogromna svota novca. Stava sam, da ovaj porez treba da se spusti na 45%. Da bi prva mjera dizanja minimalne plate imala smisla i za poslodavce. A ne da bi dovela do odpuštanja radnika. Ovo bi bila vin-vin situacija.

Posljedice ovoga bi bilo smanjenje prihoda u budžetu od poreza i doprinosa koje čine značajan dio budžeta. Nameće se pitanje kako to regulisati, gdje napraviti uštede? Par najlakših stvari, gdje bi se mogle napraviti uštede po uzoru na evropske zemlje su sledeće:

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Ograničavanje plata iz bužeta. To znači da treba donijeti zakon, gdje se ne bi mogla isplaćivati iz budžeta plata koja je veća od 3 prosječne plate. I jasno utvrđen kriterijum visine plata svim političarima u odnosu na prosječnu platu. Sva sredstva koja bi bila izgubljena u budžetu spuštanjem poreza i doprinosa na plate bi se ovako nadomjestila. Slikovito rečeno, predsjednica RS ne bi mogla imati platu od 6000 KM nego 3000 KM. Što je na godišnjem nivou ušteda od 36000 KM. Samo bi tu bilo nadomješteno u budžetu smanjenje poreza za 17 drugih plata. A gdje su ostali političari, direktori javnih preduzeća, razni savjetnici, sekretari, itd itd.

Druga stvar štednje bila bi uvesti zakon, da se iz budžeta moze jednoj osobi isplaćivati samo jedna plata. To bi donijelo mnogo dodatne uštede na budžet. Tako da bi eventualni manjkovi, smanjenjem poreza bili anulirani.

Treća mjera je zakon o ograničavanju zaposlenih u lokalnim zajednicama. Taj zakon je donešen i nalaže da broj zaposlenih u opštini smije biti 3 na 1000 stanovnika. Međutim prolongirana je primjena toga zakona tek od 2021. Odpuštanje prekomjernog broja zaposlenih takođe bi dovelo do budžetskih ušteda.

Ove mjere, ne samo da bi dovele do povećanja prosječne plate na famoznih 1000 KM o kojim svi pričaju, nego bi dovele i do drugih pozitivnih efekata za ekonomjiu. Građani bi imali više novca za trošiti što bi pokrenulo proizvodnju. Veća proizvodnja bi tražila dodatnu radnu snagu. U javnom sektoru bi se otvorila nova radna mjesta a zbog sistema jedan čovjek jedna plata, došlo bi do porasta kako nacionalnog dohotka tako i BDPa. Svi ti pozitivni makroekonomski trendovi bi doveli do novih investicija i tako u krug. Nekoliko jednostavnih mjere a toliko pozitivnih efekata.

Treba znati i naglasati, da kada se priča o povećanju prosječne plate na 1000 KM,  bez ovih korjenitih zakosnkih mjera svaka priča o prosječnoj plati je klasični politički populizam ili narodski rečeno laganje. Gdje ne čujete ovakve i slične mjere znajte da je to „šuplja“ . Ovo su mjere, koje mogu stvarno dovesti do toga povećanja, koje bi osjetili i obični građani. Nije povećanje plate, ako plata poraste za 15 KM a troškovi života takođe porastu za 15 KM. To se u eknomiji zove INFLACIJA. Povećanje plata, mora biti znatno veće od stope rasta ostalih cijena, da bi to nešto značilo običnome čovjeku. U zadnjih 10ak godina nije bilo ozbiljnih reformi u ovome sektoru, niti bilo kakvih konkrentih pomaka. Za nadati se da će u narednom periodu biti. Jedan od razloga zašto mladi odlaze  u Evropu, su puno veće plate, dok je sve  ostalo skuplje ali je i standard mnogo viši. Takođe, bitno je naglasiti,  da se ove mjere mogu sprovesti na nivou cijele države a ne samo RS. I zašto se ograničavati na 1000 KM, zašto ne ići  ka većim iznosima. Ali svaki početak je dobar  početak, pa tako hajdemo prvo  1000 KM  dostići.
 Mi moramo dizati naš životni standard ako želimo da sačuvamo mlade a i starije stanovništvo koje odlazi!

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Pismo Druga Tita

Salaš

Ukrajinski otpor

Svi štampaju novac

Da li nama ima spasa

Primorani

Prinuda za mir

Najčitanije