ZA nezavisnost!

Značenje i uspomene današnjeg dana vežemo za 1. mart 1992. godine kad je organiziran i proveden historijski referenduma za nezavisnost i državno-pravni subjektivitet Republike Bosne i Hercegovine, na kojem su građani sa većinom odlučili da je njeno mjesto u zajednici slobodnih i ravnopravnih država, među članicama Ujedinjenih naroda. 

Na ovaj dan 1992. godine na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi disolucije bivše SFRJ u BiH je održan referendum na kojem su se građani izjašnjavali o nezavisnosti tadašnje federalne jugoslavenske jedinice Bosne i Hercegovine. 

 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Pitanje koje im je bilo postavljeno tada svima je dobro poznato, a glasilo je: "Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?"

 Ne škodi da stalno ponavljamo ovo pitanje, jer je ono podsjetnik na to kakvu su zemlju željeli njeni građani 1992., a mi  takvu želimo danas.

 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Kada nakon skoro tri decenije razmatramo važnost ove odluke, dužni smo sjetiti se i iskazati poštovanje za pokazanu mudrost i odlučnost svih građana, glasača koji su trasirali put nezavisnosti i ravnopravnosti sa ostalim državama samim izlaskom i glasanjem na pomenutom referendumu. 

Žrtve, zločine i genocid koju su podnijeli građani i građanke Bosne i Hercegovine obavezuju nas na trajno sjećanje i kontinuirano činjenje svakoga od nas, onoliko koliko je u našoj moći, na jačanju naše domovine kroz predanost, odgovornost i istrajnost u izvšavanju historijskih zadataka i obaveza. Od presudne je važnosti djelovanje i permanentno zalaganje na putu evropskih, euroatlanskih integracija gdje, historijski i civilizacijski gledano, Bosna i Hercegovina i pripada. U tom smislu, neka nas današnji dan podsjeti na sve utemeljitelje slobodne i nezavisne BiH, i branitelje njene opstojnosti i da snagu i odlučnost onima koji će je u budućnosti istrajno graditi i čuvati.

Naša zemlja je kroz vijekove uvijek bila prepoznatljiva po svojoj historijskoj borbi za očuvanje državnosti, suvereniteta i integriteta, te po dobrim ljudima koji su živjeli i danas žive u njoj i za istu su se borili.

 

Prema tradicionalnoj historiografiji ovaj se događaj označava velikom historijskom prekretnicom u očuvanju i razvoju Bosne i Hercegovine. On postaje sastavni dio jednog državnog ili nacionalnog narativa o nedavnoj prošlosti u kojem jedni referendum smatraju slavnim i veličanstvenim događajem, drugi ga smatraju nelegalnim i kriminalnim, treći okidačem za rat, četvrti potezom koji je razbio Jugoslaviju i tako do u nedogled različitih politički ili nacionalistički obojenih pogleda na prošlost. Međutim, moderna historiografija ne priča priče o prošlosti već se trudi široko sagledati svaki problem. Da bi to postigla historija, kroz multidisciplinarni pristup traga za istinom koristeći nauku. Historija nije vještina ubjeđivanja već društvena nauka s jasnim naučnim metodama. Cilj joj je izgraditi istinitu sliku o nekom događaju široko ukazujući na čitav lanac uzroka i posljedica koji su doveli do njega. Jedino je na taj način moguće napraviti distinkciju između historije kao nauke i historije kao narativa sadržanog u odvratnoj floskuli da historiju pišu pobjednici.

 

Suverenitet i teritorijalni integritet BiH predstavljaju historijsku, političku i pravnu činjenicu koju nikada niko neće moći osporiti.

Vjerujemo da u novim generacijama koje dolaze ima dovoljno mudrosti, znanja i volje da se očuvaju tekovine na kojima je nastala naša zemlja kao i da povedu ovu zemlju u evropsku budućnost.

 

Poštovani čitaoci, nažalost, moramo konstatovati da se u pogledu doživljavanja BiH, kao zajedničke države, u ovih 28 godina, osjećaj poštovanja prema njoj nije znatno promijenio. 

Očito je da danas iz naše zajedičke historije/istorije/povijesti svako izvlači parcijalne zaključke i samo ono što mu u tom trenutku treba, pa smo opet u situaciji da se grčevito moramo boriti da BiH ostane onakva za kakvu su se naši sugrađani borili i ginuli: cjelovita, slobodna i nezavisna.

Ono što mi danas želimo, jeste da kao pojedinci i kao država ostanemo nezavisni; da rušimo međusobne zidove i granice koje nam se nameću i da čuvamo istinu od zaborava.

Mi jesmo dio Evrope, tako se i ponašajmo i prilagodimo svoj način života, rada i uvažavanja evropskih standarda  u  svim sferama od onih najmanjih i najobičnijih ljudskih, preko obrazovnih, kulturnih, vjerskih, naučno-tehnoloških, privrednih i svih drugih. 

 

Oni koji poštuju jedinstvenu, suvjerenu, nezavisnu, demokratsku Bosnu i Hercegovinu, oni koji priznaju historijske rezultate referenduma iz 1992. godine, oni koji priznaju naučno verificiranu činjenicu da je Bosna i Hercegovina priznata tada kao nezavisna država, treba da se osjećaju počastvovano zbog historijske činjenice da pripadaju generaciji utemeljitelja nezavisne države Bosne i Hercegovine. 

 

Mi smo ovu zemlju posudili od naših unuka i stoga trebamo svi biti ponosi na našu tešku i krvavu ali ipak zajedničku prošlost, zajedno živjeti i graditi u sadašnjosti da bi im omogućili prosperitetnu i mirnu zajedničku budućnost. 

 

Dan nezavisnosti bio je i ostat će vječno simbol  bosanskohercegovačkog inata i ponosa. 

Dragi građani i građanke koji istinski vjerujete slobodnu, nezavisnu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu, sretan vam Dan nezavisnosti! Želimo da ga provedete ispunjeni patriotskim duhom slaveći sve ono za šta ste se borili i za šta ćemo se boriti – za jedinu nam domovinu – Bosnu i Hercegovinu!

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Pismo Druga Tita

Salaš

Ukrajinski otpor

Svi štampaju novac

Da li nama ima spasa

Primorani

Prinuda za mir

Najčitanije