‘ajmo!〈( ^.^)ノ

Sad se malo uozbiljimo!

Nabacimo ,,đozle” i počnimo! ?       

Bivši FBI agent, Joe Navarro, napisao je priručnik Šta nam tijelo govori? u kojem je pokušao otkriti  kako čitati druge kroz posmatranje neverbalnih signala koje šalju. Zato ću uz pomoć fotografija Milorada Dodika i ove knjige pokušati da predstavim neke od njegovih smjernica.

Uglavnom se trudimo da slušamo šta nam drugi govore, ali to je zapravo potpuno pogrešno. Značajno više signala o tome šta osoba misli prenosi se kroz neverbalnu komunikaciju. Neverbalna komunikacija čini čak oko 65% od naše ukupne interakcije, a dok vodimo ljubav ta cifra skače na 100%. Ona podrazumijeva ukrase na tijelu (odjeća, nakit, tetovaže…), pokrete i držanje tijela, izraze lica, ton i boju glasa, način na koji dodirujemo drugu osobu.

Osoba može svjesno odlučiti šta želi da nam kaže, ali svojih neverbalnih radnji često nije svjesna i zato ako ih naučimo dekodirati daleko lakše možemo shvatiti šta osoba istinski misli.

Svaki od naših pokreta može imati, naravno, različite funkcije. Osoba može dodiravati kravatu prosto kako bi je otpustila jer misli da je previše stegla prilikom vezanja, ali to može biti i znak da joj se osoba sa kojom razgovara ne sviđa. Tumačenje pokreta zavisi od konteksta i u skladu s njim ih treba i shvatati.

OO!? Ok.  Sa teorije ću onda preći na primjere položaja i pokreta tijela i njihovih značenja.

Trljanje dlanova ili prepletenih prstiju

Ovo je jedan od vrlo tačnih pokazatelja da se osoba nalazi u stanju stresa i da joj je opalo samopouzdanje. Osoba obično kreće sa laganim pokretima  trljanja dlanom o dlan koji onda kako tjeskoba raste prerastaju u preplitanje ispruženih prstiju i dinamičnije kretnje.

Streličarski položaj

Suprotno prethodnom, ovo je možda najsnažniji pokazatelj da se osoba u datom trenutku osjeća ugodno i da ima visok nivo samopouzdanja. Ljudi koriste ovaj položaj ruku kada su visoko uvjereni u ono o čemu razmišljaju ili govore, kao i kada se osjećaju nadmoćno zbog svog statusa. Zato se on često može sresti kod ljudi koji se nalaze na nekoj visokoj poziciji.

Ovaj tzv. streličarski položaj ruku prenosi utisak visokog samopouzdanja i sigurnosti pa se zato savjetuje njegova upotreba na razgovorima za posao, ako si u ulozi prodavca ili želiš da naglasiš bitnost onoga što govoriš u običnoj raspravi sa članovima porodice ili prijateljima tako da te oni ozbiljno shvate.

U emisji iz koje sam uzela ovaj skrinšot Dodik je vrlo brzo iz ovog prešao na sljedeći položaj ruku.

To se često dešava. Često osoba iz streličarskog položaja skuplja ruke u tzv. molitveni položaj. Ovo upućuje na to da je došlo do pada u samopouzdanju jer su se javile određene sumnje u ono što govori.

Kako se ponašamo kada lažemo?

( ͡⌐■_-■)

Kada lažemo mnogo manje gestikuliramo, rjeđe dodirujemo druge i pravimo bilo kakve pokrete rukama i nogama. To se dešava iz tog razloga što naš mozak registruje opasnost usljed čega dolazi do ,,smrzavanja”. To je iskonska poteba za ponašanjem koje umanjuje vjerovatnoću da ćemo privući nečiju pažnju.

Ako posmatramo osobu u želji da saznamo da li govori istinu važno je je usmjeriti pažnju na njene ruke. Kada govorimo istinu ruke su obično nemirne. Ako osoba naglo umiri ruke to može biti znak kako je počela da laže.

Blokiranje očiju

Kada stavljamo ruku/e preko naših očiju to je znak da nas nešto brine, da prema nekome/nečemu osjećamo antipatiju, da se s nečim ne slažemo ili da smo primjetili potencijalnu prijetnju. Ovi pokreti su veoma ukorijenjeni u ljudskom ponašanju. Čak i bebe koje se još uvijek nalaze u stomaku blokiraju oči kada čuju glasne zvukove. Slijepa djeca, takođe, prekrivaju oči kada čuju loše vijesti.

Moguće je da je na ovoj slici uhvačen moemnat u kojem Dodik nije baš oduševljen onim o čemu se govori.

Vjerovatno ovi pokreti služe tome da mozak dobije privremeni odmor ili da nam da vremena da se usredsredimo na naše najdublje osjećaje kada smo suočeni sa negativnim emocijama.

Ljudi prekrivaju oči baš u trenutku kada im se javljaju loše misli povodom nečega. Mogu ih prekriti čitavim dlanom, objema rukama ili nekim predmetom. Takođe, ovakvo ponašanje može biti znak i niskog samopouzdanja.

Ukoliko želiš da nekom saopštiš neku vijest ili ponudiš nešto za šta nisi sigurna da li će kod osobe naići na odobravanje čak i ako ti ne kaže da joj se nije svdjelo prateći da li je došlo do blokiranja očiju neposredno nakon što to izgovoriš možeš znati kako je to ta osoba prihvatila.

Štićenje torza

Rukama ili nekim predmetima pokušavamo zaštiti torzo onda kada se nalazimo u neugodnoj situaciji iz koje bismo najradije otišli. Možemo prekrstiti ruke kao na prethodnom gifu, zakopčati rajferšuls na duksu ili hodati sa sveskom koju držimo na grudima. Recimo, kad gledamo neki film u kojem se pojavljuju neke neugodne scene možemo zgrabiti jastuk i stisnuti ga na grudima svojim rukama. Tako dobijamo utjehu i rješavamo se napetosti koju osjećamo.

To je pokret kojim pokazujemo da želimo izolaciju i zaštitu od onoga što čujemo i vidimo. Muškarci često prave štit preko tijela tako što jednu ruku prebace do druge na kojoj se nalazi sat kako bi se igrali njim. Takođe, nerijetko to čine i kroz popravljanje kravate ili igrajući se rukavom suprotne ruke.

Ruke iza leđa

Ovaj položaj ruku šalje poruke: ,,Ja sam višeg statusa, bolji, jači, pametniji. Ne približavaj mi se. Niko me ne smije dodirivati! i sl.” Osim što na ovoj slici Dodik izgleda kao da će nekog ubiti čini mi se da je moguće isčitati da na svoje političke partnere gleda donekle s visoka i da se osjeća nadmoćno u datoj situaciji.

Prema određenim istraživanjima na djecu vrlo snažne negativne posljedice ostavlja ponašanje roditelja koji često drže ruke u ovom položaju. Pogotovo ako dijete posegne za zagrljajem i bude odbijeno uz ovaj položaj ruku. To kod njega ostavlja osjećaj duboke emocionalne lišenosti.

Primjetila sam kako baš često viđam penzionere koji na ovaj način drže ruke. Moguće je da je to zato što smatraju kako imaju mnogo životnog iskustva i znanja i kako su na neki način zbog toga superiorniji od drugih.  

Još nekoliko informacija

Ako primjetimo da je osoba neurednog izgleda to nam može ukazivati na to da je njeno psihičko ili fizičko stanje loše. Kada se osjećamo loše smanjuje se naša motivacija za dotjerivanjem. Ovo ponašanje primjećeno je i kod različitih vrsta životinja koje prestaju da se čiste ili dotjeruju kada su bolesne.  U tim negativnim stanjima mozak ima druge prioritete i zato naš psihološki sistem gasi našu motivaciju za sređivanjem.

Ono što policajci na aerodromu često prate jeste koliko čvrsto osoba drži svoju torbu. Ako želimo da nešto sačuvamo tako da ostane nezapaženo ili ga prosto smatramo vrlo bitnim imamo nesvjesnu potrebu čvrsto ga stegnuti rukama.

U knjizi je sve ovo detaljnije opisano i objašnjeno. Tako da, ako želiš da daleko bolje razumiješ kako pravilno čitati neverbalne poruke koje nam drugi šalju, preporučujem ti da je pročitaš.

Pošto smo sve prešli sad možemo malo i da se opustimo!

I to bi bilo to!

’ajmo kući!

Fotografije preuzete sa rtrs.com, rtvbn.com, tenor.com, gfycat.com, youtube.com, net.hr, vecernji.hr