Iako se već mjesec dana vodi rasprava o tome može li i hoće li se EU pridružiti SAD-u u sankcionisanju srpskog člana Predsjeništva BiH ovih dana sve su intenzivniji i konkretniji potezi koji idu u tom pravcu.
Tako se prvo pojavio interni dokument kojim bi “Evropska unija trebalo da razmotri uvođenje sankcija Republici Srpskoj i da uskrati finansijsku podršku tom entitetu ako kriza u Bosni i Hercegovini nastavi da se pogoršava".
U ovom internom dokumentu koji je pripremila Služba za vanjske poslove EU za ministre vanjskih poslova zemalja članica stoji da bi trebalo razmotriti zabrana putovanja i zamrzavanje imovine zvaničnika iz Republike Srpske ako nastave inicijativu prenošenja nadležnosti sa državnog nivoa.
“EU bi mogla odlučiti da koristi svoju finansijsku pomoć kao polugu”, navodi se u dokumentu, uz podatak da je EU uložila i osigurala oko 1,5 milijardi eura BiH.
Ovo je prvi put da se konkretno pominje opcija sankcija direktno Republici Srpskoj, a ne samo zvaničnicima.
Dan nakon što je procurio ovaj dokument, Evropski parlament usvojio je amandman trojice poslanika u okviru godišnjeg izvještaja o Odboru za vanjske poslove koji poziva na sankcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.
Amandman su podnijeli poslanici Pedro Marques, Tonino Picula i Thijs Reuten, a za njega su glasala 504 poslanika u EP-u.
Ovim amandmanom “EU poziva Vijeće da nametne ciljane sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima zbog njegovih koruptivnih radnji, kontinuirane destabilizacije zemlje i podrivanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH”, navedeno je u objavi na Twitteru poslanika Thijs Reutena.
Pored toga, oštro se osuđuju neustavne secesionističke mjere vlasti Republike Srpske, čiji je cilj, kako se navodi, uspostava uporednih institucija u području medicine i medicinskih proizvoda, pravosuđa, odbrane, sigurnosti i oporezivanja.
Sa druge strane, ako je suditi po izjavama koje daje, Dodik ne haje mnogo za ove najave.
On je tako rekao, gostujući na Euronewsu, da ne zna da li će mu EU uvesti sankcije i da, ako se smanji finansiranje projekata u Republici Srpskoj "onda su u Briselu potpisali odluku za samostalnost Republike Srpske".
On je dao i interesantno tumačenje sankcija koje su mu dale SAD:
"Ja sam član Predsjedništva BiH. Nisam funkcioner Republike Srpske. Ako sam pod sankcijama, onda je pod sankcijama najviši organ Bosne i Hercegovine, a ne Republika Srpska. Formalno-pravno gledano, to je tako", istakao je Dodik.
Predsjednik SDS-a Mirko Šarović tvrdi kako pod hitno i pod svaku cijenu treba spriječiti sankcije RS i sve opcije koje su sada na stolu EU sa čijim bi uvođenjem ovaj enetitet bio kažnjen, između ostalog, s ograničenjem kretanja i gubitkom investicija. Dodao je kako su Milorad Dodik i njegov SNSD ugrozili sve stanovnike RS i njihovu budućnost oslanjajući se na, kako je rekao, neodgovornu politiku usmjerenu na manipulisanje patriotizmom Srba u RS-u.
“U okolnostima svakodnevnih poskupljenja osnovnih životnih namirnica i sve težeg preživljavanja stanovništva, umjesto ozbiljnih mjera ekonomske politike kojima bi se ovo stanje koliko-toliko popravilo, dovedeni smo u opasnost opšte izolacije koja bi bila pogubna po realni sektor i sve zaposlene, a time i sve stanovnike Republike Srpske”, poručio je Šarović.
On kaže da su svi postali taoci pogubne politike SNSD-a i njihove grčevite borbe da po svaku cijenu zadrži vlast.
“Republika Srpska je bukvalno stavljena pod hipoteku politike Milorada Dodika. Ako zaista misli dobro svom narodu, ovo je trenutak da se on povuče iz politike, da preuzme ličnu odgovornost za nakaradne političke poteze koje je povlačio, i time pokuša da poštedi Srbe u Republici Srpskoj stigme koju nam je donijela njegova grčevita borba da zadrži vlast po svaku cijenu”, zaključio je Šarović.
Politička analitičarka Tanja Topić za BUKU kaže da se sa sigurnošću može reći, a i vidjeti da su neki mehanizmi, koji uključuju sankcije zvaničnicima Republike Srpske, pokrenuti.
“Mislim da je dobar dio ovdašnje javnosti mislio da je sankcije nemoguće uvesti bez jednoglasnosti unutar Evropske unije, dio političara se otuda oslanjao na ‘prijatelje’ smatrajući da bez njihovog glasa cijela priča o sankcijama pada u vodu. Teško je pretpostaviti šta će se dalje dešavati, ali mislim da je ovo jasan znak upozorenja pojedinim političarima da su dosegnuli crvenu liniju”, rekla je Topić.
Ona kaže da, nastave li se politički potezi koji u Evropskoj uniji budu shvaćeni kao dezintegrativni, vrlo je vjerovatno da će uslijediti sankcije.
“Najlošija opcija je da sankcijama odnosno uskraćivanjem podrške budu zahvaćeni građani, koji bi platili najveću cijenu, dok bi političari nastavili da ih ubjeđuju u ispravnost ciljeva i politika, i ionako već sad dovoljno bogati, ne bi pretjerano na sopstvenoj koži osjetili ove kazne. Istina, bio bi to snažan psihološki, a da se ne lažemo i moralni šamar ukoliko bi im rampa bila stavljena već u Gradišci”, rekla je Topić.
Bivši diplomata Igor Davidović za BUKU kaže da EU prije svega reaguje reaktivno na politiku koju Dodik sa njihove tačke gledišta vodi iritantno, provokativno i neprincipijelno.
“I zato sad svjedočimo namjeri za uvođenje sankcija, koja se našla konkretno u prijedlozima i zahtjevima i parlamentarnim odlukama. Pitanje koje se ponovo postavlja glasi da li će EU nakon što napusti politiku uslovljavanja da se prihvati politike sankcija da bi ostvarila neki interes koji evidento nije u velikoj mjeri sam i suštinski interes EU, već interes nekoga kod nas koga oni vide kao svog protežea u smislu približavanja EU”, kaže Davidović.
On navodi da će Dodik sigurno spremno dočekati eventualno uvođenje sankcija i da zna na koji način će odreagovati.
Ono što je pogrešno od strane EU, prema mišljenju našeg sagovornika, jeste to da će se "umjesto sankcija koje su uperene protiv jednog čovjeka, tabora oko njega i jedne politike preći i na emitovanje sankcija Republici Srpskoj i svakom od nas ko živi ovdje".
“Još jednom će se ponoviti greška, jer će se uvođenjem sankcija doći opet do nove radikalizacije, a koja će dovesti do kontraefekata. Stvoriće se nekakve impresije po kojima svi kolektivno treba da se odbranimo od sankcija EU, a ne da se pozabavimo odgovornostima politike gospodina Dodika kojima nas je do takvih sankcija i doveo”, rekao je Davidović.
Konačno, on smatra da Dodik neće previše emotivno dočekati te sankcije ili da će nakon toga doći do njegove griže savjesti pa da se očekuje da će da izmjeni politiku i da se prikloni nekim pozicijama koje su prihvatljivije za EU. Naprotiv.
“Mislim da će doći do još većeg zaoštravanja situacije. Kad se sve sabere, od toga neće mnogo dobiti ni EU, ni RS, a gospodin Dodik će dobiti još jedan motiv i razlog da svoju politiku zaoštri, bez posljedica po njega lično. Pored toga, doći će do velikih turbulencija na političkoj sceni RS pred opšte izbore i ovim sankcijama EU može samo da dovede i do vlastite erozije”, zaključuje Davidović.