Sagovornici Buke iz dvije zemlje regiona koje su najmlađe članice NATO-a, Sjeverne Makedonije i Crne Gore , smatraju da je potencijalno novo žarište Republika Srpska zbog otvorenih separitističkih tendencija banjalučkih vlasti ali da bi eskalaciju mogla spriječiti činjenica što su većina okolnih zemalja u Alijansi.
Agresija ruske vojske izazvala je veliku zabrinutost u makedonskoj javnosti jer je Ukrajina vazdušnom linijom od Skoplja daleka oko hiljadu kilometara. Zato su sjeverno-makedonski zvaničnici, kako za Buku kaže dugogodišnji urednik na tamošnjem Javnom servisu (MRT) Zoran Bogatinov odmah reagovali i osudili ruski napad.
“Vlada je održala i hitnu sjednicu na kojoj su izrazili podršku EU sankcijama Rusiji i podršku ograničavanju kretanja i biznisa pojedinih ruskih državljana u EU i u Sjevernoj Makedoniji i na Balkanu. Imamo oko 30 naših državljana u misiji OEBS-a u Ukrajini i za njihovu evakuaciju se brine Ministarstvo vanjskih poslova. Osim i njih samo dvije makedonske familije iz Ukrajine koje su zatražile evakuaciju i Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je brojeve telefona na kojima ih mogu pozvati ljudi koji žele da se vrate u Makedoniju”, kazao je Bogatinov.
Zoran Bogatinov
Za razliku od Sjeverne Makedonije, čiji su zvaničnici jasno osudili agresiju, u drugoj najmlađoj članici NATO-a Crnoj Gori to nije bio slučaj. Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera za Buku kaže da su jasnu osudu ruske agresije poslali predsjednik države Milo Đukanović i Ministarstvo vanjskih poslova, dok su reakcije odlazećeg premijera i Ministarstva odbrane bile blage.
“Kada je Ministarstvo odbrane u pitanju tu je ta reakcija morala da bude mnogo oštrija i jasnija u činu agresije Rusije nad Ukrajinom jer to je nešto što bi se normalno očekivalo od jedne zemlje koja je članica NATO-a a posebno u ovakvim momentima koji su ključni”, navodi Kentera.
Osim bezbjednosnih već sada je jasno da će rat u Ukrajini izazvati ozbiljne ekonomske posljedice. Tako se procjenjuje da bi Sjeverna Makedonija mogla da bude pod udarom energetske krize jer u velikoj mjeri zavisi od ruskog gasa.
“Juče je napravljen dobar korak od Vlade koja je zamrznula sve cijene važnih namirnica. Imamo već problema kada je riječ o energentima. Sada imamo neke rezerve, ali je problem sa naftom ali i gasom jer su još hladni dani a više naših toplana se grije na prirodan gasa. Sada može da se dogodi sve, pogotovo jer će kriza dovesti do rasta cijena na tržištu goriva i to će isto biti problem za nas”, navodi Bogatinov.
Govoreći o mogućim političkim i ekonomskim posljedicama koje sukob u Ukrajini može imati po naš region, Kentera kaže da vidi dva moguća scenarija. Prvi je, kako kaže, da Putin ode i dalje ako u „blickrigu“ osvoji Kijev i postavi marionetsku vlast .
“Kad kažem dalje mislim na Baltik ali i na Balkan gdje ima vrlo plodno tlo za razvoj operacija i eskalaciju nekih stvari. Tu posebno govorim o Bosni i Hercegovini jer Putin u Republici Srpskoj ima svog čovjeka – Dodika, koji je spreman zajedno sa njim da uradi sve da bi se izazvao haos i pokazala nestabilnost. Nažalost BiH nije članica NATO-a i tu moramo biti vrlo oprezni”, kaže Kentera.
Dodaje da bi drugi mogući scenario bio još gori, jer ako Putin ne uspije u brzom osvajanju Ukrajine onda se može ponašati kao „ranjena zvijer“ kojoj se ne može predvidjeti sljedeći potez.
Savo Kentera
“Kada imate protivnika koji je nepredvidljiv i koji je pokazao da je spreman na sve onda mislim da je to nešto oko čega moramo svi da se zabrinemo i da dobro povedemo računa da se najgore stvari ne dese na prostoru BiH i Balkana, jer ako se bilo šta desi u BiH to sjutra lako može da se prelije i na druge zemlje. To nije u ničijem interesu, osim možda Putinu i nekim pojedncima oko njega na ovim prostorima”, poručuje Kentera.
S druge strane, Bogatinov smatra da bi nove sukobe na Balkanu mogla spriječiti činjenica što je većina zemalja u NATO-u kao i to što u ovom trenutku nikome ne odgovara otvaranje novog fronta u Evropi.
Ipak Balkan je nažalost još uvijek „bure baruta“.
“Znamo da je situacija još fragilna od raspada bivše države. Još je fragilno na Kosovu u Bosni i Hercegovini i možda u južnoj Srbiji. Postoje sada svakako mogućnosti pogotovo sa intervencijama koje su sprovedene u nekim zakonima u Republici Srpskoj.
Moguće je da se jave opet separitistički motivi u Republici Srpskoj i da se kaže dosta je –idemo na referendum a onda bi to moglo da izazove domino efekat o kojem smo pričali još devedesetih godina”, navodi Bogatinov.
Sukob u Ukrajini može imati ozbiljne posljedice i za budućnost Evropske unije. Bogatinovu je posebno indikativan Bregzit što mu, kako kaže, govori da su Britanci vjerovatno na vrijeme vidjeli sve opasnosti za budućnost Unije.
“Sa ovom da kažem „kosovizacijom“ Ukrajine mislim da će i sama Evropa imati problema. Javiće se unutrašnje turbulencije. Možda će imati konsenzus za sva pitanja ali su problemi mogući u baltičkim zemljama gdje postoji ruska manjina ili Slovačkoj i Češkoj, kao i Poljska posebno sa izbjegličkim udarom. Možda će i sama Evropa biti cilj jedne destrukcije i da propadne evropski projekat zbog ruske agresije na Ukrajinu”, kaže Bogatinov.
Rata u Ukrajini prema ocjenama i svjetskih stručnjaka ne bi bilo da je Ukrajina članica NATO-a. Sa tim je saglasan i Kentera koji kaže da se Putin u tom slučaju nikada ne bi usudio na invaziju.
“Ovako je Ukrajina od samog početka bila prepuštena sebi i to je nažalost realnost. NATO u ovom momentu može pomagati jedino dostavom oružja, ali direktni ulazak na teritoriju Ukrajine prosto nije moguć”, navodi Kentera.
Prema njegovim riječima, sankcije koje su uvedene Rusiji dobar potez ali da mogu dati rezultate samo na duži period. Zato je, zaključuje, odlučna reakcija bila potrebna nakon što je Rusija sprovela akcije trovanja njenih disidenata u zemljama koje su članice NATO-a.