Glasanje je izazvalo najveće proteste u posljednjih nekoliko mjeseci, jer su hiljade izašle na ulice u Bjelorusiji, gdje je predsjednik Aleksandar Lukašenko nametnuo sveobuhvatan obračun protiv neslaganja nakon što su sporni izbori osporili njegovu vlast 2020. godine.
Glasanje za promjenu ustava, usvojeno sa 65 posto prema zvaničnim podacima, moglo bi vidjeti nuklearno oružje na bjeloruskom tlu po prvi put otkako ga se ta zemlja odrekla nakon pada Sovjetskog Saveza, prenio je Reuters.
To dolazi u trenutku kada je Lukašenko stao u red iza vojnog napada ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu nakon što je ranije igrao posredničku ulogu između dva susjeda.
“Uprkos brojnim pozivima destruktivnih Telegram kanala na destabilizaciju situacije, koje su širili građani van zemlje, do masovnih protesta nije došlo. Policijski službenici su bili fokusirani na brzo reagovanje i suzbijanje provokacija”, saopšteno je iz MUP-a.
Novi ustav također daje ovlaštenja skupštini koju je stvorio Lukašenko i koju čine partijski lojalisti, zvaničnici i provladini aktivisti, a predsjedniku daje doživotni imunitet od krivičnog gonjenja ako napusti funkciju.
U nedjelju, govoreći na biračkom mjestu, Lukašenko je rekao da bi mogao tražiti od Rusije da vrati nuklearno oružje Bjelorusiji.
"Ako (zapad) prebacite nuklearno oružje u Poljsku ili Litvaniju, na naše granice, onda ću se obratiti Putinu da vrati nuklearno oružje koje sam dao bez ikakvih uslova", rekao je Lukašenko.