Proljećna razmjena ili Bazar biće organizovana sutra u kafiću Yoko u Banjaluci od 11 do 14 časova u organizaciji Centra za životnu sredinu. Događaj je osmišljen tako da može da dođe ko god želi u da donese svoje stvari za razmjenu (odjeću, obuću, nakit, igre, ploče, knjige i sl.) koje su funkcionalne i upotrebljive. Dozvoljeno je donijeti do 10 stvari i sve stvari koje niko ne uzme potrebno je vratiti sa sobom. Princip je razmjena stvari, novac se ne koristi.
Milica Končar iz Centra za životnu sredinu kaže da aktuelna modna industrija koja se zasniva na masovnoj proizvodnji nekvalitetnih predmeta troši ogromne količine resursa. Zagađuje se životna sredina, a oko 60% odjeće koja se trenutno proizvodi je od plastike, iskorištava se radna snaga nerazvijenih zemalja i onda se roba transportuje do naših trgovina.
“Procjena je da se 150 miliona stabala godišnje posječe za proizvodnju celuloznih tekstilnih vlakana, a 93 milijarde kubnih metara vode se potroši za proizvodnju tekstila. Ogroman je otisak modne industrije koja doprinosu klimatskih promjena više nego avio i brodski transport zajedno. Podaci su katastofalni, ali upravo ta odjeća ne utiče loše samo na životnu sredinu i strandard u zemljama u kojima se prozvode, već i na sve korisnike. Preko 800 hemikalija se koristi u proizvodnji odjeće, a potvrđeno je da preko 70% hemikalije štetno za ljudsko zdravlje”, rekla je Milica za BUKU.
Na pitanje kako smanjiti ove negativne aspekte modne industrije Milica kaže da je, prije svega, potrebno, ne podržavati ogromne multinacionalne modne kompanije koje se najviše reklamiraju.
“Moja prva promjena bila je da pogledam koje kompanije iskorištavaju dječju radnu snagu, a to je najčešće odjeća iz Bangladeša, Tajlanda, Indije, Pakistana, Kambodže… i da prestanem da kupujem u tim kompanijama. Zatim prije kupovine razmisliti da li nam je nešto stvarno potrebno ili će samo da stoji u ormaru. Istovremeno da odjeću koju imamo čuvamo, popravljamo i iskorištavamo do kraja. Na kraju ko je u mogućnosti može da podrži domaće i lokalne brendove, a ko nije uvijek su tu prodavnice polovne robe koje veoma često prodaju odličnu, kvalitetnu odjeći i obuću po veoma niskim cijenama”, ističe Milica.
Kao alternativa masovnom trošenju, sve češće se spominje pojam “cirkularne ekonomije”. Naime, cirkularna ekonomija je sistem izgrađen na smanjenju, ponovnoj upotrebi i recikliranju jer se otpad smatra vrijednim resursom.
Milica pojašnjava da je cirkularna ekonomija alternativa na trenutni sistem koji imamo, a to je linearna ekonomija.
“Grafički su nazivi pa tako se i mogu objasniti: linearna ekonomija je kao strelica od jednog kraja prema drugom. Na početku se nalazi ekstrakcija prirodnih resursa, pa prerade, proizvodnja, pakovanje, transport, prodaja, potrošnja i na kraju nastaje otpad. Problem je očigledan, sve je manje resursa koji se mogu koristiti, a sve je više otpada koji nas zatrpava. Sa druge strane cirkularna ekonomija je zatvoreni krug. Čitava poenta jeste imati zatvoren ciklus u kojem nije potrebno puno unosa svježih resursa, a nema puno ni gubljenja materije, pogotovo u vidu otpada. To je ustvari optimizacija upotrebe materijala koja mijenja svaki aspekt od proizvodnje pa sve do potrošnje nakon čega ne ide deponija već vraćanje tih materija u upotrebu. Nama najpoznatiji primjer toga jeste reciklaža”, ističe Milica.
Cirkularna ekonomija možda zvuči kao nešto što države treba da pokrenu, ali pošto ne pokreću onda to rade pojedinci, organizacije, firme i slično.
“Glavna poenta cirkularne ekonomije je da nam se promjeni odnos prema stvarima oko nas. Taj odnos trenutno je veoma bahat jer živimo u vremenu konzumerizma gdje marketingom se forsira konstanta kupovina i veoma često ne cijenimo predmet već vrednujemo samo čin kupovine. Možemo vidjeti primjer u našem društvu gdje kupoholičari su sasvim prihvaćen i u jednu ruku pozitivan primjer, dok kupovina u prodavnicama polovne robe se često osuđuje i gleda na nešto rezervisano samo za socijalno ugrožene. Svako od nas može da se informiše o stvarima koje kupuje, a za to je nekada dovoljno samo da malo bolje pogleda etiketa. Zatim da nabavlja domaće i lokalno, da popravlja stvari, da se uči kako da popravlja stvari, da razmjenjuje stvari i sl. Cirkularna ekonomija je krovna ideja pod kojom se nalaze i metode za prevenciju nastajanja otpadom, pa tako i savjeti za život sa manje otpada”, kaže Milica.
U svijetu danas postoji mnogo primjera cirkularne ekonomije.
“Jedan veoma jednostavan primjer i široko primjenjen sistem je kompostiranje- nakon što iskoristimo hranu, ostatke kompostiramo tako da od njih dobijemo đubrivo koje onda koristimo za uzgoj hrane. Veoma jednostavno i logično. Lično meni je bilo veoma zanimljivo vidjeti farmu za uzgoj gljiva na otpadu od kafe i piljevini. Otpad od kafe koji se inače baca iskorišten je kao podloga za uzgoj gljiva koje se zatim prodaju istim restoranima iz kojih je došao otpad od kafe. Zatim dosta je primjera gdje nije čitav krug zatvoren već se unaprijeđuje sam proizvod: dizajn bilo kojeg predmeta je unaprijeđen tako da je lakše popravljiv, uz proizvod dobija se i uputstvo za popravku, nema specifičnih dijelova koje je teško pronaći, sve više proizvoda ima garanciju, lako se rastvalja, ako jedan dio se pokvari ostali se mogu iskoristiti i slično”, pojašnjava naša sagovornica.
ŽIVOT SA MANJE OTPADA
Našu sagovornicu pitali smo kako da živimo stvarajući manje otpada?
“Prvo pogledati šta najviše bacamo i vidjeti da li postoji višekratna alternativa. Osnovne preporuke su izbjegavatje jednokratne predmete kao što su kese, flaše, slamke, razna ambalaža. Obezbjedite se sa višekratnim zamjenama kao što su cekeri, višekratne boce, pakovanje za hranu i sl. Kupovati u rinfuzi da se izbjegne ambalaža. To je jedna sitna navika, a dosta znači. Zatim imamo voštane krpice koje zamjenjuju alu foliju, zatim higijena za tijelo u obliku sapuna (šamponi, gelovi, regeneratori, kupke), višekratni tuferi. Sredstva za čišćenje koja se lako mogu napraviti od tri sastojka iz kuhinje, a mnogo su zdravija i sigurnija. Zatim iskorištavanje biološkog otpada, na bilo koji način da se ne baca u komunalni otpad. Na kraju veoma bitna je informisanje i edukacija, jer svako ima drugačiji način života i navike”, zaključuje Milica.
Za sve one koji žele da učestvuju na Bazaru potrebno je da svoje mjesto rezervišete na e mail: [email protected].