Mi danas živimo u epilogu teksta koji ste napisali, a riječ je o tekstu Dodikovo kurčenje. Političari ove zemlje određuju kakvo će biti njeno pravosuđe, potpuno su ovladali njim. Ovakvo ponašanje ne donosi nikakvu korist narodu kojeg predstavlja Milorad Dodik, nego će snositi posljedice zbog takvog ponašanja.
Perić: Političiki teren je za mene prilično klizav teren, ja se bavim pravosuđem i ljudi očekuju da govorim na tu temu. Osim toga, sudije bi trebalo da budu neutralni kada je u pitanju politička priča, ali postoji negdje ta granica između te profesionalne sfere i politike. Ja sam i građanin, osim toga što sam i sudija, i imam pravo da iznosim svoje mišljenje o politici koja se nužno reflektuje na pravosudni sitem. Dodik je posegnuo za pravosuđem, u najavama o povlačanju nadležnosti. Ispostavilo se da je pravosuđe jedan od osnovnih njegovih ciljeva koji su maksimalistički postavljeni, kao što smo vidjeli. Oružane snage, Uprava za indirektno oporezivanje i pravosuđe. Dalje, to postavlja pitanje sistema u kojem ja moram da radim i iznosim svoje mišljenje, čak i o političkim odlukama koje se tiču pravosudnog sistema. Niko nije relevantniji sagovornik od ljudi koji su u tom sistemu. Ispostavilo se da je za političare pravosuđe najvažnija stvar. Pravosuđe nije trebalo stavljati na listu vraćanja nadležnosti, kao ni oružane snage. Ne zbog toga što su oni temelji neke državnosti, nego zbog toga što se tiču pravne sigurnosti i prava svih građana Bosne i Hercegovine. Postavlja se pitanje zašto je pravosuđe prioritet kada je u pitanju vraćanje nadležnosti. Zašto se ruši sistem koji mi gradimo dvadeset godina? Mi smo 2004. godine ušli u reformu pravosuđa, prenijeli smo nadležnosti na Bosnu i Hercegovinu i sada se pojavio jedan političar koji kaže da mi te nadležnosti vraćamo, a ne objašnjava zbog čega vraćamo. Njegov argument je da ih vraćamo zato što su otete. Kakav je to argument za politiku. Ni danas mi nije jasno zašto je Dodik krenuo da se obračunava sa pravosuđem, sa obrazloženjem oteto nam je. Postojalo je nekoliko ozbiljnijih načina da se pristupi pravosuđu.
Svjedoci smo da isključivosti u BiH mogu biti pogubne. Osim što blokiraju i ovako mali dijalog, one mogu da nametnu jednu histeriju političku koja je dovela do jedne sveopšte radikalizacije u kojoj najviše ispaštaju obični ljudi. Oni ne shvataju da pravo jedne zemlje služi da zaštiti najslabije pojedince jednog društva.
Perić: Ne samo da zaštiti pojedince, nego i da zaštiti poredak. Nezavisno, efikasno i dobro pravosuđe je u interesu politika. Nerazumna je politika koja misli da treba da upravlja pravosuđem. Ovo što se događa pokazuje da mi ovdje nemamo politike, ovo nisu politike, ovo je antipolitika što se događa. Osnovna funkcija politike u društvu je da rješava probleme. Ljudi se biraju i dolaze na vlast da bi rješavali probleme koji su od interesa za građane i državne institucije. Mi vidimo da nemamo takvu politiku. Niko nije rekao da trebamo da razgovaramo o pravosuđu, a pravosuđe je prvi prioritet za pristup Evropskoj zajednici. Prva poglavlja su o pravosuđu i sigurnosti, a mi sad to rušimo. Vraćamo se 20 godina unazad.
Da li mi kao društvo možemo preživjeti to vraćanje unazad? I kao poredak i kao pojedinci.
Perić: Možda bismo mi i preživjeli poredak, ali nećemo preživjeti ovu krizu. Vidimo da nema ko da rješava krizu. Politike su potpuno nesposobne i ne žele ništa da rješavaju. Problem je sistem koji sve ovo omogućava.
Cijeli intervju pogledajte u videu: