Grad Banjaluka predstavio je izgled objekta koji se gradi u “rupi” u centru Banjaluke. Na ovom mjestu sada više nije rupa, već si dignuta dva objekta sa više spratova.
Iz Grada je najavljeno da će budući prostor u centru Banjaluke, smješten u bloku između Ulice bana dr Todora Lazarevića, Srpske ulice i Ulice Vase Pelagića našem gradu dati potpuno novi izgled.
O projektu, koji bi trebalo da oplemeni i upotpuni izgled gradskog jezgra, govorio je i Bojan Šipka, arhitekta koji je zajedno sa svojim timom izradio projektno rješenje.
“Stambeno-poslovni kompleks ‘Palata’ obuhvata međusobno povezane lamele, čijom formom se omogućuje veza sa okruženjem, odnosno veza okruženja i glavne pješačke staze unutar bloka. Osnovne funkcije objekata su stanovanje i poslovanje koje je dominantno u prizemlju i na prvom spratu, dok stanovanje čini ostali dio objekta”.
Prema njegovim riječima, ovo projektno rješenje ponuđeno je kao odgovor na prethodno definisane uslove i smjernice za izgradnju i sadržaje ovog kompleksa, a tokom izrade bilo je potrebno savladati sve izazove lokacije koji proističu iz započete realizacije prvobitnog projekta i istovremeno unaprijediti postojeće potencijale koji će stanovnicima ponuditi oplemenjen, kako javni, tako i životni prostor.
Foto: Izgled objekta koji je predstavljen javosti
Iako se na konačnom izgledu projekta dugo radilo, ne slažu se svi da je ovo najbolje rješenje za ovaj dio Banjaluke.
Dr Ognjen Šukalo, docent na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, smatra da je ovaj projekat arhitektonsko uljepšavanje vrlo problematičnih urbanističkih namjera.
“Takođe mislim da je cijeli spektakl sa dugotrajnim usaglašavanjem finalnog rješenja sračunat na to da se pronađe opravdanje za izmjenu dijela regulacionog plana i povećanje izgrađenosti na toj lokaciji. Ukupni gabariti su neodgovarajući – sve je preveliko. Namjena je, takođe, problem. Stanovanje ne bi trebalo da se u toj mjeri potencira na ovoj lokaciji. Ulazak stanovanja u ovaj prostor ne samo da donosi probleme ovoj lokaciji u vidu problema sa površinskim parkiranjem i banalizovanjem karaktera centra grada, nego i proizvodi loše prostore stanovanja, koji, izvan svojih ’luksuznih’ kvadrata, neće imati normalne funkcije stanovanja u gradskom prostoru, poput igrališta, odgovarajuće intime zajedničkih i polu-javnih prostora i slično”, pojašnjava Šukalo.
Naš sagovornik kaže da je o estetici nezahvalno govoriti.
“Vidno je da su arhitekti nastojali, kroz više faza, da koncipiraju omotač koji je relativno savremen i kojeg krasi određena lakoća, međutim, nemoguće je, za projektanta, da se uspješno izbori sa ovako zadanim masama jedne klasične investitorske arhitekture. Moje kolege su ovdje imale vrlo nezahvalan zadatak”, ističe Šukalo i dodaje da je sada kasno za razgovor o suštinskim alternativama.
“O tome smo pisali još u ljeto 2018. godine. Važeći regulacioni plan, iz te godine, pogrešno je i pojednostavljeno koncipirao prostornu kompoziciju. ‘Osa’ na koju smo osuđeni, nije uradila ništa drugo osim obezbijedila brzu špekulantsku izgradnju, bez komplikacija za investitore. Konkurs iz 2019. je raspisan post festum, na već definisane primarne oblike. Pri tome, na taj konkurs je, nažalost, pristigao mali broj radova, relativno niskog kvaliteta, a bio sam član konkursne komisije”, kaže Šukalo.
Dodaje da, sa trenutnim stanjem stvari, imamo dvije iole realistične alternative – bez raspisivanja novih konkursa.
“Prva i osnovna je da poštujemo važeći regulacioni plan. Tačnije, to i nije alternativa, nego polazno stanje, koje gradska uprava, u dogovoru sa investitorom, pokušava da izmijeni. Druga alternativa jeste da se na datoj lokaciji razvije slična kompozicija visokih i niskih dijelova, ali uz poštovanje trenutno važećih parametara, koeficijenata izgrađenosti. Time bismo dobili visoke, ali vitke objekte, možda nešto više prostora u parteru itd. Međutim, to bi zahtijevalo izmjenu dijela regulacionog plana, a to, ovdje, znači otvaranje pandorine kutije, jer podrazumijeva situaciju u kojoj se može ciljati na maksimalne zakonom, i drugim dokumentima, dopuštene koeficijente izgrađenosti – zbog čega i svjedočimo cijeloj igranci sa ‘novim izgledom grada’”, ističe Šukalo.
Milica Malešević, viša asistenktinja na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci, kaže da nije iznenađena ovim ponovnim pokušajem manipulacije građanima, kojima se prezentuju zavodljivi 3D prikazi fasada okupanih zelenilom i „savremenijim“ arhitektonskim izrazom, dok im je u stvarnosti njihov realni gradski javni prostor sve skučeniji.
“Slažem se apsolutno da je ovaj prostor već i predugo zapušten i do sada nikako i nije ustupljen na korištenje građanima, ali isto tako čvrsto vjerujem da je to samo iz razloga što se nisu mogli zadovoljiti megalomanski interesi investitora, koji su došli u posjed ovih vrlo atraktivnih gradskih lokacija. Pa, evo, i u samom video prikazu, ako pažljivo pogledate, imate vizuelizaciju rješenja iz decembra 2021. godine, za koju bi se, u određenom smislu reklo i da teži nekom poštovanju sadašnjeg Regulacionog plana za ovo područje, koji u toj zoni trenutno propisuje spratnost od P+5+Pe”, rekla je za BUKU Milica.
Milica kaže da mnogi građani to i ne znaju, ali u tekstualnom dijelu Regulacionog plana stoji da vertikalni gabariti planiranih objekata, izraženi brojem nadzemnih etaža su u pravilu maksimalni, ali se na obrazložen zahtjev investitora može omogućiti izgradnja jedne pune, potkrovne ili povučene etaže pod uslovom da su zadovoljeni svi uslovi: broj parking mjesta, količina zelenih površina, spratnost i udaljenost susjednih objekata, usaglašenost ukupne visine objekta sa visinama objekata u okruženju i slično.
“To nam govori da je trenutno propisanih 6 nadzemnih etaža već dobilo svoju vertikalnu maksimalnu ekstenziju, ali kako da se onda ne zapitamo, gledajući ovaj novi video, šta se dodatno promijenilo u promišljanju ovog veoma važnog gradskog prostora, da su objekti na rubovima ovog lokaliteta dostigli i višestruko brojniju spratnost”, ističe MIlica.
“Takođe, zanimljivo je čitati danas obrazloženja pojedinih ljudi iz struke, koji uporište za ovo novo rješenje vide u ‘naslijeđenom Programu’ koji je bio definisan za potrebe arhitektonsko – urbanističkog konkursa realizovanog 2019. godine. S obzirom na važnost ove lokacije u urbanoj matrici, i činjenice da je regulacionim planom propisana obaveza izrade arhitektonsko-urbanističkog rješenja, savim logično bi bilo da se isti realizovao ponovo ukoliko su gradske vlasti procijenile da su se prostorno – programske potrebe za ovaj dio grada značajno promijenile. A prekoračenje spratnosti od 5-6 etaža, koje možemo izbrojati na novim 3D prikazima, u odnosu na važeći Regulacioni plan, vjerujem, da nikome nisu zanemarive u budućoj silueti gradskog centra”, rekla je Milica.
Dalje, naša sagovornica kaže:
“Nama koji o prostoru ne razmišljamo samo kroz broj kvadrata, ne preostaje ništa drugo nego da mislimo da gradske vlasti na ovaj način vrlo vješto manipulišu građanima, kako bi opravdali interese investitora. Građani će svakako imati priliku da vrlo brzo iskažu svoj stav po ovom pitanju, jer bi nakon svega ovoga trebao tek uslijediti proces izmjena važećeg Regulacionog plana, a sigurna sam da svi akteri u ovom procesu računaju na dosadašnju letargiju javnosti. Uvijek je do nas”, rekla je Milica.
Dragan Kabić, koordinator programa Transport Centara za životnu, sredinu rekao je da je “projekat rupa” pokazao ono o čemu se šaputalo po kuloarima Gradske uprave mjesecima unazad – desetak i više etaža na mjestu na kojem je važećim regulacionim planom predviđeno P+5+Pe.
“Iz pomenute epizode možemo zaključiti i to da, ili je gradnja od samog početka apsolutno planirana mimo važeće prostorno-planske dokumentacije, ili da će izgradnja takve spratnosti narušiti statiku samih objekata ako su od početka građeni po trenutno važećem regulacionom planu. Ovaj objekat se ne uklapa u ovu konkretnu lokaciju, prije svega kao objekat. A tek onda gabaritima i estetikom. Pogotovo ako uzmemo u obzir broj objekata od kulturno-istorijske važnosti u neposrednoj blizini”, rekao je za BUKU Kabić.
Dodaje da će prvenstveno narušavanje biti ono vizualno – ogroman objekat koji će ‘progutati’ prostor i zakloniti objekte od kulturno-istorijskog značaja – kao što su Banski dvor koji je nacionalni spoemnik U BiH, Samostan sestara milosrdnica sa školom, koji se nalazi na privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH, Palatu Republike Srspke koja se takođe nalazi na privremenoj listi nacionalnih spomenika, kao i samu Gradsku upravu, takođe koja je na privremenoj listi nacionalnih spomenika BiH. Tu je, dodaje Kabić, i mnogo drugih značajnih objekata koji su u blizini.
“Ono drugostepeno narušavanje jeste saobraćajno. Povećanje stepena izgrađenosti, odnosno povećanje spratnosti za posljedicu ima i povećanje frekvencije saobraćaja u samom centru grada, što je u apsolutnoj suprotnosti sa, makar nominalnim, stavom Grada da favorizuje zelene površine umjesto zgrada, vidove nemotorizovanog saobraćaja naspram motornih vozila i polagano zatvaranje centra grada za privatne putničke automobile. Tri podzemne etaže predviđene postojećim RP, ne mogu, a i ne treba da podržavaju povećan koeficijent stacioniranog saobraćaja u slučaju povećanja spratnosti/stepena izgrađenosti. Dalje, pored fizičke nemogućnosti za stacioniranje putničkih automobila koji bi bili ‘pozvani’ povećanjem spratnosti/stepenom izgrađenosti, ovakvo povećanje frekvencije putničkih automobila u samom centru grada bi doprinijelo i smanjenoj bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju, povećanju zagađenja vazduha, te povećanju zagađenja bukom”, pojašnjava Kabić.
Prema njegovom mišljenju, postojeći regulacuioni plan je u najmanju ruku kritičan, te je trebalo u planiranim izmjenama ovog dijela obuhvata ići sa rješenjem koje smanjuje stepen izgrađenosti, a ne povećava ga.
Na kraju, Kabić kaže da razumije da je ovaj slučaj kompleksan, ali ovakva ,,rješenja'' samo pokazuju da Grad nije spreman da brani svoje i interese građana neselektivno.
“Ovaj slučaj pokazuje da su pojedini investitori iznad pozicije i opozicije, da kroje građevinske politike i bacaju sjene na Gotam”, rekao je Kabić.