Javna uprava guta milijarde maraka, a osim PDV-a taj se budžet puni i porezima na platu. Najnoviji prijedlog izmjena zakona koji se odnose na oporezivanje plata i prihoda najviše će ugroziti freelancere.
Danas i sutra će federalni parlamentarci raspravljati o zakonu prema kojem se samozaposlenim osobama se po tom zakonu:
* Diže porez sa 10% na 13%
* Dižu doprinosi sa 4% na 32,5% (bez prava na pristup zdravstvenom osiguranju i penzionom osiguranju)
Dakle umjesto dosadašnjih 14% porezi na primanja freelancera iznosiće 35, 5%. Na bruto zaradu od 1000KM, freelanceri su plaćali 140KM poreza, a sada će ti porezi na bruto zaradu od 1000KM, iznositi 355KM.
Dino Dževlan dizajner svjetla iz Jablanice, godinama radi kao freelancer. Tržišta u BiH ima vrlo malo, a najčešće radi za Las Vegas. Novac uvozi iz SAD-a, a uglavnom ga troši u BiH. Vjeruje da je to dovoljno te da su dodatni nameti nepravedni jer radi sam sa svojom opremom, sam sebi pronalazi poslove, a poreze koje bi sebi uzimao entitet njemu ne bi donosile nikakve benefite. I dalje ne bi imao ni zdravstveno ni penziono osiguranje iako bi ga morao plaćati.
On u razgovoru za BUKU kaže da se porezi državi se moraju plaćati i da on nema problem, ali pitanje koje postavlja je šta on dobija od toga.
“U ovom slučaju ako ostane sve isto kao prije praktično znači ne dobijam ništa, umjesto da kao društvo vidimo u ovome priliku i da napravimo jednu freelancing oazu za sve nas i strance, da prilagođavamo zakone njima da pojednostavimo proces samozapošljavanja, mi radimo nešto sasvim suprotno”, kaže Dževlan.
Zakon kojima se povećavaju nameti, odnosno rastu obaveza a prava ostaju istina tjera freelancere iz BiH.
“Freelacneri su jako poželjna stvar svugdje u svijetu i poprilično su oni jedan sposoban sloj osoba. Njima je jako jednostavno spakovati stvari i otići dalje, možda i lakše nego ostalima”, dodaje Dževlan.
Ukoliko se ne usvoje adekvatni amandmani to bi moglo, samtra naš sagovornik, dovesti do dadatnog odliva mozgova.
“To ne ide u prilog nikome, a ja mislim da smo mi jedni od zadnjih u Evropi koji imaju pravo da gube ljude”, smatra ovaj freelancer.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, još u novembru prošle godine rekao je kako prijedlog Vlade nije dobro rješenje. On je skupa sa Dinom Hadžialićem predložio da ukupna stopa doprinosa iznosi 25% bruto plate, gdje se porez na dohodak od 10% ne bi plaćao na plate do 1.000 KM.
“Apelujem na zastupnike u Parlamentu FBiH da maksimalno djeluju amandmanski na ove zakone i to na način da ostane zbirna stopa od 10% na porez na dohodak, da se uvede zbirna stopa doprinosa u maksimalnom iznosu od 25% (umjesto 32,5%), da neoporezivi dio dohotka bude 1.000 KM mjesečno, da se na ugovore o djelu, autorske ugovore i uplate iz inostranstva plaća samo porez na dohodak od 10%, a ukine naplata bilo kakvih doprinosa (sve dok se ne urede oblasti korištenja prava i usluga), te da se obrtnicima osnovica za obračun doprinosa računa na osnovu minimalne, a ne prosječne bruto plate”, pojasnio je Hadžić.
Klub Naše stranke pripremio je niz amandmana, a jedan od njih jeste da se poreskim obveznicima ne smatraju fitička lica koja ostvaruju prihode po osnovu privremenih i povremenih slobodnih aktivnosti, kao i po osnovu uplata iz inostranstva – freelanceri.
„Osobe koje obavljaju privremene i poslovne aktivnosti i dobivaju uplate iz inostranstva kroz svoj rad, nemaju regulisana prava, drugim zakonima, a imaju obaveze za doprinose. Zbog neregulisanja drugim zakonskim rješenjima ove oblasti, prijedlog je da ove osobe ne plaćaju doprinose na uplate ostvarene da domaćem i inostranom tržištu sve dok se ne regulišu prava prema drugim zakonima“, stoji u obrazloženju Naše stranke.
Zastupnica Naše stranke Nasiha Pozder za BUKU kaže kako već sedam godina javnost čeka da Vlada kreira zakonski okvir kojim će se smanjiti fiskalno opterećenje radničkih plata i napokon ispuniti obećanje iz Reformske agende o prebacivanju poreznog tereta sa rada na potrošnju.
Dodaje da je vladajuća koalicija na državnom nivou u dva mandata povećavala oporezivanje potrošnje putem akciza, ali da to ne prate povećanja miniminalnih primanja.
„U toku prošlog mandata je opterećenje radničkih plata u FBiH povećano, kroz smanjivanje neoporezivog iznosa toplog obroka“, dodaje Pozder.
Ona smatra da Vlada nije smjela bez šire rasprave upiti ovakva rješenja u parlamentarnu proceduru.
Manji porezi bi smanjili sivu ekonomiju
Iz Naše stranke poručuju da je neophodno uraditi procjenu uticaja poreza na zaposlenost i rast plata, jer bi stvarnim smanjenjem opterećenja plata došlo do smanjenja sive ekonomije, odnosno povećanja broja prijavljenih radnika i prijavljenih plata.
„Naime, značajan dio radnika trenutno radi „na crno“, a najveći dio sive ekonomije na tržištu rada BiH čini praksa da se radnike prijavljuje na iznos niži od njihovih stvarnih primanja, dok se dio isplaćuje „u koverti“, kaže Pozder u razgovoru za BUKU.
Projenjuju da bi stvarno rasterećenje kompanijama oslobodilo dio ušteda za novo zapošljavanje, nove investicije u opremu, mehanizaciju i digitalizaciju, čime bi se produktivnost kompanija i njihovih radnika mogla značajno povećati, a što bi rezultiralo novom osnovom za rast radničkih plata i dobiti kompanija. Dodatni strah je kako bi usvajanje ovakvih zakona najviše pogodilo domaćinstva sa jednim prihodom.
Godinama svjedočimo da apetiti vlasti rastu i da im sve više treba novca od građana koji skaupljaju porezima, akcizama, a koji od toga ne dobijaju ništa. Vlast bi građanima da oporezuje i vazduh, a kad dođe vrijeme da građani naplate uloženo onda ih vlast nazove razmaženima. Ne treba zaboraviti kako nijedan nivo vlasti u BiH nije bio sposoban na vrijeme nabaviti vakcine protiv COVID-19 pa su građani bilo primorani ići u susjedne zemlje. One koje im ne naplaćuju ništa i one čiji poreski obveznici nismo mi.