Foto: Vladimir Tadić
Čak i oni Banjalučani koji svakodnevno praktikuju rekreaciju u prirodi uglavnom se drže popularne staze prema Šehitlucima, iako se nadomak grada nalazi mnoštvo pješačkih i planinarskih staza koje odlikuje raznolikost terena, biodiverziteta i prirodnih ljepota i koje čekaju da budu otkrivene i istražene.
Upravo to je bio glavni motiv za izradu Planinarsko-šetačkog vodiča oko Banjaluke, koji je predstavljen juče u Domu omladine, pred punom salom zaljubljenika u prirodu.
Autori ovog korisnog i praktičnog vodiča, Aleksandar Balaban i Srđan Blagojević, željeli su ukazati na veliko bogatstvo koje se nalazi u neposrednoj okolini Banjaluke, a kojeg mnogi stanovnici ovog grada nisu ni svjesni. Njihov vodič će omogućiti građanima Banjaluke, ali i turistima koji posjete ovaj grad, da se upuste u istraživanje prirodnih ljepota koje ih okružuju.
Oni se nadaju da će njihov vodič podstaći ljude da otkriju prekrasne staze koje se nalaze nadomak urbanog gradskog jezgra, ali i da će podići svjest kod ljudi o potrebi očuvanja prirode koja nas okružuje. Dugoročno, cilj ove inicijative je da doprinese razvoju outdoor turizma u Bosni i Hercegovini i jačanju ekonomske aktivnosti u ruralnim područjima.
Vodič je namijenjen svima, početnicima koji tek polako ulaze u svijet planinarstva, osobama koje žele da provedu dan sa porodicom u zelenim oazama mira nadomak grada, iskusnim i onim malo manje iskusnim planinarima koji žele da testiraju svoje psihofizičke granice spajajući možda više staza u jednu ili osobama koje nakon napornog radnog dana požele da se relaksiraju hodajući stazama za koje nisu znali ni da postoje.
Vodič je izdat kao dio edicije OutdoorBH, a u njemu su opisane 33 rute, što je samo jedan dio staza koje se nalaze u bližoj okolini Banjaluke. Opisane staze su lako dostupne, prohodne su i čekaju da izađete iz zone komfora i krenete da ih otkrivate uživajući u svakoj od njih na način koji vama najviše odgovara, planinareći, trčeći, vozeći bicikl, pozivaju autori.
Branko Kecman, ispred kompanije Advantis Konsalting, koja je izdavač edicije Outdoor BiH, kaže da je ovo prvi vodič ove vrste i da su staze koje opisuje pravi dragulj u turističkoj ponudi grada.
“Ovo je prvi put da je ovakav vodič objavljen, da su opisane 33 staze, mislim da je to velika stvar za građane Banjaluke, da mogu ići i na neka druga mjesta sem Banj brda i Parka Mladen Stojanović. S druge strane, nadam se da će ljudi koji budu dolazili u Banjaluku i ostajali 2-3 dana takođe odlaziti na ove staze. Ovo je tek početak razvoja ovakve vrste turizma u Banjaluci”, kazao je Kecman, navodeći kao primjer planinu Ponir iznad Banjaluke, koja je, kako kaže, još uvijek neistražena i na kojoj se mogu obilježitii postojeće i napraviti nove staze.
“Pored postojećih prirodnih i kulturnih atrakcija, ove staze mogu biti novi dragulj u turističkoj ponudi Banjaluke. Na kraju krajeva, vi na 15 minuta od centra grada imate medvjede, rijetko koji grad to može da ponudi”, kazao je Kecman, naglašavajući neuobičajenu blizinu divlje prirode i urbane sredine.
Jedan od dvojice autora, Aleksandar Balaban, planinarski vodič i predsjednik planinarskog udruženja Abonos, govorio je o značaju vodiča za ovaj dio naše zemlje.
“Mi nemamo gorostasne planine poput Maglića, Volujka ili Čvrsnice, ali imamo lijepe niže planine i staze u neposrednoj blizini grada. Sve staze su od 5 do 25km od grada, tako da su prisitupačne svima i mogu da se obiđu za kraće vrijeme. Ljudi mogu da vide nešto što možda nisu ni znali da postoji. Na dosta staza se nalaze neki kulturno-istorjiski spomenici i prirodni fenomeni, koji mogu biti svima zanimljivi.”
Planinarstvo u Bosni i Hercegovini je u ekspanziji zadnjih 10 godina, kazao je Balaban, pozivajući ljude da probude svoju radoznalost i želju za istraživanjem.
“U modernom dobu, dobu tehnologije i kapitalizma, dosta vremena se troši na posao, transport od kuće do posla, na razne obaveze i više nismo toliko povezani sa prirodom zbog ubrzanog tempa i načina života. Ljudi su pred pucanjem, treba im odmor i predah, a šta je bolje od prirode? Blizu je, ne košta ništa, a i bolje je od svega što se može platiti”, kaže on.
Dodaje da je trend vraćanja prirodi naročito primijetan u zadnje dvije-tri godine.
“Zbog pandemije su granice bile zatvorene, bili smo prinuđeni da upoznajemo više svoju nego druge zemlje, tako da smo postali domaći turisti u svojoj zemlji.”
Za prelijepe fotografije krajolika koje krase stranice ovog vodiča zaslužan je Vladimir Tadić, naš poznati i višestruko nagrađivani fotograf.
“Naša priroda je fantastična, ja sam dugogodišnji biciklista i planinar i usput uvijek zabilježim neobičan geografski teren, stijenu, poptok, vodopad, šumu, svjetlo koje je zanimljivo, oluju, izlazak ili zalazak sunca. Ljudi se grupišu u gradu, a ja bih im preporučio da izlaze iz grada. Ako ne moraju živjeti u gradu, neka ne žive, neka idu na izlete, neka što češće borave u prirodi. Kad se ljudi zaljube u prirodu, kada vide ljepote koje priroda pruža, grad im postane nešto što je nužno za život, a ne stvar izbora i ljepote”, poručio je Tadić.