Na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici
predstavljen je prvonagrađeni dizajn nacionalne strane na kovanom novcu
od 1 eura, javlja Anadolu Agency (AA).
Članovima Nacionalnog
vijeća predstavljen je dizajn nacionalne strane Republike Hrvatske na
optjecajnom kovanom novcu od 1 eura, koji je odabran kao prvorangirani
na otvorenom natječaju za izbor dizajna.
Riječ je ponovljenom
natječaju, nakon što je prvonagrađeni autor idejnog rješenja dizajna
kovanice od 1 eura povukao svoju aplikaciju nakon prozivki koje su
upozorile kako je lik kune na kovanici autor koristio bez dozvole
fotografa čiju je fotografiju koristio kao predložak.
Autori
izabranoga najuspješnijeg likovnog rješenja nacionalne strane Republike
Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu od 1 eura za motiv životinje kune
sa šahovnicom u pozadini za naličje eurokovanice od 1 eura su Jagor
Šunde, David Čemeljić i Fran Zekan.
Autori prvorangiranoga
likovnog rješenja nagrađeni su sa 70.000 kuna (9.330 eura) za idejno
rješenje i 30.000 kuna (4.000 eura) za izvedbeno rješenje. Odabrana su i
nagrađena još dva rješenja za dizajn kovanice od 1 eura. Sva idejna
rješenja u pozadini imaju šahovnicu, natpis “Hrvatska” i godinu “2023.”.
Hrvatska
narodna banka (HNB) zaprimila je 20. travnja 2022. obavijest Vijeća
Europske unije o odobravanju dostavljenoga idejnog rješenja.
Predsjednik
Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuo je kako je
Europodručje sidro u kojem se hrvatsko gospodarstvo praktički već nalazi
“Mi
smatramo da ćemo od članstva u Europodručju imati koristi, prije svega
građani i gospodarstvo. Hrvatska je najeuroziranije gospodarstvo od svih
članica Europske unije izvan Europodručja. Ta činjenica je bitna kada
govorimo o logici našeg pristupa”, rekao je Plenković.
Plenković
je dodao kako depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih
depozita u bankama, 47 posto kredita u kunama su s valutnom klauzulom u
eurima, dok 53 posto robnog izvoza i 59 posto robnog uvoza Hrvatska
obavlja sa zemljama Europodručja.
Hrvatski ministar financija
Zdravko Marić je najavio kako će dvostruko iskazivanje cijena na
proizvodima, u kunama i eurima krenuti od rujna ove godine i trajati 16
mjeseci. Opskrba gotovim novcem, eurima, krenut će s financijskim
institucijama kao što su Fina i Hrvatska pošta, potom preko
poduzetništva i trgovaca.
Tranzicija iz kune u euro bit će
službeno započeta s 1. siječnjem 2023. godine, s tim da će tijekom prva
dva tjedna, do 15. siječnja, vrijediti mogućnost dvostrukog opticaja,
odnosno moći će se plaćati kunama i eurom, ali će se povrat novca
obavljati u eurima, uz automatsku konverziju prilikom transakcija.
Ministar
je istaknuo kako će se tijekom tog procesa naglasak staviti na zaštitu
potrošača, kako bi se spriječilo neopravdano podizanje cijena od strane
trgovaca.
Cijelu 2023. godinu građani će moći kunsku gotovinu
mijenjati za euro u Fini, Hrvatskoj pošti i svim poslovnicama
komercijalnih banaka bez naknade. Ograničenje će pri svakoj pojedinačnoj
transakciji pritom biti sto kovanica i sto novčanica, a nakon isteka
perioda od godinu dana kune će se mijenjati samo u Hrvatskoj narodnoj
banci, s tim da će kovanice imati ograničenje zamjene od godinu dana, a
novčanice neograničeno.
U Hrvatskoj je u opticaju oko 500 milijuna komada novčanica te 1,1 milijardu komada kovanica kune.