Raspisivanje izbora bez riješenog pitanja izmjena Izbornog
zakona izazvalo je burna reagovanja Hrvata.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH odmah je pisao međunarodnoj
zajednici poručivši da CIK ugrožava mir i najavio reorganizaciju BiH.
“S obzirom na daljnji nastavak procesa ukidanja pariteta,
ravnopravnosti i konstitutivnosti hrvatskoga naroda, Hrvatski narodni sabor (HNS)
će pristupiti realizaciji svih zaključaka s izvanrednoga zasjedanja te
pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i
teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske
demokracije, čime će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost hrvatskoga
konstitutivnog naroda u BiH”, navodi se u Čovićevu pismu zapadnim diplomatima.
Čović tvrdi kako se u FBiH nastoji stvoriti bošnjačka
država.
“Hrvatski narod u BiH svakodnevno trpi individualne i
kolektivne napade na svoj identitet, građanska i politička prava, a sve zbog
brutalnog kršenja Ustava, rastuće netrpeljivosti koju radikalni bošnjački
predstavnici koriste za ostvarivanje političke koristi u pokušaju stvaranja
bošnjačke nacionalne države”, napisao je Čović, koji je onda naknadno
obrazložio u jednoj izjavi da je učinjeno što je učinjeno i da se HDZ sprema za
izbore.
A kako će konačno izgledati taj koncept reorganizacije i institucionalne
i teritorijalne, Čović kaže da je to pitanje dogovor unutar Hrvatskog
nacionalnog sabora, i kategorično podvlači da taj proces današnjim danom
otpočinje.
Odmah su regaovali i zvaničnici u Hrvatskoj.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović traži sjednicu Savjeta
za nacionalnu bezbjednost zbog opasnosti da će Hrvati u BiH izgubiti
ravnopravnost i ustavna prava.
U isto vrijeme šef hrvatske diplomatije u Mostaru, kako
kaže, prenesi poruku premijera Hrvatske Andreja Plenkovića navodeći da Hrvatska
više neće biti pasivna!
I tako se raspisivanje izbora u BiH pretvorilo u još jedan
politički problem sa namjerom izazivanja još većih nestabilnosti u koji se sad
uključila i susjedna zemlja.
Inače, na ovaj način Dragan Čović je prema mišljenju
stručnjaka, pored priče o ugroženosti Hrvata i Izbornom zakonu, dobio još jednu
jaku nacionalnu temu koju će moći eksploatisati i na njoj ubirati poene pred
izbore. To je teritorjalna i institucionalna reorganizacija zemlje za spas
hrvastkog naroda.
Jer, kako kažu analitičari, osim toga on i njegova stranka
nemaju ništa ponuditi i zato je bilo potrebno izdignuti jednu veliku nacionalnu
priču koja bi Čoviću dala novu plitičku težinu i dodatno ubila pluralizam
hrvastkih stranaka.
Politički analitičar Adnan Huskić za Buku kaže da će se sad
ponovo napraviti galama nakon raspisivanja izbora, kao dio sveukupne taktike
HDZ-a.
“Ali, oni će se pripremati za izbore i učestvovati u njima,
jer ih trenuto jedino i isključivo zanima da opet dobro prođu na izborima, a
sve ove priče će biti samo sredstvo za postizanje tog cilja”, tvrdi Huskić.
Što se Hrvatske tiče, i njihove reakcije, om misli da je
njihova vanjska politika trenutno svedena samo na BiH.
“Njihovo je legitimno pravo da se bave tim pitanjima, ali na
ovaj način neće pomoći u rješavanju problema koji zaista postoji. I to je
najtragičnije. Hrvatska svojim ponašanjem i izjavama političara udaljava
stavove političara u BiH”, objašnjava Huskić i dodaje:
“Isto tako je na prvu nejasno zašto je HDZ morao ići sa
maksimalističkim stavovima na pregovore o izbornom zakonu, osim ako nije bila
želja da ti pregovori propadnu pa da se može dalje jahati na toj priči. To bi
za njih bilo i logično, jer šta je HDZ-u ostalo da kaže u BiH osim priče o
izbornom zakonu i gdje bi HDZ bez te priče. Vidljivo je daHDZ strašno
ekspoatiše ovu priču i Čoviću uopšte ne odgovara da se ovo dovede do kraja. Jer
šta će onda biti njegova priča za izbore. Onda bi morao proizvestio neku novu
vrstu krize da homogenizira hrvatsko biračko tijelo”, kaže Huskić koji dodaje
da ovo jeste problem i da takvih problema kao izborni zakon postoji dosta u
BiH, ali oni nisu problem od životnog značaja za građane i oni su apsolutno
nešto čime se isključivo bave političke stranke i njihovi lideri”, kaže Huskić i
dodaje:
“A problemi građana su negdje drugo i oni se zanemaruju, dok
se ova politička priča prenosi namjerno među građane da se ne bi odgovaralo na
ona pitanja koja su nužna”, tvrdi naš sagovornik.
Huskić navodi da priča o teritorijalnoj organizaciji je
moguća samo ako će se izaći iz okvira zakona i ustava.
“Jasno je da se treba razgovarati oko stvari koje su
politički bitne, ali ovdje nikome nije do razgovora već se samo prijeti”,
navodi on.
Politička analitičarka Tanja Topić za BUKU kaže da smo mi do
sada imali bezbroj prijetnji vezanih za reformu izbornog zakona, u prvom redu najglasnije
iz reda HDZ-a BiH, odnosno nevladine organizacije Hrvatskog narodnog sabora (
ČITAJ HDZ BiH) da će neke političke partije bojkotovati izbore.
“Te su prijetnje bile besmislene, jer bojkot izbora bi onima
koji ih bojkotuju mogao značiti nestanak sa političke pozornice na kojoj
decenijama suvereno vladaju. Pa smo imali napade na legitimitet Centralne
izborne komisije, iste komisije koja je provela lokalne izbore čije rezultate
su priznali i oni koji je osporavaju, pa smo vidjeli galamu nekih političara
koji su javno i glasno galamili kako ne priznaju odluke Suda koji je utvrdio da
je izbor članova ovog tijela bio legitiman. Možemo se samo zapitati slušaju li
političari uopšte šta sami govore. Na kraju je Dragan Čović, nakon najave o
novoj institucionalnoj i teritorijalnoj organizaciji BiH, najavio da će
sudjelovati u izborima, te da kreće u kampanju koja će trajati 150 dana. Kako
shvatiti ovakvu nedosljednost u izjavama negoli čistim populizmom, i nastavkom
politike guranja prsta u oko prije svih međunarodnoj zajednici”, kaže Topić za
BUKU.
Naša sagovornica tvrdi da je ovdašnje političare pregazilo
vrijeme i događaji koji su se desili u novije vrijeme, a oni ostali u prošlom
vijeku.
“Oni su ostali zarobljeni u balkanskoj političkoj matrici,
punoj egocentričnog i egoističnog, iako Evropa u ovom trenutku potiče
solidarnost kao izrazitu vrijednost na kojoj se grade međunarodni odnosi. Nova
teritorijalna i institucionalna organizacija BiH je drugi naziv za treći
entitet, ovog puta glasno izrečeno u suptilnijem jezičkom pakovanju. A to znači
novo podizanje tenzija, zakuhavanje koje bi moglo izroditi samo novi žešći
odgovor međunarodnih zvaničnika. U ovom
trenutku niko neće dopustiti staru novu destabilizaciju u Bosni i Hercegovini, i
to se može obiti o glavu jedino pokretačima takvih inicijativa”, kaže ona.
Topić je prokomentarisala i burne rakcije iz Hrvatske
navodeći da ova zemlja i vlada u Zagrebu ni do sada nije bila pasivna i
koristila sva moguća sredstva za lobiranje.
“Vidimo kakve sulude ideje dolaze od predsjednika Republike
Hrvatske, koji je pitanje izbornog zakona stavio na pijedestal hrvatskih
nacionalnih interesa i saziva sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, i
prijeti odnosno ucjenjuje blokiranje Švedske i Finske da postanu članicom
NATO-a. I tu dolazimo opet do onog balkanskog mentaliteta, ma koliko se opirali
da vas se smješta na Balkan, a to znači galamu, lupanje šakom od sto,
ucjenjivanje, prijetnje”, rekla je Topić.
Ono što se za sada može očekivati od hrvatske strana, tvrdi
Topić je suptilno “ometanje” izbora i održavanja izbora, za šta opet postoji
vrlo jasno izrečena mogućnost provođenja krivičnih postupaka protiv lica koja
se odluče na ovaj korak.
“Mislim da svi zanemaruju pritisak međunarodne zajednice, i
poruke koje su poslali, a to je da će izbori biti održani, da je nova
institucionalna i teritorijalna organizacija, baš kao i pokušaji secesije i
mirnog razlaza udar na ustavno-pravni poredak države, i da nikako nisu ‘borba
za zaštitu Ustava BiH’, da domaći akteri 15 godina nisu učinili niti jednu
progresivnu stvar za ovo društvo i državu, već su je sistemski rušili i
destabilizovali. Politički akteri su dobili priliku da se dogovore oko izmjena
izbornog zakona, nisu to uradili, i teško je očekivati da su etnonacionalisti
spremni na taj iskorak. Posebno je teško izvesti reformr izbornog zakona u
izbornoj godini, u njoj život stane, i ništa se više ne može ni riješiti ni
dogovoriti. Zato, mislim da je bitno da ovdašnji političari ohlade usijane
glave, i ovoj reformi pristupe odmnah nakon izbora, odnosno konstituisanja
vlasti”, rekla je Topić za BUKU.
A nakon svega izvjesno je da nas opet očekuje politička
drama koja je postala naša realnost.
Političari ovdje ne mogu drugačije funkcionisati, tvrdi naša
sagovornica. Ako nema dramatuškog naboja, u kojima su oni glavni glumci oni se
ne znaju ponašati.
Prema mišljenju Topić, i odluka oko obezbjeđivanja novca za
održavanje izbora koja bi se trebali donijeti, a za koju su mnogi već počeli
govoriti da će biti predmet spora će biti donesena.
“Očekujem da političari, tj. oni koji su u vlasti donesu
odluku kojom obezbjeđuju novac za izbore. Da se ne lažemo neće oni to učiniti
dobrovoljno niti svojom rukom. Povinovat će se nevidljivoj sili međunarodne
zajednice, jer način na koji oni glume u političkoj drami BiH značio bi bojkot i
destrukciju. Ali time će spašavati sebe,
nastaviti osporavati legitimitet svih onih koji im nisu po mjeri – od visokog
predstavnika, preko Centralne izborne komisije do Suda BiH. Mislim da neće biti
potrebno da taj posao za njih odradi visoki predstavnik”, kaže Topić.
A nakon svih ovih najava i uz dosadašnje političke sukobe i
nacionalističku retoriku naša sagovornica kaže da možemo očekivati mržnju, stress,
strah… odnosno, ništa novo.
“Žalosno je da živimo i promišljamo politiku zadnjih dvije
decenije na isti način – da aplaudiramo bahatim i primitivnim političarima, da
se smijemo njihovim uvredama drugih. Ta količina mržnje i svađa među
političarima BiH kontaminirala je ovaj prostor i ljude za narednih dvije
generacije. Očekivala bih da je ljudima nakon toliko stresa, proizvodnje straha
i mržnje napokon dosta, da im je dozlogrdilo, i da bi po toj logici ove koji
nas decenijama drže svojim taocima poslali u političku penziju, neke i u
zatvor, ali nama je sve ovo postalo normalno i prihvatljivo. Došli smo u stanje
potpune anestezije kada više nismo u stanju reagovati, sem nekolicine, na
političke sukobe i nacionalističku retoriku, i opravdanjima da je riječ o
izbornoj godini.”