Sa panela je poslana poruka kako je Bosna i
Hercegovina pogodno tlo za dezinformacije jer je većina medija pod uticajem
vlasti i politike i rade u skladu sa političkim interesima.
Panelisti na događaju bili su Leila
Bičakić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), ambasadorica
Švedske u BiH Johanna Strömquist, Zarfa
Hrnjić Kuduzović, profesorica Univerziteta u Tuzli, Denis Džidić, direktor
Balkan Investigative Reporting Network Bosne i Hercegovine (BIRNBiH), i
Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik projekta BUKA.
Ambasadorica Švedske u BiH Johanna
Stromquist istakla je kako su dezinformacije
pojava koja raste i globalno, ali i u regiji i u Bosni I
Hercegovini.
“Dezinformacije se koriste da se ljudi okrenu jedni protiv drugih unutar
zemlje, ali i da se zemlje okrenu jedne protiv drugih. Mnogo
je načina za borbu protiv dezinformacija, jedan je da imate snažne, nezavisne
medije i da stanovništvo preko njih dobija precizne, tačne informacije o tome
šta se dešava. Ali takođe je važno da se svako od nas medijski opismeni, da
uvijek postavljamo pitanje ko ovo objavljuje, zašto, s kojom svrhom” naglasila
je ona.
Ona je rekla da se dezinformacije koriste
za stvaranje polarizacije i tenzija u društvu.
“Može se vidjeti da autoritarne države
pokušavaju da kontrolišu medije i koriste dezinformacije da podrivaju
demokratiju u otvorenijim društvima. Ovaj trend je rastući i zabrinjavajući.
Postoji razlog zašto je EU u okviru paketa sankcija protiv Rusije uvela i
restriktivne mjere protiv Sputnjika i Russia Today, jer se dezinformacije veoma
mnogo koriste u ratu Rusije protiv Ukrajine” rekla je Stromquist.
Leila Bičakčić, direktorica Centra za
istraživačko novinarstvo istakla je bitno da se razgovara o dezinformacijama i
o ulozi novinara u doba dezinformacija
“Društvene mreže su naravno jedan od
glavnih distributora dezinformacija, ali gdje je tu pozicija novinara? Ako se
novinarski rad posmatra na isti način kao i nečiji status, poluinformacije koje
se distribuiraju putem društvenih mreža, onda se uloga novinara značajno
mijenja u odnosu na ono što bi ona trebalo da bude. Bitno je da se otvori to
pitanje. Kako da se nametne novinarski sadržaj koji je provjeren i urađen sa
profesionalnim standardima i da te informacije postanu dominantne odnosno da se
one prepoznaju kao utemeljene, tačne, bitne i da se ne brkaju sa
dezinformacijama” rekla je Bičakčić.
Dezinformacije su naravno fenomen koji nije
karakterističan samo za nas, to je globalni problem, ali je vrijeme da ga
počnemo rješavati ovdje kod nas. Cijeli problem je višedimenzionalan i ne može
biti samo jedna stvar koja će pokrenuti promjenu, ali promjena može početi od
danas, koliko god je to floskula
Aleksandar Trifunović, urednik medijskog
projekta BUKA rekao je da su dezinformacije našle sjajno tlo u Bosni I Hercegovini.
“Mi živimo u jednom paranoičnom društvu, kao u nekoj kafani pred fajront, gdje
nikako da se vidi taj kraj a do daske smo svi nabrijani. Ono što je dobro ili loše
sa paranojama je da Vam se sve poklapa, sve je onako kako ste zamislili, tu je
babaroga, tu su duhovi I kada vam to još neko potvrđujemo informacijama u
medijima, vi ste ubijeđeni d aje to upravo tako kako ste zamislili. Mislim da
je najveći problem naviknutost na dezinformacije odnosno podilaženje publici
dezinformacijama. Ja dolazim iz sredine
gdje su dezinformacije dio agencijskog novinarskog rada. Kod nas su
dezinformacije dio vijesti javnog servisa I to je ono što ih čini opasnim. Ako vi
ne možete napraviti razliku između Fb statusa I informacije, negdje to mogu i da
razumijem, kada pričamo o paranoji. Ali ne mogu da razumijem kada neko
agencijsku vijest protura kao dezinformaciju” rekao je Trifunović.
On je rekao da nije sklon bagatelisanju a
upravo nam se to dešava.
“Ovaj sistem omogućava da dezinformacije
imaju tako značajno mjesto u medijskom prostoru” naglasio je Trifunović.
Denis Džidić, direktor BIRN-a BiH rekao je da
dezinformacije variraju od domaćih političara koji imaju pristup tradicionalnim
medijima i nažalost u velikoj mjeri javnim emiterima i to je krucijalni problem
u BiH.
“To ne znači da mi nemamo dezinformacije od nekih stranih, štetnih uticaja koji
se vezuju za Rusiju. Imamo ih i oni su zaista zabrinjavajući, ali rekao bih da
u nekoj svakodnevnici polarizacija koja se stvara je rezultat toga da
nacionalističke političke elite skoro pa potpuno vladaju javnim prostorom. To
se onda prenosi putem komentara, putem botova na društvene mreže, i onda
kvalitetne istraživačke priče ne završavaju suštinskim radom, već
polarizacijom, koja se svodi na vrlo bazične nacionalističke teze i to je neki
začarani krug iz kojeg ne možemo izaći” naglasio je Džidić.
Zarfa Hrnjić-Kuduzović, profesroica iz
Tuzle rekla je da je doba dezinformacija i digitalizacije medija doprinijelo kreiranju
izmijenjenog pravila novinarstva prema kojem se informacije prvo objave pa
provjeravaju, što ne bi trebao biti slučaj te da
ovakav pristup ima dugoročne posljedice na
novinarstvo i utječe na novinare koji profesionalno rade.
U okviru događaja organizovana je i izložba
izložba “30 godina razotkrivanja, bez posljedica”, sastavljena od istraživačkih
tekstova novinara nakon kojih tužilaštva i druge istražne institucije nisu
reagovale.
Srđan Traljić, portparol Transparency
International BiH rekao je tom prilikom da je izložba dobra prilika da se
podsjeti i javnost i pravosudne institucije na brojne kriminalne afere koje smo
imali svih proteklih godina i u kojima nije bilo adekvatne reakcije pravosudnih
institucija
“S obzirom da naše pravosuđe, naša tužiliaštva,
ne djeluju proaktivno, nego tek kada im se neki slučaj prijavi, Transparency
International je u prethodnom periodu, na osnovu ovih istraživačkih priča koje
ovdje vidite, i na osnovu svojih slučajeva, i na osnovu revizorskih nalaza,
podnosio brojne krivične prijave raznim tužilaštvima. Međutim, tu nismo imali
adekvatnu reakciju ili smo imali potpunu pravosudnu farsu, kao u slučaju
suđenja u predmetu Bosna, visokim funkcionerima za zapošljavanje djece
određenih dužnosnika u javnim preduzećima i u nekim slučajevima nismo imali
nikakvu rekaciju pravosuđa i to traje godinama od 2008. kada smo imali
kriminalnu privatizacjiu Rafinerije nafte u Brodu do ovih nekih novijih
slučajeva, milionskih nabavki, korona ugovora. Sve to prolazi bez adekvatne
reakcije pravosuđa. Reforma pravosuđa je
ono što je potrebno Bosni i Hercegovini i jedna od ključnih reformi koje BiH
mora provesti da bi ostvarila bilo kakav napredak na polju borbe protiv
korupcije” rekao je Traljić.
Švedska ambasadorka je podsjetila da je
prema indeksu o slobodi medija koji objavljuju Reporteri bez granica ove godine
Bosna i Hercegovina nažalost pala na 67. mjesto.
“To vam govori o slobodi medija. Naravno,
mnogi su razlozi, imate s jedne strane zakonodavstvo, taj zakonski okvir, imate
finansiranje, kako osigurati nezavisno finansiranje da mediji nisu pod
pritiskom vlasnika da izvještavaju na ovaj ili onaj način, ali imate i
pojedinačne novinare i njihove etičke standarde i da pomažu jedni drugima da
tačno i precizno izvještavaju” zaključila je ona.