Središnji dio te zajednice bi činila Evropska unija (EU). Tako bi se u
aktualnoj geopolitičkoj situaciji moglo okupiti i one zemlje koje nisu
ili ne žele biti članice EU-a, izjavio je Macron u
ponedjeljak (9.5.) navečer u Berlinu. Njemačka prijestolnica je bila
cilj prvog inozemnog putovanja za Macrona nakon što je položio prisegu
na drugi predsjednički mandat. U Berlinu se sastao sa saveznim
kancelarom Olafom Scholzom koji je Macronovu ideju nazvao „vrlo zanimljivom”.
Radi se o ideji koja podsjeća na privilegirano partnerstvo, koje je
EU već odavno htio ponuditi Turskoj – kao svojevrsnu „utješnu nagradu”
umjesto punopravnog članstva u Uniji. Macron je svoju ideju predstavio i
u Evropskom parlamentu u Strasbourgu, gdje se održala Konferencija o
budućnosti Evrope. Francuska trenutno predsjeda Vijećem EU-a.
Pogotovo u Francuskoj vlada velika skepsa oko ideje daljnjeg
proširenja Evropske unije. Baš kao i njegovi prethodnici iz Elizejske
palače, i Macron se umjesto toga zalaže za produbljenje integracije EU-a
u sadašnjem sastavu, te je u ponedjeljak predložio i promjenu Ugovora o
EU-u, odnosno ukidanje konsenzusa pri donošenju odluka koje se tiču
primjerice fiskalne ili odbrambene politike. Prijedlogom se predviđa
donošenje odluka “kvalificiranom većinom” glasova.
Scholz se zalaže za EU-perspektivu Zapadnog Balkana
Usprkos činjenici da je njemački kancelar Scholz blagonaklono
reagirao na Macronove prijedloge, formiranje eventualne političke unije
bi moglo dovesti do novih konflikata. Ukrajina insistira na punopravnom
članstvu u EU-u i NATO-u. Scholz je nakon sastanka s Macronom na
konferenciji za novinare izričito napomenuo da ta ideja ne bi smjela
dovesti do toga da se odustane od EU-perspektive šest zemalja zapadnog
Balkana, odnosno da im se onemogući ulazak u EU.
Zbog ruskog i kineskog utjecaja u toj regiji, savezni kancelar Scholz
se protekle sedmice založio za ulazak Srbije, Albanije, Sjeverne
Makedonije, Crne Gore, Kosova i BiH u Evropsku uniju – i to što je brže
moguće. Macron i Scholz su naglasili značenje suradnje sa šest navedenih
zemalja zapadnog Balkana. Francuski predsjednik je potvrdio da tokom
predsjedanja EU-om (do konca juna) želi organizirati samit o zapadnom
Balkanu. A Scholz je najavio da i ubuduće želi forsirati „Berlinski
proces” s ciljem etabliranja zajedničkog gospodarskog prostora u regiji –
proces koji je započela njegova prethodnica Angela Merkel.
Na Macronove zahtjeve za promjenom Ugovora o Evropskoj uniji, Scholz
je potvrdio da Njemačka neće biti „kočničar”. Po njegovom mišljenju
moguće je postići i učinkovitije funkcioniranje EU-a i na druge načine.
Kao primjer je naveo ukidanje načela konsenzusa oko donošenja odluka
unutar Unije.
Brojne zemlje EU-a u ponedjeljak su izrazile protivljenje francuskom
prijedlogu. Među tih 13 država su i skandinavske članice, Hrvatska,
Slovenija i Poljska. Za usvajanje promjena Ugovora o EU-u potrebna je
podrška svih 27 zemalja, odnosno ratifikacija u parlamentima svih
članica Unije.
“Želimo primirje i to što je brže moguće”
Macron i Scholz su izrazili spremnost za tješnjom suradnjom Njemačke i
Francuske u budućnosti. Macron je u tom kontekstu posebno spomenuo
odbrambenu politiku, te istraživanje i razvoj, ali i zajednički stav u
odnosu prema Kini. Tokom sastanka u Berlinu, središnje pitanje je bila
Ukrajina, odnosno način na koji se može pomoći toj zemlji koja je žrtva
ruske agresije. „Želimo primirje i to što je brže moguće”, naglasio je
Macron.
Dvojica državnika su u večernjim satima otišli i do Brandenburških
vrata (naslovna fotografija), koja su na Dan Evrope bila osvijetljena u
bojama ukrajinske zastave.