U nekoliko zemalja u svijetu proteklih dana otkriveni su
slučajevi virusa majmunskih boginja, prenosi Anadolu Agency (AA).
Više
od 100 sumnjivih ili potvrđenih slučajeva zaraze majmunskim boginjama
otkriveno u Australiji, Belgiji, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Izraelu,
Italiji, Holandiji, Portugalu, Španiji, Švedskoj, Švicarskoj, Velikoj
Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.
U Turkiye do sada nisu prijavljeni slučajevi majmunskih boginja, saopćilo je u nedjelju Ministarstvo zdravlja te zemlje.
Poznato
je da je bolest endemska za neke dijelove Afrike, ali rastuća epidemija
u nekoliko evropskih i sjevernoameričkih zemalja izazvala je
zabrinutost da bi se virus mogao proširiti širom svijeta.
– Šta su majmunske boginje? –
Majmunske
boginje nisu nova bolest. Virus je prvobitno otkriven kod majmuna 1958.
godine, odakle je i nastalo njegovo ime. Prvi ljudski slučaj zabilježen
je u Demokratskoj Republici Kongo 1970. godine.
Majmunske boginje
su član iste porodice virusa kao i male boginje i imaju simptome koji
su vrlo slični, ali klinički manje ozbiljni. Ima dva glavna soja:
zapadnoafrički i bazen Konga (centralnoafrički).
Zapadnoafrička,
blaža od ove dvije, je ona za koju naučnici vjeruju da trenutno uzrokuje
infekcije izvan Afrike, iako će to biti potvrđeno tek kada se provedu
potrebne analize.
– Zašto je to sada u vijestima? –
Odranije
je poznato da je virus endemičan u 11 zemalja centralne i zapadne
Afrike, posebno u Nigeriji i DR Kongu. Iako je tačan broj i dalje
nepoznat, procjenjuje se da svake godine u Africi bude nekoliko stotina
slučajeva.
Virus je povremeno pronašao put do drugih dijelova
svijeta preko zaraženih životinja ili ljudi, ali veličina trenutne
epidemije je bez presedana.
Veoma neobično širenje virusa zbunilo
je čak i naučnike, dok je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)
objavila da očekuje da će biti još prijavljenih slučajeva i radi na
daljnjim smjernicama za zemlje kako zaustaviti epidemiju.
– Kako se širi? –
Suprotno
svom nazivu, virus se češće nalazi kod glodara kao što su vjeverice,
pacovi i miševi – svi ga mogu prenijeti na ljude. Prijenos se također
može dogoditi kroz bliski kontakt sa zaraženim osobama ili
kontaminiranim predmetima kao što su odjeća, ručnici i posteljina.
Širenje
s čovjeka na čovjeka moguće je putem velikih respiratornih kapljica,
koje se mogu prenijeti tokom dužeg kontakta licem u lice i bliskog
kontakta.
– Koji su znaci i simptomi? –
Majmunske boginje
izazivaju groznicu, glavobolju, umor, bolove u mišićima, otečene limfne
čvorove i lezije na koži ili osip. Otečeni limfni čvorovi su
karakteristični za majmunske boginje u odnosu na druge bolesti koje bi u
početku mogle izgledati slično kao što su male boginje, vodene boginje i
boginje. Period inkubacije je u prosjeku šest do 13 dana.
Prvih
pet dana karakteriziraju groznica, jake glavobolje, otečeni limfni
čvorovi, bol u leđima i izrazita slabost, a kožni osip obično počinje
jedan do tri dana nakon početka groznice.
Lezije mogu biti
koncentrisane na licu, stopalima i dlanovima, unutar usta, genitalijama i
očima. Osip, koji može biti svrbež ili bolni, prolazi kroz različite
faze prije nego što se konačno osuše i formiraju kraste koje na kraju
otpadaju.
– Dijagnoza –
Istorija putovanja ili kontakt s
ljudima koji pokazuju simptome važni su elementi u dijagnosticiranju
sumnjivog slučaja majmunskih boginja.
Testovi krvi polimerazne lančane reakcije (PCR) vjerovatno neće dati konačne rezultate jer virus ostaje u krvi kratko vrijeme.
PCR
je “poželjni laboratorijski test s obzirom na njegovu tačnost i
osjetljivost”, prema WHO, a najbolji dijagnostički uzorci su oni sa
lezija kože.
Osobe koje dolaze u kontakt sa životinjama ili
pojedincima s potvrđenom infekcijom majmunskim boginjama trebaju se
pratiti zbog simptoma 21 dan.
– Može li biti asimptomatskih infekcija? –
Iako nije pouzdano poznato, vjeruje se da majmunske boginje ne uzrokuju asimptomatske infekcije poput COVID-19.
– Koliko je bolest opasna? –
Većina
slučajeva je blaga i nestaje sama od sebe u roku od dvije do četiri
sedmice. Međutim, teške infekcije su uočene kod osoba s oslabljenim
imunitetom i male djece.
U posljednje vrijeme, omjer smrtnosti je
oko 3-6 posto, prema WHO. Stopa smrtnosti soja iz basena Konga može biti
i do 11 posto, dok zapadnoafrička ima mnogo niži omjer od 1 posto.
– Da li je vakcina protiv malih boginja efikasna protiv majmunskih boginja? –
Prema
WHO-u, dosadašnji podaci iz Afrike pokazuju da vakcina protiv velikih
boginja može biti efikasna do 85 posto u prevenciji infekcija majmunskim
boginjama.
Međutim, vakcine protiv velikih boginja nisu korištene
od 1980. godine, kada je svijet proglašen slobodnim od bolesti, što
znači da je veliki dio globalne populacije danas nevakcinisan.
Također
ne postoji poseban lijek za liječenje majmunskih boginja, ali se
pokazalo da su lijekovi s aktivnim sastojcima kao što su cidofovir i
brincidofovir korisni.
– Da li je moguća nova pandemija? –
Nova
pandemija i dalje je malo vjerovatna zbog niza razloga. Bez
asimptomatskih slučajeva i vrlo očiglednih simptoma bolesti, pacijenti
se obično izoluju prije nego što mogu zaraziti druge.
Prijenos
između ljudi također zahtijeva produženi bliski kontakt, ograničavajući
potencijalno širenje među zajednicama. Drugi faktor je da su majmunske
boginje DNK virus koji ne mutira tako brzo kao COVID-19.