Na e-mail adrese škola širom Republike Srpske jutros je stigao mejl prijetećeg sadržaja, u kojem se, između ostalog navodi, da će nepoznate osobe “dići škole u vazduh.” Natjeralo je to veliki broj osnovnih i srednjih škola da obustave nastavu, a policijske agencije obavljaju protivdiverzioni pregled. Ranije su slične poruke stizale na adrese škola u Srbiji, a potom i škola u Federaciji BiH.
Da li su ovi slučajevi povezani, je li sigurnost u BiH narušena te da li ove najave treba shvatati ozbiljno pitamo stručnjaka za sigurnosna pitanja Nedžada Ahatovića.
BUKA: Gospodine Ahatoviću širom entiteta Republika Srpska jutros dojave o bombi, koliko su ove dojave, ili prijetnje terorističkim napadom, ozbiljne?
Svaka takva dojava mora biti shvaćena ozbiljno i mora se postupati kao da se radi o stvarnoj bombi. Razlog je jednostavan. Kada neko želi da postavi bombu on će lažnim dojavama pokušati da smanji budnost organa sigurnosti kako bi realizovao tu monstruoznu aktivnost. Zato se mora reagivati najozbiljnije na svaku takvu prijetnju.
BUKA: Šta mogu uraditi policijske agencije i da li je lako otkriti počinioce, odnosno osobe koje su poslale e-mail?
U slučaju cyber napada nije lako otkriti počinioca, jer postoji više modaliteta sa kojim se napadač može služiti kako bi sakrio svoj identitet i lokaciju sa koje je izveo napad, zato sve treba podrobno ispitati. Policijske agencije u BiH konkretno su podkapacitirane i kadrovski i tehnički i materijalno da efikasno odgovore na ovakve i slične prijetnje koje se mogu okarakterisati kao terorizam. To iz razloga što pojedinim političkim subjektima u BiH odgovara slab sigurnosni sistem, pa ne žele da ga razvijaju i namjerno miniraju svaku inicijativu u tom pravcu u parlamentu na državnom nivou.
BUKA: Kažete da su policijske agencije podkapacitirane, kako da se onda BiH izbori sa ovim problemom?
Većim ulaganjem u sistem sigurnosti i edukacijom kadrova posebno na kursevima u inistranstvu radi sticanja novih znanja i vještina u borbi protiv novih prijetnji narušavanja sigurnosti i naravno napuštanje politike destrukcije zemlje i opstrukcije njenog sigurnosnog aparata. Bosna i Hercegovina je naša država i svi imamo obavezu da je gradimo i jačamo njene kapacitete posebno u sigurnosnom smislu.
BUKA: S obzirom na to da se ne radi o telefonskoj dojavi, već dojavama putem elektronske pošte, možemo li u ovim dojavama tražiti poveznicu sa onima u Federaciji BiH, ali i Srbiji?
Istraga će pokazati da li postoji veza između slučajeva u Bosni i Hercegovini i Srbiji, u svakom slučaju NATO je upozorio vlasti u BiH da bi zajedno sa Gruzijom mogla biti izložena takvim vrstama ugrožavanja sigurnosti od strane Rusije. A tragovi u takvim aktivnostima se najbolje skrivaju izvođenjem sličnih napada u zemljama koje su sa zemljom napadačem u dobrim odnosima. Opet kažem istraga će pokazati ko zaista stoji iza tih ja bih nazvao neprijateljskih subverezivnih aktivnosti i protiv BiH i protiv Srbije. Saradnja između BiH i Srbije po ovom pitanju bila bi itekako poželjna i ona postoji na nivou policijskih tijela u razmjeni informacija. Taj vid saradnje bi se trebalo dići na veći nivo i općenito odnosi Sarajeva i Beograda ne bi trebali biti taoci političkih stavova i mišljenja Banja Luke i Moskve, naprotiv, ja mislim da BiH i Srbija trebaju zajedno ući u NATO i time zuvijek riješiti pitanje sigurnosti Zapadnog Balkana.
BUKA: Zašto su meta dojava o bombama baš škole?
Škole su meta zbog izazivanja osjećaja bespomoćnosti, panike i straha, jer kad djeca nisu sigurna u školama faktički niko nije siguran.