Svijet se ne smije BiH. To više nije moguće jer mi je CIK danas
saopćio da su mogli već dodijeliti sve poslove zato što smo zajedničkim
snagama utvrdili budžet, istakao je u Dnevniku D visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt).
– Zahvaljujem se i Vijeću ministara i ministru Bevandi da smo, nakon
što smo zajednički, jednu za drugom donijeli odgovarajuće odluke, oni su
pokušali, ja sam je kompletirao, tako da smo dobili situaciju da stvari
teku svojim tokom. Mogle su to i prije pola godine – rekao je Šarović.
Smatra da se ne mora govoriti da je debakl to što je on morao nametnuti odluku.
– Trebali bismo biti zahvalni ako se stvari zajednički mogu
odvijati i uraditi. Ja ne utvrđujem zašto je ovaj, onaj ili onaj nešto
uradio ili nije. Jednostavno, dobro je da će se izbori održati. Svi
znamo da to se ne podrazumijeva samo po sebi, a sada imamo, u pravom
trenutku 2. oktobra imamo izbore, sada samo još trebamo birati one koji
žele da budu na izborima i koje želimo birati. Ja bih više volio da
nisam morao djelovati, da se nisam morao umiješati, ali uz svo
poštivanje onih koji se brinu o tome, u ovoj zemlji su ljudi jednostavno
svi tako nervozni. Jednostavno, hajde da svako radi svoj posao i
vidite, tada stvari funkcioniraju. Dakle to nije ništa spektakularno,
ali to je recept kojeg sam ja evo donio. Kako stvari funkcionišu, to je
na osnovu mog vlastitog iskustva iz Njemačke – rekao je.
O tvrdnjama HNS-a da je poništio suverenitet države Šmit kaže:
–
Ne znam šta ko kaže i ne želim da znam jer svakome bih preporučio da
onaj ko se brine za suverenitet države BiH, neka da svoj doprinos da se
taj suverenitet stvarno i implementira. Funkcionalnoj državi nije
potrebna međunarodna zajednica, a ova zemlja želi u EU. Ja ću svakako sa
najvećim uzdržavanjem koristiti ove mogućnosti, ali iskreno rečeno
mislim da je tužno da smo uopće došli dotle u ovoj zemlji da moramo tako
nešto da uradimo. Dakle moguće je donijeti odluke, samo se mora
dogovoriti. Demokratija znači svađa i rasprava. Naravno to je ispravno i
uredu i različita mišljenja, ali demokratija ne znači da se jednostavno
ljudi svađaju, da se zakače za to o čemu se svađaju, a da ne donesu
onda odluku nikakvu i onda se traži krivac kazao je te dodao:
–
Ne, treba nam drugi put, postoji drugi put. Nama je potrebno okruženje,
politička klima u BiH se mora promijeniti. Niko neće dati nešto ili
izgubiti nešto ako kaže evo ja ću malo popustiti, hajde da nađemo neko
zajedničko rješenje. Ali ovdje je uvijek nekako ta ideja ako ja ne
dobijem 100% od onog što tražim, onda su svi oni drugi tamo, oni zli
koji su nešto dobili. Ne. Dakle jako puno ima nepotrebnih rečenica i
riječi koje ljude uopće ne zanimaju. Ljudi se bave svađama i raspravama,
a ljudi ovdje žele jednostavno da normalno žive, da mogu da zarađuju za
svoj život, a ne da slušaju političare kako govore da nešto nisu
uspjeli i zbog čega nešto nisu uspjeli.
Pojašnjava da novac ne bi bio potpuno obezbijeđen.
–
Morate gledati sitno štampani dio teksta. Ja sam jučer ujutru kako sa
Ministarstvom finansija razgovarao, potrudio sam se da u utorak nakon
donošenja odluke razgovaram sa Ministarstvom finansija. Nažalost
rukovodstvo nije imalo vremena da dođe, međutim ljudi koji rade tu su
došli i predstavnici CIK-a su bili tu i dio po dio smo jednostavno
odradili i razgovarali. I onda sam morao da ustanovim da nećemo postići
brzinu koja nam je potrebna. 19. maja je Vlada ove zemlje trebala da
obezbijedi finansiranje izbora u visini od 12,5 miliona maraka. Ona to
nije učinila. Ja sam dao rok do 6. juna. Slučajno, upravo 6. juna se to
onda i dogodilo, ali nije bilo dovoljno i nije bilo potpuno, nisu bila
sva sredstva. Ja respektujem da je to bio ispravni put, ali mogu vam
reći i šta je nedostajalo. Nedostajala su oko 3 miliona – pojasnio je.
Šmit naglašava da je finansiranje izbora obaveza upisana u zakon i odnosi se na ovdašnju Vladu.
–
Nešto drugo je da je ovdje razgovarano o tom pitanju u Neumu, u
Sarajevu i da bi se trebalo razgovarati o tom pitanju. Mi i dalje moramo
voditi računa o tome da ne dođe ni do kakve diskriminacije
konstitutivnih naroda i Ostalih. Bilo je prijedloga. U tom smislu još
uvijek ima presuda sudskih koje nisu provedene, bilo da je to
Sejdić-Finci ili Ljubić. Naravno da to nisu slučajevi na koje smijemo
zaboraviti. U tom smislu ja svakako kažem mora se diskutirati o tim
stvarima. Ali jedna stvar ne može. Ne naći zajednički jezik, a onda
psovati i ružiti međunarodnu zajednicu i gledati šta će neko učiniti –
rekao je.
Mišljenje je da je relativno stabilna osoba i niko se ne
treba brinuti za to da će dopustiti da ga neke teme dirnu nešto
specijalno.
– I zbog toga mislim da moramo ostati na ovom pitanju
dalje raditi. I to ne mislim sada ni u odnosu na HDZ ni SDA ni ostale
nego kažem da moramo svi zajedno sjesti i gledati šta možemo učiniti. Ja
sam u svojim okvirima spreman da podržim sve i naravno sve to na kraju
mora ići u Parlament.
Kada je riječ o tehničkim izmjenama Izbornog zakona kaže da mu je jako žao što ni one nisu dogovorene.
–
Imali smo dva zahtjeva upravo kada je riječ o toj transparentnosti
izbora i taj paket je trebalo samo da obezbijedi da svačiji glas se
broji onako kako je dat. Ukoliko nema zahtjeva, ja vidim i da CIK može
da poboljša neke stvari u svojim pravilima, ali po ovim tačkama ne želim
ništa sada definitivno reći, ali mislim da bi bilo dobro kada bismo se
mogli dogovoriti da upravo taj tzv. paket transparentnosti koji je u
smislu birača, građanki i građana jer oni su važni, da tu možda
napravimo ipak neke ispravke – kazao je.
Navodi da u Federaciji imamo situaciju u kojoj još uvijek nemamo izabranu Vladu nego Vladu koja je tu već drugi mandat.
–
To može da se dogodi nešto slično za dvije sedmice ali četiri godine je
već predugo i zbog toga moramo stvarno ozbiljno razgovarati o tome na
koji način ćemo tu regulativu obraditi i fiksirati tako da ne dovode do
međusobne blokade. O tome se donekle razgovaralo i u Neumu, treba to
možda još pogledati. Ja ne mogu reći šta će biti nakon izbora i kako će
se tada ponašati. Dakle mora se još dosta žestoko surađivati. Ja sam čuo
isto tako da je Šarl Mišel (Charles Michel) narednih dana pozvao sve
važne političke predstavnike iz BiH u Brisel i mislim da će se upravo
voditi razgovori o tom pitanju – rekao je.
Kada je riječ o odnosu sa Milorad Dodikom, Šmit kaže: “Kad bih morao
odgovoriti, zašto ustvari da se čovjek brine o osobi koja uopšte ne
postoji. Sad ozbiljno, gospodina Dodika poznajem već 15 godina i mogu mu
samo preporučiti da traži razgovor, a da ne baca oko sebe verbalnim
uvredama. Gospodin Dodik dolazi u fazu da ga ljudi neće shvatiti
ozbiljno. Neka se on brine o svojoj zemlji, o RS-u i BiH, a međunarodna
zajednica neka ne bude njegova briga. Inače, kakav je to nivo rasprava,
čemu to? Isto kao drvosječa u šumi se ponaša. Ne, od čovjeka koji obnaša
takvu funkciju kao gospodin Dodik očekujem da se ponaša ozbiljno, da
bude seriozan, pristojan i da se tako odnosi prema svojim političkim
protivnicima i prema meni. I želim mu to jasno i reći i poručiti. Nemam
namjeru i nisam baš raspoložen na tom nivou da razgovaram uopće. Neka se
bavi ozbiljnom politikom i pristojnom politikom, a ne samo da tamo
naduvava nekakve zakone. On je posljednjih mjeseci i sedmica u RS-u
donosio neke propise koji su u suprotnosti sa Dejtonom, ali hajdemo
zajedno da se angažujemo za poboljšanje cijele situacije. Mislim da neki
lav koji posebno glasno riče, da je on ustvari jako miran i jako
krotak.”
Smatra da je odluka NSRS-a da prolongira prenos nadležnosti pragmatična odluka.
–
Ja je naravno, u suštini, pozdravljam. To je inače i rezultat spoznaje
da nije uredu to što je učinjeno. Doduše, moram reći da po drugi put
imamo to odgađanje na šest mjeseci. Bolje bi bilo da se to potpuno
obustavi, a isto tako gdje su one tačke u Ustavu po kojim recimo u RS-u
se neke teme možda vide drugačije nego što to piše u Ustavu, pa hajmo o
tome razgovarati, gdje su te tačke. I to je ustvari taj pravi put. Misli
li možda gospodin Dodik da kada dođe u EU da će prijetnjama iz RS-a
nešto postići? Onda on još uopće nije ni razumio kako stvari
funkcioniraju. Mi smo naučili da surađujemo jedni s drugima. Nijemci i
Francuzi su međusobno ratovali, pucali jedni na druge i vodili ratove.
Mi ni sada nismo baš svakodnevno dobri prijatelji, ali kad su političke
stvari mi surađujemo i radimo zajedno. I to je ono zajedništvo koje
donosi Evropa i zbog toga još jednom kažem ohladite malo gospodine
Dodik. Razmisli šta možeš učiniti za svoju zemlju i to je pitanje na
koje trebaš odgovoriti i ja sam spreman razgovarati o tome – poručio je.
Na
pitanje jesu li bonske ovlasti i sankcije jedini jezik koji bh.
političari razumiju, visoki predstavnik odgovara: “Pitali su me zašto ne
koristite bonske ovlasti. Ja sam rekao držim ih u ladici i znam kako
funkcioniraju, ali želio bih da ih zadržim u ladici. Sad sam morao ipak
dva puta otvoriti tu svoju ladicu. To uopće ne znači da to treba da bude
svaki dan. Naprotiv, ja sam isto tako rekao ovo nije ono vrijeme koje
je bilo kad je bio Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown). Riječ je o tome da se
stvari koriguju tamo gdje postanu teške. A put ka Evropi, prema Briselu
je put na kojem se mora raditi. Ali ono što ja u svakom slučaju ne mogu
uraditi svojim bonskim ovlastima i neću to uraditi jeste osnovno
zakonodavstvo koje se mora ovdje napraviti i donijeti da bi se došlo u
Evropu, da ja umjesto toga uradim.”
– Sjetite se npr. Zakona o
sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama – o tim zakonima neka izvoli
odlučiti Parlament, ali u Parlamentu trenutno imamo jedan nerad, odnosno
ljudi ne žele da rade. Ja sam i sam 30 godina bio parlamentarac, meni
ne može niko pričati o tome kako je teško donositi zakone. Ali ipak mora
nešto biti. Najvažnije je ono što na kraju dobijemo, rezultat koji
dobijemo, ali taj rezultat mi u BiH nemamo nažalost i onda tek možemo
razmotriti i moje neko djelovanje. Ali ne možemo trajno ostaviti, tako
jednostavno donositi odluke i onda su stvari riješen – dodao je.
Kaže da je rado i turista i ekspert, a da sada ima izvršne ovlasti u ovoj zemlji.
–
Ali svakako čovjek se može stvarno smijati na to. Važno je u suštini
ipak da za ovu zemlju nešto uradimo. To pitanje šta sam ja tačno, to
nije ono što treba da bude zanimljivo. Zanimljivo je pitanje kako ja
mogu pomoći, zajedno sa svima ostalima, da ova zemlja postane bolja i ja
sam sasvim opušten kad su ta pitanja u pitanju. Moje ime i ne mora da
ostane u historiji, mnogo važnije je da imamo one poput Džeke koji u
fudbalu npr. daju ime BiH. Čak i gospodin Dodik može učiniti nešto. Ne
da drži tako velike govore, nego jednostavno neka radi – zaključio je
Schmidt u Dnevniku D a prenosi AVAZ