Veliki broj građana juče je došao na Javnu raspravu o budućem izgledu centra Banjaluke da bi javno negodovao zbog planiranih izmjena. Ljudi se najviše protive kompleksu Rupe i Parohijskog doma. Nakon prezentacije izmjena u Nacrtu regulacionog plana centralnog područja Banjaluke struka je, kao i na javnoj prezentaciji, iznijela niz primjedbi i kritika.
Što se tiče Parohijskog doma on je, nakon primjedbi stručnjaka, sklonjen pored Eurospleta, ali kod Rupe nije bilo ni malo odstupanja od prethodnog plana. Stručnjaci smatraju da ulice na koje izlazi Rupa ne mogu podnijeti ogroman kapacitet stanovanja koje se planira.
Sama javna rasprava od strane onih koji su predstavljali plan nastojala se usmjeriti u stranu kritike spomenika palim borcima i pričom o starom planu izgradnje tržnog centra na poziciji današnje Rupe. Građani su jasno rekli da je ovo određena vrsta spina i manipulacije i da niko nema ništa protiv spomenika palim borcima, ali da je problematično mjesto gdje se nastoji spomenik izgraditi u gabaritima koji su predstavljeni. Spominjanje tržnog centra ne bi smio da bude izgovor za ogroman stambeni kompleks koji se gradi, jer smatraju da je novo rješenje trebalo da ide u korist javnosti, a ne investitora.
Arhitektica Snežana Mrđa Badža kaže da je garaže, koja je stavljena ispod parka prema Nacrtu Urbanističkog plana koji je prošao javni uvid, nema. (Riječ je podzemnoj garaži koja je planira ispod kompleksa Rupe u dijelu gdje je planirana zelena površina)
„Formalno-pravno, taj park može da dobije razne oblike, može da bude neki paviljon ili slično, ali ne može i nije kompatibilno da dobije ispod garažu. Označen je kao skver i označen je u bilans i jedina je površina gdje visoko rastinje može rasti, nije asfalt, imate ga sada i ne smijete srušiti ni jedno drvo. Ne vidim zašto ubacujete podzemnu garažu, jer je Urbanistički plan prošao proceduru i nema primjedbi na taj park. Regulacioni plan vam u tom dijelu neće biti važeći ili nećete usvojiti Urbanistički plan. Možda Banjaluci poslije 45 godina ne treba Urbanistički plan“, rekla je na javnoj raspravi arhitektica Mrđa Badža.
Mrđa Badža ističe da je neracionalno povećana površina stanovanja i poslovanja i pravi se harakiri u centru grada i kaže da se dodaje 12.000 kvadrata na toj lokaciji.
„Sa svim investitorima se može pregovarati ako znate svoj posao. Ali, kad obećate nešto prije šest mjeseci mimo plana naravno da se sad ne možete povući. Dovodite sve nas pred svršen čin da nešto morate što definitivno ne morate. Imate građevinsku dozvolu za šest ili sedam etaža, a sad nam govorite da nešto morate. Ovdje pravite privatni prostor u centru za 1260 ljudi i tim ljudima ne dajete 20% zelenih površina, to su nečija djeca koja će se igrati na betonu. Dva svijeta su poslovanje i stanovanje“, rekla je Snežana.
Ognjen Šukalo, nastavnik sa AGGF-a, rekao je da smo ušli u nezahvalnu vrstu debate i određen diskurs odmah je na početku nametnut.
„Nema niko ko bi osporio izgradnju spomenika borcima i značaj tog spomenika. Uvođenje pitanja spomenika u ovu javnu raspravu je nepotrebno. Tu stvar možemo da smirimo da se pozabavimo ključnim stvarima. Ključne su one u kojima vi niste išli ni milimetra nazad. Iz ovih izmjena vidi se jasno šta je vama važno, šta branite i gdje ne uzmičete ni jedan milimetar“, rekao je Šukalo.
Aleksandar Lilić, arhitekta, rekao je da se desilo sve ono što nije trebalo da se desi.
„Kao i što sam prošli put rekao kod izrade ovog plana konceptualno je sve pogrešno. Lokacija za spomenik je, kako smo saznali, u neformalnom razgovoru došla na red kao neka moguća opcija. Iz kakvih je to stručnih analiza izašla ta rečenica? Pretpostavljam da je iz isto tako neformalnih razloga došla ideja da se napravi Parohijski dom tamo gde je bio predložen prehodnim planom. Od prošle javne rasprave razmišljam o tome, 90 godina taj trg stoji tamo tako kako stoji, napravio ga je ban, crkva je tu bila, pa porušena, pa napravljena ponovo, menjale su se vlasti i nikome sve te godine nije padalo na pamet da čačne u taj trg. Hvala što ste ga uspeli pomeriti, verovatno takođe isto tako nekim neformalnim razgovorima“, rekao je Lilić.
Dodaje da je po njemu i novi predloženi projekat Parohijskog doma bačen i ne vidi mu svrhu.
„Možemo se pitati zašto je potreban taj Parohijski dom. Ne vidim razlog zašto Banski dvor, koji je pod upravom grada, ne bi ustupio jednu-dvije kancelarije za potrebe crkve, ako su im potrebne. Tako bi to što se treba obavljati u Parohijskom domu može obavljati u tim ustupljenim kancelarijama. Kompatibilne su delatnosti, kultura i verske zajednice“, ističe Lilić. On je predložio da bi se u Novom parku mogao napraviti memorijalni park sa spomenikom borcima.
Kada je u pitanju Parohijski dom Lilić ističe da je Grad mogao ići prema tome da se on izbriše iz Regulacionog plana, ali problem je jake uticajne grupe verskih zajednica koja očigledno može da vrši uticaj na gradsku vlast u nečemu u čemu nije nadležna.
„Nadležnost za planiranje Grada je na Gradskoj upravi, a ne na crkvi ili drugim uticajnim grupama. Grad može ako želi da ucrta, ali i da izbriše Parohijski dom. Uticajna grupa koja se okuplja oko sveštenstva nosi puno glasova i o tome se radi, niko neće njima da se zamera“, kaže Lilić.
Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu rekao je da je ovoj Javnoj raspravi trebao da prisustvuje Gradonečelnik umjesto da ode na politički skup koji građane u Banjaluci ne interesuje.
Preko 150 ljudi došlo je na Javnu raspravu i glasno su iskazivali svoje negodovanje na predložene ideje, a sama rasprava trajala je preko tri časa. Iz Gradske uprave najavljeno je da će biti održana još jedna Javna rasprava sa početkom od 18 časova da bi više ljudi moglo da prisustvuje.