Iskusni slovenački putnik Vid Legradić podijelio je svoje bogato
iskustvo sa raznih destinacija u svijetu, a koja je najbolja hrana za
rashlađivanje piše Metropolitan Si, a prenosi City Magazine.
Tzaziki
„Teško da možemo zamisliti vrela ljeta i prelijepe plaže bez
tradicionalne grčke salate od krastavca. Tzaziki ne samo da hidrira
tijelo, već ga i hladi. Kombinacija jogurta, krastavca i limuna vas
jednostavno rashlađuje“, poručuje Vid.
On objašnjava da je razlog za to metabolizam ljudskog tijela. Kako
navodi, hlađenje hrane pomaže u uklanjanju toplote iz tijela pomoću
hidratacije, a isto tako oslobađa tijelo od toksina i ubrzava
metabolizam. S druge strane, zagrijavanje hrane daje tijelu više
energije.
Začinjena hrana
„Kao putnik, prvi put sam u Indiji iskusio rashladnu moć hrane.
Tamošnja vlažna tropska klima zahtijeva više od vode za piće. Indijci su
rešenje pronašli u začinima i ljutim nijansama čilija. Naročito na
jugu, najtoplijem dijelu ove raznolike zemlje, jesti skoro svako jelo
bila je prava avantura. Masala dosa (indijska palačinka sa filom od
krompira), pirinač brijani (pirinač sa lukom i začinima), kari, sve je
bilo toliko vruće da sam se jako znojio. Gorušicu radije ne bih ni
pominjao. Pa ipak, kad god sam zamolio kuvare da jelo bude manje ljuto,
oni su se samo smijali i odmahivali glavama, govoreći: ‘Gospodine, vruća
hrana će vas ohladiti iznutra.’ U početku su mi ove tvrdnje bile čudne.
Ali na kraju sam shvatio da su bili u pravu, jer nauka kaže da jedenje
začinjene hrane podiže unutrašnju temperaturu tijela na način koji
odgovara temperaturi van tijela. Vrlo jednostavno. A tu je i znojenje,
koje hladi tijelo dok višak toplote isparava iz organizma“, kaže.
Humus
Vid dalje otkriva da je na Bliskom Istoku rashladna hrana humus.
„Njegova zanimljiva svojstva doživio sam usred pustinje, kada su
avanturisti iscrpljeni hodanjem po vrelom pijesku i vjetru pojeli činiju
humusa do posljednjeg zalogaja“, kaže.
Humus hladi jer je izvor mangana koji se bori protiv slobodnih
radikala i molibdena koji pomaže u detoksikaciji kože uklanjanjem
sulfita. Tu su takođe i folati i vitamin B, koji njeguju ćelije kože i
ublažavaju oštećenja od sunca. Rezultat: rasterećena koža bolje odvodi
toplotu.
Gaspačo
Ali postoje i jela koja su izmišljena upravo radi hlađenja, kao, na
primjer, sladoled i malo zdraviji gaspačo iz Španije. Vid kaže da se ova
ukusna supa od povrća na bazi paradajza, bijelog luka i maslinovog ulja
uvijek služi hladna.
„To je odraz vrelog pejzaža Andaluzije, iz koje potiče. Ova supa je
namjerno osmišljena da bude hladna kako bi vas rashladila tokom vrelog
španskog dana. Isto važi i za meksičku supu od limuna, čak i ako se jede
vruća, jer njegova kiselina ima efekat hlađenja i detoksikacije“,
objašnjava.
Citrusi i drugo voće
Isto je i sa drugim citrusnim voćem i naravno sa onim voćem i povrćem
koje hidrira. Hladna breskva i ledena lubenica dobro idu uz sparan
julski ili avgustovski dan. Ovaj proces je toliko efikasan da se
unutrašnjost lubenice može čak i zamrznuti. Vid vas savjetuje da
pokušate ovaj eksperiment i sami provjerite.