Njemački kancelar Olaf Scholz priprema građane Njemačke na daljnja
poskupljenja. „Aktualna kriza se neće okončati za nekoliko mjeseci”,
rekao je socijaldemokratski političar (SPD) na početku takozvane
„zajedničke akcije” s najvišim predstavnicima poslodavaca i sindikata u
kancelarskom uredu, piše Deutsche Welle
Rat Rusije u Ukrajini i poremećeni lanci
opskrbe zbog korona pandemije stvorili su opštu neizvesnost. „Moramo se
pripremiti na to da se ova situacija neće promijeniti u dogledno
vrijeme”, kazao je Scholz. Njemačka se suočava s „povijesnim izazovom”.
Cilj ovog prvog u nizu sastanka je pronalaženje instrumenata za
suzbijanje rasta cijena. Rezultati će biti poznati tek najesen. „Kao
zemlja ćemo dobro proći kroz ovu krizu samo ako se udružimo, ako
zajednički, ruku pod ruku pronađemo rješenja”, istakao je Scholz .
Društvo je mnogo jače nego što se ponekad pretpostavlja. „Poruka koja mi
je važna je da se moramo držati zajedno”, kazao je kancelar.
Predsjednik Udruge poslodavaca: „Pred nama su teške godine”
I
predsjednik Udruge poslodavaca Rainer Dulger vidi tmurne oblake na
horizontu. „Zemlja je pred najtežom ekonomskom i društveno-političkom
krizom od ujedinjenja.” Nju je moguće prevladati samo zajedničkim
snagama. Stalni ekonomski rast, kakav je postojao prije korona pandemije
i početka rata u Ukrajini, “više nije nešto što se podrazumijeva”.
“Pred nama su teške godine”, upozorava Dulger.
Kao jedno od
mogućih rješenja Dulger vidi smanjenje poreza i doprinosa za socijalno
osiguranje – time bi vlada omogućila da građanima od bruto zarade ostane
više novca.
Predsjednica Saveza njemačkih sindikata (DGB),
Yasmin Fahimi, smatra da je sada važno „poduzeti sve što je moguće, kako
bi se spriječila recesija, stabilizirala proizvodnja i osigurala radna
mjesta.” Sudionici sastanka su se složili da do sada nije bilo takozvane
spirale plata i cijena, znači da inflaciju ne pokreću visoke plaće,
kaže šefica DGB-a.
Vladine mjere koje su već usvojene rasteretit
će prosječno kućanstvo za oko 1.000 eura godišnje. Međutim,
opreterećenja su “znatno viša od toga”, naglašava šefica sindikata.
Fahimi je još ranija tražila uvođenje gornje granice za cijene energije.
Zajednička akcija – ideja iz 60-ih
Zajednička
akcija podsjeća na istoimenu inicijativu iz 1967. koju je pokrenula
„Velika koalicija” (demokršćani i socijaldemokrati) u Njemačkoj. Ideja
je bila da se tada nadolazećoj krizi i rastu nezaposlenosti zajednički
suprotstave i da koordinirano djeluju vlada, lokalne vlasti, sindikati i
udruženja poslodavaca, zajedno s centralnom bankom Bundesbank.
Tadašnji ministar privrede Karl Schiller, čija ideja je to i bila, govorio je o „stolu društvenog razuma”. On se nadao da će izbjeći „pregrijavanje” privrede do kojeg bi moglo doći zbog zahtijeva sindikata za povećanjem plaća. Tada je, kao i danas, postojala opasnost da se plaće i cijene međusobno uvjetuju u spirali stalnog povećanja i i time dovode do stalnog rasta inflacije. Sindikati su tada veoma nerado ušli u pregovore. Ukupno je tokom narednih 10 godina bilo deset rundi razgovora, ali su se 1978. sindikati definitvno povukli.