Taj ubrzani pad u siromaštvo “znatno je brži od šoka izazvanog
pandemijom covida 19”, stoji u saopštenju UNDP-a, u kojemu se krivnja za
nagli rast cijena dijelom pripisuje ratu u Ukrajini, što opovrgava
Rusija.
Prema programu UNDP-a, “izravan prijenos novca kućanstvima pravedniji je i isplativiji od općih subvencija za energiju”. UNDP istodobno smatra da će pogođenim zemljama trebati multilateralna podrška kako bi “sastavile kraj s krajem”.
“Dok se kamatne stope povećavaju, kao odgovor na skok
inflacije, postoji opasnost od stvaranja novoga siromaštva koje bi
uzrokovala recesija koja bi još više pogoršala krizu, ubrzavajući i
produbljujući siromaštvo u svijetu”, upozorava UNDP u izvješću.
Analiza 159 zemalja u razvoju pokazala je da je povećanje cijena ove
godine već teško pogodilo dijelove subsaharske Afrike, Balkana, Azije i
drugih dijelova svijeta, rekao je ravnatelj UNDP-a Achim Steiner.
Među zemljama koje se suočavaju s najdramatičnijim posljedicama
povećanja cijena su Armenija, Uzbekistan, Burkina Faso, Gana, Kenija,
Ruanda, Sudan, Haiti, Pakistan, Sri Lanka, Etiopija, Mali, Nigerija,
Sierra Leone, Tanzanija i Jemen. “Dosad nezabilježen skok cijena znači da za brojne ljude u svijetu hrana koju su si mogli priuštiti, danas više nije dostupna”, istaknuo je u priopćenju ravnatelj UNDP-a Achim Steiner.
Zbog ovoga povećanja životnih troškova mnoge su osobe pale u
siromaštvo, “uz opasnost od strašne gladi”, a usporedno s tim “prijetnja
porasta socijalnih nemira iz dana u dan sve je veća”, ustvrdio je.