Procjenjuje se da su 80 posto ljudi raseljenih zbog klimatskih promjena žene, navodi UN Environment.
Kada su žene raseljene, izložene su većem riziku od nasilja,
uključujući seksualno nasilje, rekla je Michele Bachelet, visoka
povjerenica UN-a za ljudska prava.
“Dok spavaju, kupaju se ili oblače u skloništima, šatorima ili
kampovima, rizik od seksualnog nasilja tragična je stvarnost njihovih
života migranata ili izbjeglica”, rekla je Bachelet.
Dodala je da je tada povećana i opasnost od trgovine ljudima,
dječjih, ranih i prisilnih brakova sa kojima se susreću žene i djevojke u
pokretu.
Bachelet je učestvovala u panel raspravi koja je istraživala odnos
između klimatskih promjena i nasilja nad ženama i djevojčicama kroz
prizmu ljudskih prava tokom 50. zasjedanja Vijeća za ljudska prava u
Ženevi u Švicarskoj.
Kako je kazala Astrid Puentes Riaño, nezavisna konsultantica za
ljudska prava i klimatske promjene, migracije i prisilno raseljavanje su
među najozbiljnijim utjecajima klimatske krize koji već utječu na
milione ljudi širom svijeta.
Kako je naglašeno, žene i djevojčice čije se porodice bave poljoprivredom suočavaju se sa mnogim prijetnjama.
Zbog klimatskih promjena, mraza i velikih promjena u temperaturama,
žene moraju da rade sve više da bi osigurale prihode za svoje porodice. U
mnogim mjestima nedostata pitke vode tjera ih da traže vodu doboko u
šumama i rijekama što povećava rizik od seksualnog nasilja.
Kako je kazala učesnica panela iz Perua, na mjestima gdje se obavlja
ilegalna sječa šume žene i djevojčice su glavne mete kriminalnih grupa,
te da su mnoge kidnapovane.
Prema organizaciji Save the Children, žene i djevojke čine više od 40
posto radne snage u poljoprivredi i odgovorne su za 60-80 posto
proizvodnje hrane.
“Uprkos njihovoj vitalnoj ulozi u ruralnim ekonomijama, žene i
djevojčice koje žive u ruralnim područjima često su dvostruko pogođene
diskriminacijom, iskorištavanjem i rodno uvjetovanim nasiljem”, rekao je
Rajib Ghosal, regionalni viši tehnički savjetnik u ovoj organizaciji,
koji je centralna tačka za klimatske promjene i siromaštvo djece za
područje Azija-Pacifik.
“Ekološka kriza pogoršava već postojeće obrasce diskriminacije i nasilja nad ženama i djevojčicama.”
Žene koje se bore za zaštitu ljudskih prava i koje štite zemlju,
vodu, prirodu i zajednice izlažu svoje živote opasnosti, rekla je
Bachelet.
“One se ušutkuju i zastrašuju. Ugrožene su i stigmatizirane. Izloženi
su dodatnom riziku od rodno zasnovanog nasilja. A mnoge su i ubijene.”
Bachelet je rekla da je u Meksiku i Srednjoj Americi između 2016. i
2019. zabilježeno oko 1698 slučajeva nasilja nad ženama koje se bore za
ljudska prava.
Prema Melaniji Chipondi, savjetnici za klimatsku pravdu i rodnu
ravnopravnost pri Mreži za razvoj i komunikaciju afričkih žena (FEMNET),
panafričkoj, feminističkoj i članskoj mreži sa sjedištem u Nairobiju,
napadi na žene koje brane zemlju i okoliš povećali su se zbog klimatskih
promjena i pandemije COVID-19.
“Slučajevi prolaze nezapaženo, nedovoljno se prijavljuju, a ako se i prijave, počinitelji se ne kažnjavaju”, rekla je.
„Kada žene ustanu kako bi se suprotstavile uništavanju okoliša,
onečišćenju i oduzimanju imovine, one izlaze iz svojih tradicionalnih
uloga kako bi se suprotstavile nepravednoj moći koja je u rukama
političkih, ekonomskih, društvenih i kulturnih institucija; a društvo
uzvraća nasiljem nad ženama.”
Bachelet je dala preporuke o tome kako spriječiti i ukloniti nasilje
nad ženama i djevojčicama zbog klimatskih promjena, koje uključuju
priznanje da su klimatske promjene i nasilje nad ženama suštinski
povezani.
“Nikoga ne možemo ostaviti iza – to uključuje autohtone žene, žene
afričkog porijekla, Romkinje, žene iz vjerskih manjina, žene s
invaliditetom i LGBTIQ+ žene”, rekla je.
Države moraju osnažiti žene da budu spremne na katastrofe i pružanje
alternativnih sredstava za život ako se suoče s klimatskom krizom,
dodala je. Također, rekla je Bachelet, države bi trebale pozivati ljude
na odgovornost i kažnjavati počinitelje rodno zasnovanog nasilja, i
moraju poduzeti hitne korake za poštovanje i zaštitu žena i djevojčica.
Bachelet je također rekla da ženama treba omogućiti puno i ravnopravno sudjelovanje i vodstvo u klimatskim pitanjima.
“Potreban nam je njihov glas – i njihovo vodstvo – da nas odvedu na pravi put”, reklaje.
Izvor: Newipe