Da biste stigli do Damaske ulice možete poći Budimpeštanskom, Ženevskom ili Sofijskom, preko Moskovske i Londonske, pa da skrenete na Prašku. Ili od Kairske, Alžirske i Ankarske, preko Rimske, Atinske ili Ulice Nju Delhija, po Drezdenskoj i Varšavskoj i zatim lijevo na Bečku ulicu.
Cijela ova maršruta u Skoplju nalazi se na samo jedan kilometar razdaljine.
Imenovanje ulica na ovaj način je bio simbolički gest zahvalnosti svijetu nakon katastrofalnog zemljotresa koji je 26. jula 1963. godine srušio glavni grad Makedonije. Ukupno je 87 država poslalo humanitarnu pomoć, piše Al Jazeera.
Na mjestu gdje su bile njive i livade izgrađene su barake za ljude koji su izgubili domove. Tako je nastala mreža od tridesetak ulica u današnjoj skopskoj opštini Karpoš. Skoplje je nazvano „međunarodnim gradom solidarnosti“.
Viktoria Nikolovska živi u Haškoj ulici. Nerado se sjeća užasnih trenutaka zemljotresa, ali kaže da se u ovim ulicama još njeguje duh solidarnosti.
„Zemlja se tresla. Ljudi su padali. Sve je bilo razrušeno. Sav narod je izašao na glavni trg. Mi koji smo preživjeli zemljotres međusobno rijetko pričamo o tome. Ne želimo da se vraćamo na te strašne slike i sjećanja. Ovdje, u ovim ulicama živimo složno i pomažemo jedan drugome“, priča ona.
Potres u Skoplju 1963. godine bio je magnitude 6,1.
Unutar nekoliko dana od pojave potresa 35 država zatražilo je od Generalne skupštine Ujedinjenih naroda da uvrsti pomoć za Skoplje na popis svojih agenda. Pomoć u obliku novca, medicinskih, inženjerskih i građevinskih timova te namirnica ponudilo je 78 država.
Slavni umjetnik Pablo Picasso donirao je svoju sliku Glavu žene (1963) koja je bila izložena u novom poslijepotresnom Muzeju savremene umjetnosti u Skopju.
Nakon potresa tadašnji predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito poslao je poruku saučešća Socijalističkoj Republici Makedoniji:
“ Zajedno sa svim narodima Jugoslavije nastojat ćemo ublažiti nesreću koja je zadesila vašu republiku. ”
Alberto Moravia, jedan od vodećih talijanskih romanopisaca:
“ Skoplje ne smije ostati samo novinsko izvješće o svojim prvim patnjama, već mora biti odgovornost sviju nas, sviju ljudi koji će danas ili sutra kroz slične nove katastrofe postati Skopljani. ”
Jean-Paul Sartre, jedan od vodećih figura francuske filozofije i književnosti:
“ Skopje nije film, nije triler u kojem pogađamo glavni događaj. Ono je koncentracija ljudske borbe za slobodu s rezultatom koji inspirira na daljnje borbe i neprihvaćanje poraza.