Kada govorimo o genetici, često pomislimo na vizije o nadljudima —
ljudska bića čiji DNK je izmijenjen da bi se poboljšale njihove
sposobnosti. Oni bi po mnogim osobinama nadmašili druge i bili bi u
stanju da prežive više bolesti, a istovremeno bi imali konvencionalno
dobar izgled. Bila bi dizajnirana „najboljih verzija“ čovječanstva. Te
vizije će prije biti dio umjetničke istine za distopijsku literaturu ili
sastavni dio zapleta u filmova naučne fantastike, nego što će postati
naša stvarnost.
Džordž Čerč, vodeći svjetski genetičar, kaže da
je ideja stvaranja nadljudi daleko od onoga što on vidi kao budućnost
genetike: „Postoji nesporazum da možete imati savršenog čovjeka ili čak
nadčovjeka. Često je to kompromis”, rekao je Čerč za DW. „Kada nešto
dobijete, nešto izgubite. Karakteristike koje volite kod bicikla ne važe
za trkački automobil ili mlaznjak.”
Čerč je decenijama radio na genetici.
Bio je jedan od prvih naučnika koji je sekvencirao ljudski genom i tako
doprinio dešifrovanju ljudskog genetskog materijala. Takođe je bio
pionir u razvoju genomskog inženjeringa.
Uređivanje gena
Genomski
inženjering ima nekoliko imena. Neki to zovu genetski inženjering,
drugi to zovu uređivanje gena. Neki to nazivaju tehnologijom, a drugi
porede taj zahvat u gene sa makazama. I na neki način ta slika
funkcioniše: možemo da koristimo tehnike za uređivanje gena da isječemo
gene koji, na primjer, nose nasljedne bolesti.
U stvari,
tehnologija nam omogućava da dodajemo, uklanjamo ili mijenjamo genetski
materijal koji se nalazi u DNK bilo kog organizma — taj složeni molekul
koji sadrži jedinstvene informacije za strukturu svakog živog bića.
Era genetike
Gregor Mendel je prvi put otkrio
osnove nasleđivanja 1865. godine, kroz eksperimente na ukrštanju
biljaka. Ti eksperimenti su doveli do onoga što danas nazivamo
genetikom. Od tada je ta naučna oblast nevjerovatno napredovala.
Govoreći iz svoje laboratorije Univerziteta Harvard, Čerč je rekao da
živimo u „eri genetike“.
Mendelova rana otkrića omogućila su
naučnicima da sekvenciraju genome — uključujući i genome virusa poput
SARS-CoV-2 — i identifikuju gene koji su odgovorni za više od 5.000
rijetkih bolesti. Oni su nam dali bolje razumijevanje kako geni
funkcionišu, pa su porasla očekivanja da će se usavršiti dijagnoze i
terapije bolesti. Čerč se fokusirao na korišćenje genetike za
preokretanje procesa starenja.
Genetika se takođe koristi u nauci
o izumiranju – poznati primjer je pokušaj da se mamut vrati u život.
Genetika može dovesti do boljih lijekova i pravednijih društava.
Čerč
i drugi genetičari se nadaju da će preokrenuti efekte hroničnih bolesti
povezanih sa starenjem, kao što su dijabetes, kognitivna degradacija i
bolesti srca. Nadaju se da će spriječiti bolesti koje uzrokuju
siromaštvo.
„Brojni su ljudi koji se drže u siromaštvu jer su
prinuđeni da žive uz lošu ishranu i u borbi protiv zaraznih bolesti.
Genetska istraživanja bi mogla da nam pomognu da izađemo iz tog vrzinog
kola u pozitivan razvojni krug. Smatram da je ta mogućnost uzbudljiva“,
kaže Čerč. On dodaje da bi nam rezultati iz ove oblasti mogli zatrebati u
kritičnim trenucima čovječanstva:
„Možda ćemo takođe morati da
napustimo planetu iz razloga koji nisu ljudski, kao što su asteroidi,
solarne erupcije, super vulkani, takve stvari. To može zahtijevati neki
moćni lijek, uključujući genetsku medicinu, da nas učini otpornim na
zračenje i nisku gravitacija i tako dalje”, rekao je Čerč.
Etika genetike
Uz ove vizije budućnosti ide
niz etičkih i filozofskih pitanja, za koja neki stručnjaci tvrde da tek
treba da im se posvetimo. Uzmimo, na primjer, pitanje šta nas čini
ljudima i kome je dozvoljeno da odlučuje koje gene mijenjamo.
„Problem
uređivanja gena i genske terapije uvijek je bio problem buduće
generacije”, rekao je Jan Vitkovski, profesor na Visokoj školi bioloških
nauka u Kold Spring Harboru, Njujork, u SAD. „Ako genska terapija
promijeni jaje, onda se ta promjena nasljeđuje kroz generacije.” A te
buduće generacije nemaju pravo glasa o tome da li žele da dođe do te
promjene.
Uklanjanje pristrasnosti iz genetike
Oblast
genetike je omogućila naučnicima da razviju personalizovanu medicinu,
gdje se tretmani mogu prilagoditi specifičnom stanju pojedinca. Takođe
smo izgradili ogromna skladišta genetskih podataka. Ali neki naučnici
tvrde da ova skladišta nisu reprezentativna za globalnu populaciju.
Skoro 90 odsto trenutno dostupnih podataka o genomu potiču od ljudi
evropskog porijekla, podacima nedostaje raznolikost. Ovaj disparitet bi
mogao dovesti do toga da nedovoljno zastupljene populacije propuste
prednosti genetskog istraživanja.
Genetika je takođe i dalje
veoma skupa. Čerč je rekao da bi tehnologija mogla postati
pristupačnija, poput interneta, i donekle vode i obrazovanja, ali ništa
od toga „nije zaista pravično“, rekao je on.
„Jedina tehnologija
koju sam identifikovao i koja je zaista podjednako raspoređena, što
znači da niko na planeti ne mora da plati ni peni za nju, jesu male
boginje“, rekao je Čerč. „To je zato što je bolest iščezla, više ne
moramo da razvijamo i primjenjujemo vakcine i lijekove. A to bi se uz
pomoć genetike moglo uraditi za čitav niz zaraznih bolesti.