”Predavači na Akademiji su ključni, ne samo u prenošenju znanja i vještina,
iskustava iz prakse i svjetonazora i pogleda na život, nego i u pokazivanju
primjerom da se radom, trudom, zalaganjem i istinskom posvećenošću mogu postići
lični, profesionalni i društveni ciljevi. S toga, na programu se među
polaznicima nalaze profesori, istraživači, aktivisti, medijski radnici, osobe
koje su obnašale određene institucionalne pozicije, umjetnici itd. Neka od
imena su Svetlana Cenić, Darko Brkan, Saša Madacki, Nebojša Šavija Valha,
Dženana Kalaš, Ranka Katalinski, Jasminka Drino-Kirlić, Miroslav Živanović i
mnogi drugi. Svi pomenuti imaju veliko iskustvo u oblastima kojima se bave, te
su prije svega vrlo predati ideji obrazovanja mladih ljudi”, kazala je u
razgovoru sa novinarom Buka magazina Jelena Brkić.
Fondacija Schüler Helfen Leben (Učenici pomažu život) uz podršku Ambasade
Savezne Republike Njemačke i Ministarstva spoljnih poslova Savezne Republike
Njemačke raspisala je poziv za upis polaznika pete generacije Akademije za
mlade lidere u civilnom društvu na koji se mogu prijaviti mladi od devetnaest
do dvadeset i pet godina iz cijele Bosne i Hercegovine.
Poziv je otvoren do 15. avgusta, a
zainteresovani kandidati se mogu prijaviti putem prijavnog obrasca dostupnog na
ovom linku: https://shlakademija.ba/prijavi-se-na-akademiju.
Na
ovu temu razgovarali smo sa Jelenom Brkić, projektnom koordinatoricom na programu Akademija za mlade
lidere u civilnom društvu.
Jelena, recite nam nešto više o svom angažovanju projekta
Akademije za mlade lidere.
Jedna zanimljivost sa mojima angažmanom na Akademiji jeste to da sam i ja
nekada bila polaznica programa, tačnije, diplomatica sam prve generacije
Akademije. Prije SHL-a sam se kroz udruženje Centar za životnu sredinu bavila
zagovaranjem za očuvanje, unaprijeđenje postojećih i stvaranje novih javnih
zelenih prostora. Možda se na prvu ne čini spojivim rad sa mladima i zagovaranje
za javne prostore, ali to i te kako ima smisla. Na Akademiji su nam centralne
teme upravo aktivizam i zagovaranje, jer smatramo da jedan lider mora imati
upravo te vještine kako bi mogao donijeti promjene u svoju širu ili užu
zajednicu. Tako kroz SHL i rad na Akademiji danas imam priliku da mladima iz
cijele Bosne i Hercegovine prenesem svoja iskustva i znanja, kao i da im budem
podrška u njhovom ličnom, aktivističkom i profesionalnom razvoju. Moja uloga
koordinatorice se ogleda u pripremi, organizaciji i realizaciji svih aktivnosti
na programu, ali i u brizi o napretku svakog polaznika. Iz ličnog iskustva
pohađanja programa znam da je koordinator programa u velikoj mjeri uzor i
primjer mladima sa kojima radi, što je ujedno i velika motivacija, ali i
odgovornost da na mlade generacije prenesem osjećaj za prepoznavanje momenta
kada angažman u društvu treba početi, zašto je bitno da pojedinac prestane posmatrati
kolektiv kao ometača djelovanja. Vjerujem u ideju da svaki individualni
pokušaj, ma kako on mali bio, može imati efekat leptira.
Šta je to Akademija za mlade lidere i koliko je kroz nju prošlo mladih do
sada?
Moje
kolege i ja volimo reći da je Akademija zabava, druženje, učenje, podrška, i
još malo zabavnog druželjubivog učenja! Mogla bih ja vama sada reći kako je
Akademija „intenzivan dvogodišnji
obrazovni program osmišljen s ciljem obrazovanja i osnaživanja mladih…“ i
to je istina, međutim, lično bih rekla da je Akademija u osnovi sistem podrške
namijenjen mladoj osobi koja želi da radi na sebi i koja želi da uradi nešto
pozitivno u svojoj zajednici, odnosno da makne stvari sa mrtve tačke. Ovo je
program koji nudi obrazovanje, mentorsku i finansijsku podršku za
društveno-odgovorne ideje mladih ljudi, onih mladih ljudi koji ne mogu i ne žele
da gledaju kako ih današnje društvo ne vidi, ne prepoznaje i ne daje im priliku
da iskažu svoj puni potencijal. Mi u SHL-u vjerujemo u mlade ljude i želimo da budemo
vjetar u leđa za ostvarivanje njihovih vizija za budućnost. Navika naših ljudi
je da žive u prošlosti, sadašnjost vide kao nepodnošljivu, a budućnost je
maglovita, skoro neprepoznatljiva. Zato insistiramo na viziji bućnosti koja
pojedinca čini jačim, jer ima cilj kojem teži. Besciljnost je put u apatiju i ne
može biti dobra. Do sada su Akademiju pohađale četiri generacije polaznika,
dakle, gotovo osamdeset mladih ljudi je prošlo naš program i neki od njih danas
vode svoje organizacije, urednici su medijskih portala, vode kantonalne krovne
organizacije mladih, rade u domaćim i stranim organizacijama, politički djeluju
ili rade u institucijama. Svi ovi mladi ljudi su dobili podršku i priliku da
grade sebe i svoje pozicije u društvu kroz koje su dalje dobijali i prilike da
se profesionalno angažuju u oblastima koje ih zanimaju. Akademija počiva na
vrijednostima slobode, solidarnosti i jednakosti. Ove vrijednosti se trudimo i
da potičemo kod naših polaznika, te da ih oni dalje prenose i promovišu kroz
svoje djelovanje i rad, jer vjerujemo da samo sa ispravnim sistemom vrijednosti
možemo dugoročno donijeti promjenu u našem društvu.
U kojem gradu se nalazi Akademija?
Akademija
nema grad niti mjesto. Mi Akademiju posmatramo kao obrazovni proces koji se
dešava tamo gdje se polaznik Akademije nalazi, ali formalno gledano SHL-ov ured
u Bosni i Hercegovini se nalazi u Sarajevu. Većina nastavnih aktivnosti se
dešava u Sarajevu, ali svakako dio aktivnosti je vezan za druga mjesta u BiH.
Naime, za polaznike organizujemo studijske posjete širom BiH, polaznici rade
jednomjesečne prakse u gradu koji nije njihovo mjesto prebivališta ili studija,
raspoloženi smo organizovati posjetu i mjestu iz kojeg neki od polaznika dolaze
ukoliko postoji neka aktivistička priča koju možemo tom prilikom podržati.
Da li postoji mogućnost i on-line predavanja?
Pandemija
je ubrzala našu težnju da dio naših obrazovnih sadržaja prebacimo u online
format, a od prošle generacije se nastava na Akademiji izvodi po modelu
hibridnog učenja. To praktično znači da prije dolaska na nastavu uživo,
polaznici unaprijed dobiju teme koje treba da poslušaju, propitaju i obrade na
našoj online platformi. Na ovaj način smo stvorili dovoljno prostora da mladi
mogu svojim tempom i iz udobnosti svoga doma da pređu osnovni teorijski okvir
nastave, te da uživo sate možemo iskoristiti za praktičnu vježbu, diskusije,
osmišljavanje i provođenje malih akcija u prostoru, upoznavanje, malo zabave i
druženja, odlazak u pozorište i sl. Ono što nije moguće jeste da se Akademija
pohađa u potpunosti onlin,e jer mnogo pažnje posvećujemo povezivanju mladih
međusobno, ali i mladih sa predavačima, aktivistima i drugim gostima koji na
program dođu da ispričaju svoju životnu – aktivističku priču. Ovi susreti su
važni, jer Akademija na neki način služi i kao platforma za umrežavanje i
povezivanje, stvaranje kontakata koji će našim polaznicima potencijalno
koristiti u budućnosti.
Kakve sposobnosti mladi stiču tokom školovanja na vašoj Akademiji?
Tokom
pohađanja Akademije, mladi ljudi stiču širok spektar znanja, vještina i
kompetencija vezanih za društveno-odgovorno djelovanje u društvu. Dakle, od
toga kako funkcioniše lokalna samouprava – do različitih metoda, tehnika i
strategija u aktivizmu. Mladi ljudi, da bi postigli bilo kakvu promjenu u svojoj
zajednici, moraju znati i razumjeti po kojim pravilima funkcionišu institucije,
kako se formiraju budžeti, kakav je uticaj političkog sistema na donošenje
odluka, kako se odluke u institucijama donose i koje su mogućnosti i alati za
lobiranje i zagovaranje. Veliku pažnju posvećujemo pojedincu, ali i grupi, jer
šta je lider ako nema koga da vodi? S toga su praktične vještine liderstva i
timski rad dio Akademije. Razgovaramo i učimo o manje uobičajenim pravcima
djelovanja kao što su umjetnost, kultura, književnost i sl. U društvu kakvo je
Bosna i Hercegovina je neizbježan razgovor o podjelama i narativima koje
nasljeđujemo, ali još i više fokus stavljamo na budućnosti i ono što nam kao
društvu dolazi. Ne možemo reći da će mlada osoba na Akademiji steći vještine
poput rada na računaru, stranog jezika ili upravljanja nekom mašinom, ali
možemo reći da će steći set praktičnih vještina koje može iskoristiti za svoj
aktivistički i profesionalni razvoj. S tim u vezi, nerijetko se dešava da
polaznici prilikom jednomjesečne prakse, koja je obavezni dio Akademije,
dobiju ponudu za posao od organizacije, institucije ili firme u kojoj rade
praksu. Razlog tome je upravo želja polaznika da rade na sebi, ali i vještine
naučene na Akademiji koje poslodavci prepoznaju.
Ko su predavači?
Predavači su jedna od najvažnijih komponenti Akademije. Predavači treba da služe kao primjer polaznicima u svakom smislu. Predavači na Akademiji su ključni ne samo u prenošenju znanja i vještina, iskustava iz prakse i svjetonazora i pogleda na život, nego i u pokazivanju primjerom da se radom, trudom, zalaganjem i istinskom posvećenošću mogu postići lični, profesionalni i društveni ciljevi. S toga, na programu se među polaznicima nalaze profesori, istraživači, aktivisti, medijski radnici, osobe koje su obnašale određene institucionalne pozicije, umjetnici itd. Neka od imena su Svetlana Cenić, Darko Brkan, Saša Madacki, Nebojša Šavija Valha, Dženana Kalaš, Ranka Katalinski, Jasminka Drino-Kirlić, Miroslav Živanović i mnogi drugi. Svi pomenuti imaju veliko iskustvo u oblastima kojima se bave, te su prije svega vrlo predati ideji obrazovanja mladih ljudi.
Po vašem mišljenju, da li se lider rađa ili postaje?
Po
mom mišljenju, liderstvo je stvar odluke da se preuzme odgovornost. Lično ne
vjerujem u onu da su neki ljudi rođeni da vode pa su postali predsjednici ili
mirovni aktivisti samo zato što su bili predodređeni za to, a sa sigurnošću
tvrdim da liderstvo nije nasljedno. Da jeste, bilo bi predmetom proučavanja na
studijima genetičkog inženjerstva, a ovako možemo govoriti o razvoju, a ne o
predodređenosti. Ovdje govorim o istinskom liderstvu zasnovanom na
univerzalnim vrijednostima, a ne o iskrivljenoj slici liderstva kakva se
stereotipno sreće u BiH. Svako od nas se barem jednom našao u situaciji da
odluči da li da reaguje na činjenicu da komšija tuče ženu, da nema kontejner u
blizini zgrade, da hoda trotoarom zakrčenim automobilima i sl. Sve su ovo
praktično svakodnevne situacije u kojima pojedinac odlučuje da li da preuzme
odgovornost i pošalje dopis ili nazove policiju, inspekciju, komunalnu službu,
pauka. Na Akademiji radimo sa mladima koji već reaguju na pomenute stvari,
kojima smetaju nepravda, inertnost institucija i donosilaca odluka, nametnute
društvene podjele, nekvalitetno obrazovanje, loša saobraćajna povezanost,
neizlazak na izbore, izborne krađe, poludjeli urbanizam itd. Promjene počinju
od pojedinca i možemo ih posmatrati kao domino efekat ukoliko svi preuzmemo
odgovornost i donesemo odluku da reagujemo.
Kakvo je vaše mišljenje o sadašnjim liderima u BiH?
Kada
govorimo o liderima u BiH, ključno je poći od definicije, odnosno moramo
razjasniti šta nama znači „biti lider“.
Istinskim liderima smatram one koji imaju jasan cilj koji žele ostvariti, a
svoje djelovanje zasnivaju na moralnim i etičkim vrijednostima i poštivanju
ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno onih koji prepoznaju da ljudska
prava ne postoje samo kao prava, nego kao i obaveza. Istinskih lidera u Bosni i
Hercegovini ima mnogo, samo što ne dobijaju dovoljno prostora, odnosno u
sjeni su dnevno-političkih događaja. Jedan od takvih primjera je Ajna Jusić, naša
polaznica II generacije, djevojka koja je osnovala udruženje „Zaboravljena
djeca rata“, koje za cilj ima priznavanje postojanja, statusa i prepoznavanje
djece rođene kao posljedica ratnog silovanja u BiH. Ajna je pionirka, i to ne
samo u BiH, koja se bavi ovom temom i koja je već postigla ogromne uspjehe, a
mnogi uspjesi tek dolaze. Za Ajnu su neki možda čuli, neki možda nisu, ali
većina nije ni uspjela da ju zapazi od nekih drugih „lidera“ koji zauzimaju
gotovo sav medijski prostor u našem društvu.
Biti
lider ne znači voditi, nego predvoditi – znači biti inicijator, idejni tvorac,
radnik, biti solidaran i prvi među jednakima, a ne naredbodavac iz udobne
fotelje. Takve ljude mi želimo na našoj Akademiji.